Što je biootpad je pitanje s kojim se mnogi ljudi suočavaju. Biootpad je materijal koji se stvara kao rezultat živih biologijskih procesa, uključujući organski otpad i raspad. To uključuje biljni i životinjski otpad, kao i organski materijali poput papira i tekstila. Uobičajeni primjeri biootpada uključuju ostatke hrane, papirnate jelovnike i kuhinjske spužve.
Biootpad je vrsta otpada koja nastaje kao rezultat živih biljnih i životinjskih organizama. Obično uključuje ostatke, poput povrća, kostiju, peradi, ribe, ljuske jaja i slično. Biootpad također uključuje organske materije koje se ne mogu reciklirati i koje su biološki razgradive.
Sadržaj
Kako se sakuplja biootpad?
Biootpad je materijal koji proizlazi iz različitih domaćinstava, a koji se odlikuje po tome što je organski i kompostabilan. To uključuje ostatke hrane, lišće, drvo i slično. Da bi se biootpad mogao reciklirati ili iskoristiti za prirodne gnojiva, potrebno ga je sakupiti na odgovarajući način. Najčešći način sakupljanja biootpada je otpremanje posebnim vrećama za odvojeno sakupljanje. Te vreće nalikuju na one za smeće, ali su zelene boje kako bi bilo lakše prepoznati razliku. Vreće se postavljaju uz rubove ceste ili uz staze za pješake da bi ih lakše bilo sakupiti. Također postoje posebne spremnike za biootpad, koji obično nemaju poklopac i mogu biti dodatno označeni da bi bili lakše prepoznati. U nekim gradovima postoje i dostavne usluge koja omogućavaju da se proizvodi tretirani posebnim spremnicima dostave do mjesta gdje će biti prerađeni ili odloženi. Također postoje različite metode obrade biootpada kojima se on pretvara u ekološki prihvatljive proizvode poput gnojiva ili goriva iz biomase.
Vrste biootpada
Biootpad je organski otpad koji se proizvodi u kućanstvima, industriji i poljoprivredi. Biootpad uključuje sve prirodne materijale, kao što su biljke, drvo, otpad u obliku krumpira, jabuka i ostataka hrane. Biootpad se može razdvojiti u tri vrste: nekompostabilni otpad, kompostabilni otpad i reciklirani biootpad.
Ne-kompostabilni biootpad čine biorazgradivi otpaci, poput plastike i metalnih ambalaža. Oni ne mogu biti procesirani biološki putem kompostiranja ili anaerobne prerade. Ovi biogenerirani otpaci zahtijevaju mehaničku obradu ili se moraju zbrinuti drugim načinima.
Ne-kompostabilni otpaci mogu sadržavati organske tvari koje su također pogodne za obradu biološkim putem. Ovi biogenerirani otpaci mogu se obrađivati biološkim putem ako imaju adekvatnu vlažnost i temperaturu te ako nema prisutnosti kemijskih supstanci ili drugih štetnih materija poput pesticida.
Kompostabilni biootpad čine organski proizvodi poput lišća, drveta i ostataka hrane. Oni mogu biti usitnjeni radi lakšeg procesiranja biološkim putem tijekom postupka kompostiranja. Uobičajeni postupak za obradu ovih vrsta biogeneriranog otpada je anaerobna prerada koja dovodi do nastanka metana i stvaranja toplinske energije. Ova energija može se iskoristiti za grijanje ili opskrbu električnom energijom u domaćinstvu ili industriji. Reciklirani biootpad čine organski materijali poput plastike, papira i stakla koji su već bili upotrebljeni jednom te su ponovno obrađivani da budu uporabljeni ponovo. Ovi biogenereti otpaci mogu se reciklirati uz minimalnu dodanu vrijednost da bi se proizveo novi proizvod.
Također postoji opcija da se ovakvi biogenereti otpaci odlože na deponije gdje će biti eliminirano sve prisutne štetne materije prije nego što se spuste na tlo ili odložiti na morske dno gdje će biti sigurno ispod područja aktivnog ribolova da ne bi utjecali na okoliš ili ljudsko zdravlje.
Recikliranje biootpada
Recikliranje biootpada je proces koji se koristi za obradu i ponovnu uporabu biomase. Biootpad je sve što nastaje uslijed raspada organskih tvari, uključujući stajsku hranu, otpad iz restorana, ostatke prehrambenih proizvoda, otpad iz obrade drveta i drugo. Recikliranje biootpada može biti jednostavan proces nosivosti ili može podrazumijevati višeslojne operacije za ponovnu uporabu biomase. Postoje dvije glavne metode recikliranja biootpada: anaerobna digestija i biološka obrada.
