Koji su normalni otkucaji srca u minuti je važno pitanje za ljude svih dobnih skupina. Ljudsko srce kuca malim i jakim udarcima koji se osjećaju kao palpitacije. Broj otkucaja srca u minuti može varirati s dobi, tjelesnom aktivnošću, stresom i drugim čimbenicima. Normalni raspon otkucaja srca u minuti je između 60 i 100 otkucaja u minuti.
Normalni otkucaji srca u minuti su 60 – 100 otkucaja po minuti. Ovisno o dobi, tjelesnoj aktivnosti i drugim čimbenicima, normalni raspon može biti i širi – od 50 do 90 otkucaja u minuti.
Sadržaj
Utjecaj vježbanja na otkucaje srca
Vježbanje je jedan od najboljih načina da se poboljša zdravlje i dobrobit. Utječe na brojne fizičke i mentalne komponente, kao što su snaga, izdržljivost, raspoloženje i sposobnost učenja. Također može utjecati i na otkucaje srca. S obzirom da se otkucaji srca mijenjaju s dobi, preopterećenosti i nivoom tjelesne aktivnosti, možemo reći da vježbanje ima uticaja na to.
Pravilno vježbanje može smanjiti otkucaje srca u mirovanju. Ovo je važno jer previsoki otkucaji srca u mirovanju mogu biti pokazatelji povećanog rizika od srčanih bolesti. Uloga vježbanja je da smanji opterećenost na srce, što rezultira smanjenim otkucajem srca u mirovanju i manjoj opasnosti od zdravstvenih problema poput srčanih bolesti.
Kada ljudi vježbaju intenzivno, nivo opterećenja na srce raste zbog porasta brzine otkucaja srca. Međutim, to ne mora biti loše po zdravlje jer intenzivno vježbanje također pomaže u jačanju mišićnog tkiva koja okružuju srce. Ovo omogućava bolju cirkulaciju krvi kroz srce, što rezultira nižim opterećenjem na samo srce. Osim toga, intenzivno vježbanje može pomoći u sprečavanju arterioskleroze (slojenih masnih naslaga) koja se često susreću u ljudima sa visokim krvnim pritiskom ili drugim problemima sa srcem.
Ako želite probati da promijenite otkucaje srca preko redovnog vježbanja ili intenzivnog treninga, svakako se posavjetujte sa svojim liječnikom prije početka bilo kakvog programa vezaneg za vezbu. To ćete uraditi da budete sigurni da ne radite nešto što bi moglo biti opasno po vaše zdravlje ili stanja grudi. Vaš liječnik moć će vas savjetovati šta je sigurno za vaš slučaj i pomoć ćete postaviti plan vezbe koji je prilagođen vašoj situaciji.
Dakle, redovna treniranja mogu imati blagotvoran uticaj na otkucaj srca u mirovanju i intenzivni trening mogu pomoćti jačanju mišica i cirkulaciji koja okruzuju srce pa samim tim olakšavati opterećenost na samo srce. Međutim, preporuka je da se prvo posavjetujte sa svojm lijecnikom pri početku bilo kakvog program vezan za fizicku aktivnost da bi ste bili sigurni da ne radite nešto što bi moglo biti opasno po vašem zdravstvenom stanju ili stanju grudi
Utjecaj stresa na otkucaje srca
Stres može imati različite učinke na ljudsko zdravlje. Među njima je i utjecaj na otkucaje srca. Kada se čovjek suoči s nekom vrstom stresa, on u većini slučajeva osjeti da mu srce brže radi. To je zato što se tijekom stresne situacije pojačava izlučivanje hormona adrenalina koji stimulira otkucaje srca. Stresni događaji mogu biti pozitivni ili negativni. Može doći do povećanja ili smanjenja broja otkucaja srca, što zavisi od situacije u kojoj je čovjek.
Ako je stres pozitivan, poput uzbuđenja izazvanog optimističnim događajem, to može dovesti do pozitivne stimulacije i povećanja brzine otkucaja srca. Međutim, ako je stres negativan, poput straha ili anksioznosti, to može dovesti do smanjenja brzine otkucaja srca i poremećaja disanja. Ovi simptomi mogu postati vrlo teški ako se ne liječe na vrijeme.
Kronični stres može biti opasan za ljudsko zdravlje jer može dovesti do hipertenzije i drugih srčanih oboljenja. Osim toga, kronični stres također može potaknuti depresiju i anksioznost te psihosomatske simptome poput glavobolje i mučnine. Stoga je vrlo važno da se pronađu načini da se smanji ili potpuno eliminira stres kako bi se spriječilo mogućnost razvoja ovih bolesti.
