Što je pavijan? Pavijan je vrlo inteligentna vrsta sisavca iz porodice majmuna. Najčešće žive u tropskim šumama i savanskim područjima u Africi, Aziji, Južnoj Americi i na Karibima. Imaju dugu toplu kosu koja im omogućava da se prilagode različitim temperaturama. Njihovi zubi su izrađeni posebno za sjeckanje i ljuštenje voća, a njihov kratak rep služi kao ravnoteža dok skaču s grana na granu.
Pavijan je vrsta majmuna iz porodice Simiidae. To je sisavac koji živi u tropskim šumama Južne Amerike, Afrike i Azije. Oni su obično crne boje s bijelim mrljama oko očiju i na vratu. Njihove ruke i noge su dugačke, a imaju i karakterističnu repnu kosu koja ih čini prepoznatljivim.
Sadržaj
Tijelo
Pavići su srednje velike šumske životinje s dugim nogama i malim glavama. Njihove tijela su prekrivena dugom, tamno smeđom dlakom koja im pomaže da se zamaskiraju u svojoj okolini. Njihove repove krase prekrasne crte i točkice različitih boja. Pavići također imaju kratke i duguljaste uši, koje im pomažu da prate zvukove svog okoliša. Imaju i široke, moćne noge koje su obično usmjerene prema naprijed, što im omogućava brzo trčanje ili skakanje iz stabla u stablo.
Glava
Glave pavijana su male i ravne sa uskim licem. Njihova glava je obložena gustom crnom dlakom koja se proteže od očiju do vrata. Imaju duge čekinje oko očiju, što im daje ljudskiji izgled. Iako nisu vidljivi uvijek, pavijani mogu da pokrenu bradavice na vrhu svoga nosa i kojima mogu osjetiti promjenu okruženja oko sebe.
Veliki prsti
Pavići su jedinstvene šumske životinje koje imaju velike prste na svom prednjem dijelu tijela. Ovi prsti omogućavju pavijanima sigurno držanje grana stabala dok se penju po njima. Veliki prsti također mogu biti od velike pomoći za hvatanje hrane iz okruženja ili za brzu reakciju ako se desi opasnost.
Poznate vrste pavijana
Najčešće vrste pavijana su sivi pavijan (Chlorocebus aethiops), crni raznoliki pavijan (Chlorocebus sabaeus) i ružičasti raznoliki pavijan (Cercocebus torquatus). Svi ovi vrlo inteligentni primati imaju slične obrasce ponašanja. Oni žive u većim grupama i hrane se biljnom hranom, kao što su orasi i mahunarke.
Neki od manje poznatih vrsta pavijana uključuju mongozni pavijan (Cercopithecus mona), devetrepni smeđi pavijan (Cercopithecus ascanius) i lisnatog lužnjaka (Cercopithecus dryas). Ovi primati također žive u grupama i hrane se biljnom hranom, ali nisu toliko često vidljivi kao drugi vrste.
Treća grupa manje poznatih vrsta je zeleni kraljički pavijan (Chlorocebus aethiops). Ova vrsta je većinom noćna ptica, koja se može naći u crno-bijelim dijelovima Afrike. Zbog svoje elastične šape, ova ptica može visoko skakati sa grane na granu.
Također postoji još jedna manje poznata vrsta – cepelin pustinjski primatelj (Chlorocebus pygerythrus). Ova inteligentna ptica živi u pustinjskim dijelovima Afrike, gdje se hrani biljnom hranom, insektima i malim sisavcima. Ona je poznata po sposobnost da naučiti nove trikove i zadatke.
Životni ciklus
Životni ciklus je skup faza koje individua prolazi tijekom života. Te faze mogu biti podijeljene u razdoblja, od rođenja do smrti. Prvo razdoblje je vrijeme embriogeneze, kada se embrij razvija u fetus. Nakon toga dolazi razdoblje djetinjstva, kada se dijete uči i razvija nove vještine i karakteristike. Tinejdžersko razdoblje obuhvaća period od 12 do 18 godina, kada se dijete suočava s promjenama u tijelu i mentalno zrele. Slijedi odraslo doba, kada su ljudi u punom zrelosti i sposobni postizati svoje ciljeve. Na kraju je starost, u kojoj ljudi postupno gube snagu i vitalnost te prolaze kroz proces starenja.
