Koje su vrste riba

Koje su vrste riba je pitanje koje se često postavlja ljudima koji uživaju u ribolovu. Postoji ogroman broj vrsta riba širom svijeta, a neke od najčešćih su pastrva, šaran, som, smuđ, lignja i skuša. Postoje i neke manje poznate vrste poput mrena, kozica i amura. Ovaj članak će razmotriti neke od ovih vrsta riba i objasniti sličnosti i razlike između njih.

Postoje mnogobrojne vrste riba, uključujući sve vrste morskih i slatkovodnih riba. Morske ribe možemo podijeliti na tune, skuše, hobotnice, somove, jegulje i mnoge druge. Slatkovodne ribe uključuju krapove, karasice, bolenove, amure i ostale.

Potrebna oprema

Kako bi ste uzgajali ribu, potrebna vam je odgovarajuća oprema. Ovo uključuje akvarij ili ribnjak, filtar za čišćenje vode, grijač, testere vode i dodatke za hranjenje. Akvarij ili ribnjak treba biti dovoljno velik da pruži dovoljno prostora ribama da se kreću. Filtar će pomoći u održavanju čistoće vode i također će smanjiti količinu bakterija i pronađenih štetnih tvari. Grijač će održavati temperaturu vode u optimalnom rasponu za vaše ribe. Testere vode mogu se koristiti za mjerenje pH razine, mineralne tvrdoće, amonijaka i nitrita u akvariju ili ribnjaku. Hranilice ili dodaci prehrani omogućit će pravilnu prehranu vaših riba.

Pravilna njega

Osiguravanje pravilne njege je važno za uspješan uzgoj ribe. To uključuje redovito čišćenje akvarija ili ribnjaka od algi, mijenjanje vode i hranjenje riba prema naznačenim uputama proizvođača. Također je potrebno slijediti odgovarajući režim lijekova i preparata protiv bolesti ako se pojave simptomi bolesti kod vaših riba. Riblji lijekovi trebaju biti dostupni i spremni za upotrebu ako se pojave neke nevolje sa zdravljem vaših riba.

Dobrobit životinja

Važno je osigurati da su vaše ribe pravilno nahranjene i da imaju dovoljan prostor da plivaju unutar akvarija ili ribnjaka. Također je potrebno osigurati da su one što manje stresirane pri pripremama za transport, premjetanju i preskakanju među akvariji ili ribnjacima te bi trebale biti osigurane sigurnom okolinom gdje ne postoji pretjerani pritisak drugih staništa ili štetočina.

Uzgoj ribe može biti zabavan proces s puno različitih prednosti. No, bitno je imati na umu potrebne stavke kako bi se postigao uspješan rezultat – odgovarajućoj opremi do odgovarajućoj njozi i brigom o dobrobit životinja – sve to možete postići sa malo truda!

Najčešće vrste riba u uzgoju

Uzgoj šarana i drugih riba postao je iznimno popularan zbog njihove privlačne vanjske ljepote, kao i zbog njihove nutritivne vrijednosti. Postoji nekoliko vrsta riba koja se uzgaja i svaka od njih ima svoje specifične osobine. Najčešće vrste riba u uzgoju su šaran, krap, smuđ, amur, pastrmka i som.

Šaran je jedna od najpopularnijih vrsta riba koja se uzgaja. To je divlja riba koja živi na otvorenim vodenim površinama diljem Europe te se razmnožava puno lakše od drugih divljih riba. Nijansiran je svijetlo sivo-smeđeg boje s tamnijim mrljama po tijelu, a najčešće dostiže veličinu od 30 do 40 cm. Uglavnom se hrani biljkama te nekoliko vrsta insekata i mladica.

Krap je još jedna divlja riba koja se često uzgaja. On dostiže veličinu od 20 do 30 cm te ima tamno-smeđu boju s blijedo srebrnim mrljama po tijelu – boja mu varira ovisno o okolišu u kojem živi. Krap obožava hraniti se biljkama i algama pa ga stoga često možete naći plutajućeg na površini akvarija kako bi pojeo alge sa staklenog ruba. Osim toga, on se također hrani male insektima te mladicama drugih riba kojima obilno pliva okolo.

