Koji sindrom nemirnih nogu (Restless Legs Syndrome) je neurološko stanje koje se manifestira kao nepodnošljiv osjećaj u nogama. To uključuje neprestano želju da se pomakne ili protresu noge, često uz grčeve, trnce ili osjećaj peckanja. Ovo stanje može biti vrlo teško za život i često dovodi do noćnih budnica i gubitka sna.
Sindrom nemirnih nogu je kronična, ne-infektivna bolest koja se manifestira u obliku neugodnog osjećaja u nogama i nekontrolirane potrebe za pokretanjem ili podrhtavanjem. Simptomi sindroma nemirnih nogu su često gori u vrijeme odmora, noću i kada se osoba nalazi u sjedećem položaju. Liječenje sindroma nemirnih nogu obično uključuje lijekove, terapije i promjenu životnog stila.
Sadržaj [hide]
Simptomi sindroma nemirnih nogu
Sindrom nemirnih nogu je medicinski poremećaj koji se manifestira karakterističnim simptomima u donjim ekstremitetima. Uobičajeni simptomi uključuju osjećaj grčenja, bolnih napetosti, peckanja i mravljenja, te neprestano želje za pomicanjem ili trzanjem stopala. Simptomi su obično najizraženiji u večernjim satima i noću, a mogu biti lokalizirani na jednom ili oba ekstremiteta. Neki od ostalih simptoma sindroma nemirnih nogu uključuju:
– Osjećaj peckanja ili grčenja u mišićima donjih ekstremiteta, često opisan kao “muhe leti” ili “puzanje po koži”.
– Bol u mišićima donjih ekstremiteta.
– Neugodne senzacije poput napetosti, pritiska ili trnce.
– Nervoza i neuspavani noćni sati zbog bolnih i neugodnih senzacija.
– Pojačano potenje stopala.
U nekim slučajevima mogu se javiti i druge manifestacije poput oticanja donjih ekstremiteta nakon dugotrajnog stajanja ili sjedenja. Liječnici obično preporučuju fizioterapijske vježbe za ublažavanje simptoma sindroma nemirnih nogu. Ako se terapija ne provodi ispravno, simptomi mogu postati još intenzivniji.
Uzroci sindroma nemirnih nogu
Sindrom nemirnih nogu (RLS) je stanje u kojemu se pojavljuju neugodni senzacije, poput trnjenja, grčenja ili peckanja u nogama. Ovi simptomi obično nastaju nakon određene aktivnosti ili kada osoba dugo sjedi. U većini slučajeva, sindrom nemirnih nogu utječe na noge i donje ekstremitete, ali može biti prisutan i u rukama. Uzroci mogu biti različiti te je dijagnoza obično postavljena na temelju simptoma.
Najčešći uzroci sindroma nemirnih nogu su endokrinološki poremećaji, anemija i neurometaboličke bolesti. U nekim slučajevima može biti povezan s depresijom, stresom ili prekomjernim unosom alkohola i kofeina. Također, neki lijekovi mogu povećati rizik od pojave simptoma RLS-a. Bolest je također češća kod žena u dobi od 30 do 50 godina. Pored toga, postoje genetske predispozicije za ovaj problem; neki ljudi mogu naslijediti predisponiranost za RLS od roditelja.
Liječenje se temelji na identifikaciji i ispravljanju uzroka RLS-a ili poboljšanju simptoma lijekovima protiv bolova i antidepresivima. U većini slučajeva potrebno je prilagoditi prehranu i promijeniti stil života; to podrazumijeva redovito vježbanje i održavanje regularnog režima spavanja. Osim toga, potrebno je izbjegavati kofein i alkohol te upotrebu droga koje mogu dovesti do pogoršanja simptoma RLS-a.
Sindrom nemirnih nogu
Dijagnoza sindroma nemirnih nogu je klinički postupak koji uključuje pregled pacijenta, intervju i ponekad i testove. Sindrom nemirnih nogu (RLS) je uobičajena bolest koja dovodi do neugodnog osjećaja u mišićima donjih ekstremiteta, a ponekad i ruku. Osjećaji mogu biti peckanje, trnce ili grčenje. Ovi se simptomi obično pojačavaju noću ili kada je osoba u mirovanju. Simptomi se obično povećavaju s godinama i mogu biti vrlo naporni za neke ljude.
Liječnik će obaviti pregled pacijenta kako bi utvrdio prisutnost RLS-a i druge medicinske stanja koja mogu dovesti do sličnih simptoma. Liječnik može pitati pacijenta o simptomima, uključujući i to koliko su intenzivni, trajanje simptoma, trajanje remisija itd. Ponekad se provode dodatne dijagnostičke testove kako bi se identificirali drugi medicinski problemi koji mogu biti međuputni čimbenici ili potencijalni uzroci RLS-a.
