Što je otežano gutanje je stanje u kojem je teško progutati hranu ili tekućinu. Ovo se može dogoditi zbog bolesti, ozljeda ili nekih drugih problema s mišićima, živcima ili dišnim sustavom. To može biti vrlo opasno i treba ga potražiti liječničku pomoć.
Otežano gutanje je stanje koje se opaža kada pacijent ima teškoće s gutanjem hrane i pića. Ovo može uključivati osjećaj blokade u grlu, suhoću usta, gušenje, kašalj i/ili bol tijekom gutanja. Otežano gutanje može biti posljedica pogoršanja nekog zdravstvenog stanja ili ozljeda grla.
Sadržaj
Uzroci otežanog gutanja
Gutanje je kompleksan proces u kojem se hranjive tvari moraju premjestiti od usne šupljine do crijeva. Otežano gutanje, poznato i kao disfagija, može biti simptom različitih medicinskih stanja. U većini slučajeva otežano gutanje povezano je s bolestima dišnog sustava, gastrointestinalnog trakta ili živčanog sustava. U nekim slučajevima, osoba može imati problema s gutanjem zbog prevelikog suzenja ili promijenjenih obrazaca disanja.
Jedna od glavnih uzroka otežanog gutanja je bolest jednjaka ili ezofagitisa, koja uključuje upalu jednjaka i povećanu kontrakciju mišića jednjaka. Liječnici često preporučuju dijetetske promjene za pacijente s ovim stanjem. Drugi mogući uzroci uključuju neurološke poremećaje poput Parkinsonove bolesti, multipla skleroza, cerebralne paralize i demencije. Pacijenti s ovim stanjima mogu imati problema s gutanjem određenih vrsta hrane ili tekućina, što može rezultirati otežanim gutanjem.
Kod nekih pacijenata otežano gutanje može biti posljedica mehaničkih problema poput tumora ili stranih tijela u jednjaku ili grkljanu. Kod djece, česte su alergijske reakcije na hranu ili lijekove koje mogu dovesti do začepljenja grla i disfagije. Nekoliko vrsta medicinskih lijekova također mogu uticati na refleks gutanja i dovesti do problema sa gutanjem.
Kod nekih bolesnika dolazi do psihogenih uzroka disfagije, poput anksioznosti ili depresije. Osobe sa strahom od proguta su često podložne disfagiji jer se boje da će se utopiti ili da će hrana pasti u grlo umesto da bude proguta normalno.
Iako je većina slučajeva disfagije usko povezana s medicinskim stanjima ili psihosomatskim problemima, postoje neki slućajevi gdje se taj problem može po
Simptomi otežanog gutanja
Simptomi otežanog gutanja uključuju bol i/ili grč u vratu, problema s izgovaranjem riječi, čudno glasovanje, neugodnost u grlu, suhi kašalj ili često prekidanje gutanja. U nekim slučajevima, osoba može imati problema s disanjem i/ili hripavost. Drugi simptomi uključuju osjećaj gušenja ili nelagode tijekom jela, gušenje, gubitak težine i/ili zaostajanje u rastu zbog nedostatka prehrane. Možda će se pojaviti i promjene u glasu ili zagušenje nosa. Osobe s ovim simptomima trebale bi se posavjetovati sa stručnjakom za liječenje stomahe kako bi se utvrdio točni uzrok problema i odabralo odgovarajuće liječenje.
Grčevi mogu biti popraćeni napadima suhog kašlja na početku obroka, što je prvi znak da se dogodio grč. To je obično praćeno osjećajem gušenja ili nelagode tijekom jela. Osobe koje pate od problema s gutanjem mogu osjetiti bolove na vratu tijekom jela ili pokušaja gutanja hrane. Neki ljudi mogu imati teškoća s artikulacijom riječi uslijed grca mišića vrata koji utječu na živce koji kontroliraju govor. Simptomi mogu biti još teži ako je grc dugotrajan ili ako se dogodi ponovno.
Dijagnostika otežanog gutanja
Dijagnostika otežanog gutanja je dijagnostički postupak koji se provodi kako bi se potvrdila prisutnost ili odsutnost poremećaja gutanja. Otežano gutanje je prisutno ako se ne može regulirati protok hrane, tekućina ili oboje u tijelo. Dijagnostika otežanog gutanja se obično provodi u bolesnika s poremećajima govora, disfagijom, neurološkim poremećajima, gastrointestinalnim problemima i zaustavljanjem disanja tijekom spavanja. Postupak može uključivati pregled grla i ždrijela, ispitivanje grla i usne šupljine radi utvrđivanja zdravstvenih stanja koji mogu dovesti do disfagije. U nekim slučajevima mogu biti potrebni dodatni testovi, poput rendgenskog snimanja glave i vrata ili videofluorografskog pregleda. U većini slučajeva liječnik će propisati lijekove za liječenje bolesti koja je uzrokovala disfagiju. Također će propisati posebne prehrane i program rehabilitacijskog vježbanja za poboljšanje izvedbe gutanja.