Smuđ je jedna od najvećih slatkovodnih riba – on može narasti do 2 metra dugo te postati preko 80 kg težak! Smudovi su plave boje sa bijelim trbušnjacima te imaju uske usne kojima mogu uhvatiti veće plijenove (poput manje šarana). Smudovi obožavaju plutati podvodni kanali diljem cetinara gdje traže hranu poput male ribice (ili čak mladici većih riba). Uzgojen smud također možete pronaći u akvariju – međutim, trebat ćete pripaziti da mu osigurate dovoljan prostor gdje će moći rasti na sigurnom!

Amur je još jedna divlja slatkovodna riba koja se često može pronaći u domovima akvarista diljem svijeta. On dostiže velike dimenzije – amuri mogu narasti do 70 cm dugo i dostignuti masu preko 10 kg! Amuri su zlatne boje sa crvenim-smeđim tonovima preko leđnih peraja te tamnim crtama na trbuhu tijela. On obožava plutati duboke kanale gdje traži hranu poput manje šarana, insekata i algi. Iako ovaj tip riblji ne voljet biti akvarijska filtracija preintenzivna – trebat ćete osigurati da vaš akvarijski filter bude dovoljan da ga držite zdravog!

Pastrmka je još jedna divlja slatkovodna ribica kojoj nitko ne može odoljet! On ima prelijep tamno-srebra boju sa smaragdnozelenom leđnom peraja – pastrmke mogu narast do 50 cm dugo i masno 6 kg teške! Ova vrsta voljet bit podvodni kanali diljem cetinara gdje traga za manjo biljojadnicima poput insekata i larvi kojima obilato pliva okolo ispod površine vode . Uglavnom pastrmke traze hranjenje pa trebat ćete osigurati da vaš akvarijski filter bude prilagođen zahtevima ove energične ribice!

Som je još jedan primjerak divlje slatkovodne ribice kojoj nitko ne možte odoljet! To su tanke ribbonaste ribice s maskiranim leopard-printom po tijelima – somovi naraste do 45 cm dugo te postanu 4 kg teški. Ovaj tip voljet bit podvodni kanali diljem cetinara gdje pasivno traga za biljojadnicima poput insekata i larvi ispod površine vode . Trebalite pripaziti da vaš filter bude dostatan zahtevom ove energične vrtoglavice jer on obavezno trazi hranjenje!

Kako brinuti o ribama?

Ribe su jedan od najpopularnijih kućnih ljubimaca, a briga o njima je važan dio uživanja u akvariju. Prilikom odabira riba za svoj akvarij, prvo treba razmotriti koje vrste riba žive zajedno. Neke vrste se međusobno mogu agresivno tretirati i napasti jedna drugu. Također, treba voditi računa o temperaturi i kvaliteti vode u akvariju jer to utječe na zdravlje riba. Ako ribe ne dobivaju adekvatnu prehranu, one će postati slabe i osjetljive na bolesti. Uz to, redovito treba mijenjati vodu u akvariju jer će inače doći do taloženja soli, minerala i otpada u akvariju što može biti opasno za zdravlje riba. Nastojte održavati čiste površine stakla akvarija kako biste spriječili rast algi i da biste omogućili ribama da plivaju bez prepreka.

Redovita brigom o ribama osigurava se njihovo dugoročno zdravlje i sretnost. Pratite simptome bolesti kako biste lakše reagirali ako se pojave problemi ili da biste im pružili preventivnu skrb. Također je potrebno redovito provjeravati parametre vode u akvariju kako bi se ubuduće mogli lakše prepoznati problemi s mikroklimom u akvariju. Uvijek budite pažljiviji prilikom dodavanja novih stanovnika u svoj akvarij te pratite promjenu boje kože ili ponašanja riba kako bi se spriječile mogućnost bolesti ili infekcija.

Kako napraviti siguran stanište za ribu?

Kada uzgajate ribu, dolazi vrijeme kada morate odabrati stanište za njih. Ako želite da vaše ribe budu zdrave i sretne, važno je da im pružite pravo stanište. To bi trebalo biti mjesto gdje se osjećaju ugodno i zaštićeno. U ovom članku ćemo detaljnije govoriti o tome kako napraviti sigurno stanište za ribu.