Obitejlj
Obitelji su temelj društva i važan element ljudskog života. To je skup ljudi povezanih rodbinskim vezama, a sastoji se od roditelja ili jednog roditelja te najmanje jednog djeteta ili više djece. Cilj obitelji je da djecu nauče vrijednostima poput iskrenosti, poštovanja i odgovornosti te da im pruže sigurno okruženje u kojem će se osjećati voljenim i sigurnim. Roditelji dijele svoju mudrost sa djecom te im pomažu da postanu samouvjerne osobe spremne na izazove života. Obiteljska veza može biti jaka i trajan faktor za uspijeh pojedinaca tijekom njihovog životnog puta.
Prehrana i staništa pavijana
Pavijani su tropske ptice srednje veličine koje se nalaze uglavnom u kontinentalnoj Africi, ali iu dijelovima Azije i Australije. Uglavnom žive u šumskim područjima, no mogu biti pronađeni i na travnjacima ili poljima. Pavijani se hrane mahom biljnim hranom poput plodova, sjemenki i orašastih plodova, kao i insektima ili drugim malim životinjama. Ovisno o vrsti, neke ptice se mogu hraniti čak i ribom ili ribicama. U nekim slučajevima, pavijani će pokupiti šljunak ili druge materijale za gradnju gnijezda.
Neki pavijani također potražuju tuđu hranu u blizini ljudskih naselja. U tim slučajevima, najčešće ćete vidjeti skupine pavijana kako jedu ostaci sa stolova ili trgovina. Osim toga, ti ptice obožavaju ljudske gostionice koje nude obilat doručak. Međutim, prehrana koja se nudi ljudskom stanovništvu nikad ne bi trebala biti jedina hrana za pavijane jer ona obično sadržava puno soli te je bogata mastima i šećerom.
Staništa pavijana su prirodne okoline poput šuma ili travnjaka gdje mogu naći dovoljnu količinu hrane te sklonište od predatora. Većina vrsta voli drveće jer im pruža sigurnost od dolaska predatora na tlo ili u zrak; gnijezdo možete pronaći visoko u stablu drveta ili grmlju. Nekoliko vrsta je domorodačko područje zasićeno umjetnim okolišem u blizini ljudskih naselja; ono su poznati po tome da se pozabave otpadom svoje vrste pa često puževate oko smetlišta tražiti hranu.
U većini slučajeva, staništa su područja s malo ljudskog utjecaja gdje je dovoljno hrane, vode i sigurnost od predatora; međutim, mnoge vrste pavijana su prisiljene preseliti se na manja područja uslijed uništenja prirodne okoline te se sada susrećemo sa stanovnicima gradskih parkova.
Uloga u ekosustavu
Ekosustav je složen sustav koji povezuje životinje, biljke, mikroorganizme, okolišne čimbenike i ljude. Svako od tih stanica ima svoju ulogu u ekosustavu. Životinje se hrane biljkama i drugim životinjama, a biljke se hrane mineralima iz tla i vodom. Mikroorganizmi su važni za razgradnju organskih materijala koje biološki sustavi ne mogu da probave. Okolišni čimbenici, poput vremena i klimatskih promjena, utječu na ekosustav u cijelosti. Ljudi koriste elemente iz ekosustava za hranu, energiju i preradu materijala. Međutim, ljudska interakcija s ekosustavom također može imati negativan utjecaj na okoliš ako uništavanje prirodnih resursa nastavi bez održivog upravljanja.
Svaka stanica ima svoju ulogu u ekosustavu. Na primjer, ptice prenose sjeme koje pomaže u razmnožavanju biljaka i stvaranju novih šuma. Insekti pomažu u poliniranju cvjetova i oprašivanju plodova te su važni za očuvanje biodiverziteta. Ribe pružaju hranu širokom spektru pticama i drugim životinjama te pridonose održavanju ravnoteže na području jezera ili ribnjaka.
Mikroorganizmi su bitni elementi svakog ekosustava jer razgrađuju organske materijale koje biološki sustavi ne mogu probaviti sami. Ugljen dioksid je jedna od glavnih tvari potrebnih za fotosintezu biljaka, a mikroorganizmi ga proizvode procesom respiracije koja se događa pri raspadaju organskih otpadaka. Također su važni za održavanje ravnoteže pH-a u vodi te osiguravanja dovoljno kisika da bi ribe mogle disati pod vodom.
Ljudi igraju važnu ulogu u svakom ekosustavu jer namirnice dolaze od namirnica dobivenih od poljoprivrednih zemljišta te lokalnih ribnjacima ili jezerima gdje se pušta ribolovni ulov. Ljudska interakcija može imati negativan utjecaj na okoliš ako ne upravlja resursima na održiv način pa je bitno da stvorimo sustave koji će osigurati da resursi budu iskorišteni ispravno bez obzira na to gdje se nalaze unutar ekosustava.
0 Comments