Liječnik može predložiti biofeedback terapija da bi se pacijent naučio kontrolirati svoje gutanje. Biofeedback terapija uključuje određene vrste vježbi za jačanje mišića grla i štitnjače te stvaranje nove navike mišićnih kontrakcija tako da se bolje regulira protok hrane i tekućine. Također možda ćete morati promatrati prehranu pacijenta i promatrati način na koji on jede da biste utvrdili je li to uzrokovalo disfagiji ili ne.
Ako se dijagnosticira disfagija, liječnik će preporučiti odgovarajuću terapiju koja može uključivati smanjenje brzine jedenja, promjenu prehrane ili posebnu rehabilitacijsku vježbu. Ljudima s teškim oblicima disfagija često je potrebno posebno dizajnirana hrana koja im olakšava gutanje bez rizika od aspiracijskih pneumonija.
Dio dijagnostike otežano gutanju također možete provesti sami kod kuće. To uključuje svakodnevnu praćenju pažljivo razmislite pri pripremi hrane različitih oblika i veličina te slobodno popunite dnevnik namirnica da biste bilježili ono što obrok sadrzi. Također trebate posvetiti pažnju svom dahu jer mnogi ljudi nemaju dovoljno snage da uspravno drze glavu ili proizvedene puno plinova zbog čega im je gutanje teze. Promatranjem ove tri stvari mozete postaviti dijagnozu vasih problema s gutanjem bez posjetivan proslih medicinskim strucnjacima.
Liječenje otežanog gutanja
Otežano gutanje je stanje koje može biti uzrokovano različitim uzrocima. U većini slučajeva, simptomi se mogu liječiti lokalnim tretmanom ili lijekovima. Međutim, ako se otežano gutanje pogorša ili ne reagira na terapiju, možda će vam biti potrebna operacija za trajno olakšanje simptoma.
Lokalni tretmani mogu uključivati masažu i fizioterapiju da bi se poboljšala pokretljivost vrata i grkljana. U nekim slučajevima, fizioterapeut može preporučiti istezanje vrata i grkljana kako bi se olakšalo gutanje. Lijekovi koji se mogu koristiti za liječenje simptoma su antikonvulzivni lijekovi, sedativi i antidepresivi. Ako je potrebno, liječnik će propisati odgovarajući lijek za vaš slučaj.
Kirurška intervencija možda će biti potrebna ako druge metode terapije nisu uspjele smanjiti otežano gutanje. Postoje različite vrste operacija koje se izvode za liječenje simptoma otežanog gutanja. U nekim slučajevima, to može uključivati operaciju koja će proširiti grlo i omogućiti da hrana prolazi bez problema. U drugim slučajevima, operacija možda uključuje šivanje mišića i ligamenata grla radi poboljšanja pokretljivosti vrata i grla.
U svakom slučaju, vaš liječnik će odlučiti koja je metoda terapijska najbolja za vaš slučaj otežane probavljivosti hrane. Važno je da surađujete sa svojim liječnikom kako biste osigurali da ste dobili najbolju moguću terapijsku opciju za svoju situacij
Prevencija otežanog gutanja
Prevencija otežanog gutanja je važna za smanjenje rizika od aspiracijske pneumonije. To je infekcija pluća izazvana gutanjem tekućine u dišne putove. Osobe sa respiratornim poteškoćama, kao što su one koje pate od Parkinsonove bolesti, demencije ili oslabljenog disanja zbog slabljenja mišića, mogu biti posebno osjetljive na aspiracijsku pneumoniju. Stoga je važno da se uzmu mjere kako bi se spriječilo otežano gutanje.
Jedna od najvažnijih stvari koje možete učiniti da biste smanjili rizik od aspiracijske pneumonije je da pažljivo pratite prehranu i piće za osobu kojoj može biti teško gutati. Preporučuje se da se hrane i pića daju u malim porcijama i lagano probavljenim obrocima jer su lakši za gutanje. Osim toga, potrebno je voditi računa o postavkama prehrane: treba osigurati da bolesnik sjedi potpuno uspravno tijekom obroka i da bi to omogućilo lakše gutanje treba postaviti stol na razinu koljena bolesnika.
Kada govorimo o prehrani, važno je jesti pravilnu prehranu koja sadrži vitamine i minerale kako bi se osiguralo dobro zdravlje pacijenta. Osim toga, ta hrana mora biti dovoljno mlaka za gutanje. Za lakše gutanje preporučujemo upotrebu jela sa visokim sadržajem vode također jer su najlakši za probaviti i pitke namirnice trebaju biti mlađene prije nego što se daju pacijentima. Također, treba izbjegavati hranu sa velikim dijelovima jer onemogućava lakše gutanje.
Uz pravilnu prehranu, potrebne su i druge mjere sprječavanja aspiracijske pneumonije poput savjetovanja fizioterapeuta radi procjene funkciji grkljana i mišićne slabosti te savjetovanja dietetika radi procjene nutritivnih potreba pacijenta. Također možete dati ljudima posebne tablete ili kapljice koje će im olakšati gutanje te spriječiti aspiracija hrane u dišne putove.
0 Comments