Utjecaj hrane i pića na otkucaje srca
Konzumiranje hrane i pića ima značajan utjecaj na otkucaje srca. Ovisno o vrsti prehrane, količini ili aktivnosti, otkucaji srca mogu se povećati ili smanjiti. Mnoge namirnice sadrže visoku razinu kofeina koje mogu uzrokovati brze otkucaje srca. Pored toga, određene vrste hrane poput slatkiša i masne hrane mogu dovesti do prekomjerne težine i visokog kolesterola što može dovesti do srčanih problema. Osim toga, neke vrste lijekova poput beta blokatora mogu ubrzati ili usporiti otkucaje srca.
Stoga je važno da jedemo zdravu prehranu koja sadrži puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina. Također je važno redovito piti puno vode da bismo se izbjegle dehidracije koja može dovesti do usporavanja ili ubrzanja otkucaja srca. Alkoholna pića treba se piti s oprezom jer ono također može utjecati na brzinu otkucaja srca. Osim toga, potrebno je biti pažljiv pri pušenju duhana jer često može dovesti do naglog porasta broja otkucaja srca.
Dakle, hrana i piće igraju važnu ulogu u reguliranju brzine otkucaja srca. Važno je jesti zdravu prehranu koja sadrži mnogo voća, povrća i proteinskih namirnica bez masnoće te piti puno vode kako bi se spriječile srčane patologije zbog prekomjerne težine ili prekomjerne potrošnje alkohola ili droge.
Kako mjeriti otkucaje srca?
Mjerenje otkucaja srca važno je za praćenje zdravlja i kontrolu stresa. Postoji nekoliko načina mjerenja otkucaja srca, uključujući stetoskop, palpiranje vrata ili pulsiranje na zglobovima i posebne uređaje za mjerenje. Stetoskop je alat koji se koristi od strane liječnika da bi osluškivali ritam i glasnost otkucaja srca pacijenta. Palpiranje vrata se obično koristi da bi se utvrdio pulsacija arterija u grlu pacijenta. Pulsiranje na zglobovima je metoda koja se često koristi za mjerenje otkucaja srca, a to se obavlja pritiskom dva prsta na leđnu arteriju ili ulnarne arterije u lakatnom dijelu ruke ili području ispod prstiju stopala. Također postoje posebni uređaji dostupni trgovinama i ljekarnama koji omogućuju i lakše i preciznije mjerenje otkucaja srca, bilo da ste doma ili u pokretu.
Uz pomoć ovih alata moguće je mjeriti brzinu, jasnoću i trajanje otkucaja srca. Brzina će biti utvrđena brojanjem broja otkucaja u minuti (također poznatim kao srčani puls). Jasnoća se određuje osluškujući intenzitet otkucaja srca preko stetoskopa te će biti utvrđeno da li su otkucaji jasni ili mutni. Trajanje je vrijeme potrebno za jedan ciklus (od početka do svršetka) – to će biti utvrđeno osluškujući trajanje jednog poziva preko stetoskopa. Mjerite li svoj srčani puls samostalno ili preko neke druge metode, važno je da ste sigurni da ste dobro ispitali svoju snagu i brzinu pri pripremi bilo kojeg fizičkog napora ili treninga.
Čimbenici koji utječu na normalne otkucaje srca
Otkucaji srca su pokazatelj zdravstvenog stanja ljudi. Normalni otkucaji srca mogu varirati, ali uglavnom se kreću između 60 i 100 otkucaja u minuti. Mnogi čimbenici utječu na brzinu otkucaja srca, a neki od njih uključuju fizičku aktivnost, emocionalno stanje i prehranu.
Fizička aktivnost je jedan od čimbenika koji utječu na normalne otkucaje srca. Kada tijelo radi, potrebno mu je više energije, što rezultira većom cirkulacijom krvi i bržim otkucajima srca. Istraživanja su pokazala da redovita vježba može pomoći u smanjenju brzine otkucaja srca, što je dobro zdravstveno stanje.
Emocionalno stanje također igra važnu ulogu u ritmu otkucaja srca. Stres, anksioznost i depresija mogu utjecati na razinu hormona i povećati brzinu otkucaja srca. To može biti opasno po zdravlje ako se ne liječi na vrijeme.
Prehrana igra važnu ulogu u normalnim otkucajima srca. Dijetalne promjene poput smanjenja unosa soli mogu pomoći smanjenju brzine srčanog ritma, dok prekomjerne količine alkohola ili kofeina mogu dovesti do povećanja brzine srčanih pulsova. Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama također može imati pozitivan utjecaj na ritam srčanih pulsova i smanjiti rizik od srčanih bolesti.
0 Comments