Kada se utvrde potencijalni medicinski problemi koji su uzrokovali RLS, liječnik može propisati odgovarajuće lijekove za njihovo liječenje ili smanjenje simptoma RLS-a. U nekim slučajevima, lijekovi mogu biti propisani samo za liječenje simptoma RLS-a.
Liječenje sindroma nemirnih nogu
Sindrom nemirnih nogu je stanje koje se odlikuje čestim, neželjenim, neprestanim grčevitim pokretima udova. Osobe koje boluju od ovog sindroma su primorane na vrlo česte, intenzivne i neželjene grčeve mišića. U većini slučajeva osoba osjeća trnce u udovima, prisutne su i bolovi. Liječenje sindroma nemirnih nogu je moguće, a postoji nekoliko opcija liječenja kako bi se olakšala simptomatologija.
Najvažnija stvar pri liječenju sindroma nemirnih nogu je sprječavanje pojave simptoma. Osoba treba da prati rutinu spavanja i budnosti, te da kontroliše unos određenih namirnica poput kofeina ili alkohola. Osim toga potrebno je ograničiti unos soli i voditi računa o ishrani uopšte. Fizička aktivnost također može pomoći u ublažavanju simptoma, ali treba biti oprezan jer previše fizičkog napora može izazvati pojavu simptoma.
Uz sprječavanje pojave simptoma važno je primjenjivati lijekove za liječenje sindroma nemirnih nogu. Najpopularniji među njima su antikonvulzivni lijekovi poput karbamazepina i gabapentina te benzodiazepini poput diazepama i alprazolama. Pored toga mogu se dati i levodopa te dopaminski agonisti za trajanju efekta terapijskog djelovanja antikonvulzivnih lijekova.
Kod diferencijalne dijagnoze potrebno je isključiti druge bolesti sa sličnom simptomatologijom kao što su dijabetes melitus ili vaskularna bolest perifernih arterija. Također važno je razlikovati sindrom nemirnih nogu od klasne tromboflebitisa – oboljenja donjih ekstremiteta gdje dolazi do zapaljenja vena zbog zastoja cirkulacije u donjim ekstremitetima što dovodi do pojava simptoma sličnih onima sindroma nemirnih nogu.
U svakom slučaju važno je da osoba koja bolujue od ovog sindroma posavjetuje se sa lekarom radi ispravnog tretmana i prevencije jer samo-lijekovanje može biti štetno po pacijenta, a dijagnoza oboljenja mora biti precizna radi ispravnost terapija koja će olakšati stanje pacijenta i pomoć mu da se vrati normalnom životnom ritmu
Prevencija sindroma nemirnih nogu
Sindrom nemirnih nogu (RLS) je stanje u kojem osoba ima neugodne senzacije u nogama, što dovodi do traženja olakšanja u pokretu. Ovo stanje može biti teško za život, ali postoje neke mjere koje se mogu poduzeti kako bi se preveniralo ili smanjilo.
Ključna prevencija RLS-a je prehrana. Zdrava prehrana bogata vitaminima i mineralima, posebno željezom, jako je važna za održavanje zdravih mišića i živaca te sprječavanje pojave RLS. Također je važno izbjegavati namirnice s visokim sadržajem soli i šećerom te izbjegavati previše alkohola i pušenje.
Također postoji nekoliko vrsta tjelesne aktivnosti koje mogu pomoći u prevenciji sindroma nemirnih nogu. Redovite vježbe uključuju laganu vožnju biciklom, plivanje, hodanje ili joge. Redovito vježbanje pomaže u olakšavanju simptoma i smanjenju rizika od pojave RLS-a. Također možete provjeriti jeste li alergični na određene lijekove, jer neki lijekovi mogu povisiti rizik od RLS-a.
Konačno, spavanje redovitom dnevnom rutinom može biti od velike pomoći u prevenciji RLS-a. To podrazumijeva da se svakoga dana spava isti broj sati i da se obavezno spava prirodno bez upotrebe lijekova za spavanje. Ako ste anksiozni ili ste pod stresom, potražite savjet stručnog psihologa koji će vam dati savjet o tome kako prevladati stres i anksioznost te olakšati simptome sindroma nemirnih nogu.
U svakome slučaju, priprema i poštivanje preventivnih mjera važno je za sprječavanje pojave sindroma nemirnih nogu te zadržavanja cjelokupnog zdravlja organizma.
0 Comments