Anaerobna digestija je proces koji se koristi za pretvaranje organskih ostataka u biogorivo. U ovom postupku se obrađuju organske tvari s pomoću anaerobnih mikroorganizama pod pritiskom i bez izravnog pristupa zraku. Ova metoda recikliranja omogućava da se organski otpad pretvori u biogorivo, poput metana, etanola i biodizela. Međutim, postoji nekoliko nedostataka ovog postupka: niske razine energije koja se dobiva i visoke cijene potrebne za provođenje postupka.
Biološka obrada je još jedna metoda recikliranja biootpada koja se sastoji od pretvorbe organskog otpada u strukturno stabilniji materijal poznat kao humus. Ova metoda omogućava da se organski otpad pretvori u korisni humus bez potrebe za dodatnom energijom ili kemikalijama. Biološka obrada može se provesti u laboratorijskim uvjetima ili na većem području okoliša, što je jedna od prednosti ove metode recikliranja biootpada. No budite sigurni da biološka obrada traži vrijeme i strpljenje jer rezultat ne dolazi odmah nakon početka postupka!
Poremećaji uzrokovani odlaganjem biootpada
Biootpad je vrlo značajan za okoliš, jer njegovo odlaganje može dovesti do raznih poremećaja. Odlaganje i kontaminacija biootpada može uzrokovati velike štete okolišu, uključujući one koje utječu na zdravlje ljudi i životinja. Hrana i voda izloženi su biootpadu, a to može imati negativne posljedice na ljude i životinje.
Također može dovesti do prijenosa bakterija, virusa i parazita, što može uzrokovati bolesti kod ljudi i životinja. Biootpad se također može akumulirati u tijelima vode, čime se onemogućava pristup čistoj vodi za piće. To je posebno važno za ruralna područja koja ne mogu pristupiti čistoj vodi.
Odlaganje biootpada također može ugroziti druge oblike života, jer se one moraju prilagoditi novim uvjetima okoliša. Ovaj proces mogao bi dovesti do gubitka biodiverziteta, a to bi imalo dugoročne posljedice na ekosustave. Također je važno napomenuti da odlaganje biootpada povećava emisiju stakleničkih plinova, što pridonosi globalnom zagrijavanju.
Stoga je važno da se biootpad pravilno odlaže kako bi se spriječile ove negativne posljedice na okoliš i ljudsko zdravlje. Postoji nekoliko mjera kojima se mogu spriječiti poremećaji uzrokovani odlaganjem biootpada, poput pravilnog postupanja s otpadom te poticanja reciklažnih programa i praksi.
Alternativne metode za rukovanje sa biootpadom
Biootpad je sve veći problem u današnjem društvu. Postoje različite metode za njegovo rukovanje, ali neke od njih imaju negativne utjecaje na okoliš. Alternativne metode za rukovanje biootpadom uključuju kompostiranje, anaerobnu digestiju i mikrobiološku obradu.
Kompostiranje je jedna od najboljih alternativnih metoda za rukovanje biootpadom. Postupak kompostiranja podrazumijeva postupno stvaranje organskog mulja kroz proces aerobne biološke pretvorbe. Rezultati kompostiranja su organski materijal koji se može koristiti kao gnojivo ili supstrat za biljke. Kompostiranje je često jedini način da se obuhvati veliki volumen biootpada, što ga čini vrlo privlačnom metodom za upravljanje otpadom.
Anaerobna digestija je još jedan način da se obuhvati veliki volumen biootpada i spriječi zagađenje okoliša. Ovaj postupak podrazumijeva fermentaciju organskih materijala uz pomoć anaerobnih mikroorganizama. Ova proces fermentacije dovodi do proizvodnje plina i tekućine (methana i biogoriva) koja mogu biti iskorištena u energetske svrhe ili u industrijske svrhe.
Mikrobiološka obrada se može primjeniti na većini vrsta bio-otpada, a rezultati se mogu upotrijebiti za proizvodnju hrane, lijekova ili drugih kemikalija. Proces obrade omogućava pretvaranje organskog ostatka u tvari poput amonijaka, što se može iskoristiti kao gorivo ili gnojivo ili se može proizvesti eterično ulje poput terpentina. Ova metoda također pomaže sprečavanju emisija stakleničkih plinova jer sprečava daljnju preradbu ostatka i olakšava recikliranje otpada.
U cilju boljeg rukovanja bio-otpadom potrebno je koristiti alternativne metode rukovanja otpadom poput one navedenih gore. Korištenjem tih metoda pomoći ćemo u održavanju čistog okoliša i smanjenju emisija stakleničkih plinova te pružiti mogućnost iskorištavanja otpada radi produktivnih svrha poput proizvodnje hrane, lijekova i goriva.
0 Comments