Prvo morate odabrati odgovarajući akvarij. Također ćete morati pažljivo odabrati ribe koje ćete držati u akvariju. Nekoliko faktora igraju važnu ulogu pri izboru akvarija: veličina, materijal, oblik i boja. Odaberite akvarij koji će biti velik dovoljno da zadovolji potrebe riba koje ste izabrali. Također biste trebali razmotriti materijale od kojih je akvarij napravljen – neki materijali mogu biti štetni po ribama. Oblik i boja također su važne jer mogu utjecati na dobrobit vaših riba.

Kada ste odabrali pravi akvarij, slijedi proces postavljanja i uspostavljanja staništa za ribe. Prvo morate dodati adekvatnu količinu vode koja će se prilagoditi temperaturama i parametrima vode pogodnima za pohranjenje riba. Također biste trebali dodati filter da bi se osiguralo da se akvarijska voda stalno filtrira i čisti te da je bez bakterija i patogenih organizama štetnih po ribama. Zatim dodajte raspršivač ili sustav protoka vode jer to može osigurati održavanje pravilnih razina kisika u vodi te pomoći pri održavanju stabilne temperature vode u akvariju. Nadalje, možete dodati dekoracije poput grančica, skamenjenog drveta ili umjetnih dekorativnih elemenata da bi se stvorio okoliš sličan prirodnom okruženju pogodnom za vaše ribice. Na kraju možete Dodajte hranilicu ili bilje poput algi s ciljem omogućavanja hranjenja vaših riba te omogućavanje imobiliziranog rasta bilja u akvariju radi bolje cirkulacije vode i cirkulacijskog sustava ciklusa hrane-otpadaka-bilja-voda.

Primjerice, ako želite držati gupike u svom akvariju, morat ćete osigurati dovoljan prostor za njihove potrebe plivanja te prilagoditi temperaturu vode gupikovima prikladnom tempreaturu (oko 24°C). Također biste trebali postaviti lijep dekorirane skamenjene grančice ili umjetne dekoracijske elemente u obliku grančica na dnu da bi gupiki mogli skrivati ​​se ispod njih.

Kad ste uspostavili sve navedene elemente, naposljetku je potrebno redovito provjeravati parametre vode (na primjer pH, alkalnost itd.) Kako biste bili sigurni da su ti parametri unutar optimalnih granica bezbednosti za svoje ribice te redovito mijenjanje dio vode svaka 2-4 tjedna radi održavanja higijene i cirkulacijskog sustava ciklusa hrane-otpadaka-bilja-voda .

Uz malo strpljenja i lova posvećenost rezanju stanište za svoje male lokalce slatkovodne flore (ribice), brzo ćete shvatitid a je postupak pun uspjeha!

Kako hraniti ribu?

Hranjenje ribe je jedno od najvažnijih zadataka u vodenoj akvarijskoj kulturi. Održavanje zdravlja ribe zavisi od kvalitete hrane koja se daje. Ribe treba hraniti prilagođenim hranom, koju možete dobiti u obliku štapova, tableta ili granulirane hrane. Osim toga, neke vrste riba mogu se hraniti i prirodnom hranom, poput školjki, rakova i biljnih materijala. U svakom slučaju, potrebno je pregledati sastav proizvoda kako bi se utvrdilo da sadrži esencijalne nutritive (proteine, masti, ugljikohidrate itd.). Također je važno poštivati preporučene doze za svaku vrstu ribe.

U principu, ribe treba držati gladne za zdravlje i dobar rast; stoga je potrebno dodatno paziti da ne prehranjuju. Previše hrane može dovesti do trovanja nitrita i nakupljanja otpada unutar akvarija. Preporučljivo je da se akvarijska hrana daje dva puta na dan: jutro i večer. Najbolje je dati malo hrane u jednom dijeljenju i ako riba pojede sve za manje od 5 minuta, povećati količinu u sljedećem dijeljenju. Također je važno ne davati previše suhe hrane tijekom noći jer to može biti opasno po zdravlje ribe ako su ostatci suhe hrane još uvijek na dnu akvarija u jutarnjim satima.

Uzimajući sve ovo u obzir, važno je pružiti dobru njegu skrbi o ribama tako da im se osigura pristup kvalitetnim nutritivnim materijalima te redovite preglede vode i rad na mikrobiološkom ekosustavu akvarija da bi se osiguralo dugotrajan zdrav život za ribe.