Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest koja obično traje cijeli život. Prvi simptomi su uglavnom motorički, poput drhtavih ruku i nespretnosti pri pokretima. Bolest se postupno pogoršava, pa se simptomi mogu proširiti na gubitak ravnoteže, teškoće u govoru i mentalni problemi.
Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest koja se manifestira kao usporeno i neujednačeno kretanje, uključujući trzanje, sporo ili neujednačeno hodanje, teškoće u ravnoteži, teškoće s govorom i promjenama u ponašanju. Bolest je povezana sa smanjenjem proizvodnje tvari u mozgu nazvane dopamin, što rezultira usporenim motoričkim funkcijama.
Sadržaj [hide]
Uzroci Parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest koja se može pojaviti u bilo kojoj dobi, ali se najčešće javlja kod starijih osoba. Glavni uzrok Parkinsonove bolesti nije potpuno razumljiv, ali postoje određeni čimbenici rizika koji mogu biti povezani s tim. To uključuje genetsku sklonost, štetne tvari iz okoliša i druge zdravstvene stanja.
Jedan od glavnih čimbenika rizika za Parkinsonovu bolest je genetska predispozicija. Neke studije sugeriraju da genetski faktori mogu biti povezani s ovom bolešću, što znači da postoji malo veća vjerojatnost da će se pojaviti ako netko ima bliskog srodnika sa sličnom bolešću. Također, osobe starije od 65 godina imaju veći rizik od obolijevanja od Parkinsonove bolesti nego mlađi ljudi.
Još jedan čimbenik rizika za Parkinsonovu bolest je izloženost štetnim tvarima iz okoliša, poput pesticida ili droga za kemoterapiju. Ova vrsta izloženost može dovesti do oštećenja neurona i oslabljenih funkcija u mozgu koje mogu rezultirati pojavom simptoma parkinsona. Znanstvenici također istražuju mogu li dugotrajni stres i druge mentalne tegobe biti čimbenici rizika za ovom bolešću.
Također postoje druga zdravstvena stanja i oboljenja koja mogu biti povezana s parkinsonovom bolešću, uključujuć́ i kroničnu upalnu bolest crijeva, dijabetes tipa 2 i neke vrste multiple skleroze. Endokrini poremećaji poput hipotireoze također su povezani sa Parkinsonovom bolešć́u, što implicira da hormonska neravnoteža možda igra ulogu u nastanku ove bolesti.
Dok su ti čimbenici rizika važni, treba napomenuti da oni ne moraju nužno dovesti do pojave simptoma parkinsona; većina ljudi s navedenim čimbenicima ne obolijeva od ove bolest
Simptomi Parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest je vrsta neurodegenerativnog oboljenja koja se najčešće javlja kod starijih osoba. Simptomi uključuju usporeni pokret, drhtanje, probleme s koordinacijom pokreta i nevoljnost. Ovi simptomi mogu dovesti do promjena u osobnosti, kognitivnim sposobnostima, kao i psihološkim problemima.
Najčešći simptom Parkinsona je usporeni pokret ili bradikinezija. Pacijenti mogu imati problema s iniciranjem pokreta, dok su oni koji već postoje vidljivo usporeni i nekoordinirani. Drhtanje je također često prisutno, posebno u udovima, ali može se pojaviti iu drugim dijelovima tijela. Pacijenti često imaju problema s ravnotežom i koordinacijom pokreta, što može utjecati na njihovu sposobnost hodanja ili bavljenja aktivnostima poput vožnje bicikla ili vožnje automobila.
Neke od drugih simptoma Parkinsona uključuju promjene glasa i govora, depresiju ili anksioznost te problema s memorijom i koncentracijom. Kao što je već rečeno, ti simptomi mogu biti posljedica promjena osobnosti ili psiholoških problema zbog bolesti. U nekim slučajevima pacijent možda će morati biti podvrgnut liječenju za lakše snalaženje s tim problemima.
Dijagnosticiranje Parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest je neurološka bolest u kojoj se motoričke funkcije pacijenta značajno smanjuju. Postoje brojni simptomi koji možda nisu toliko izraženi, ali se ipak manifestiraju. Kako bi se postigla točna dijagnoza, potrebno je provesti niz testova i procjenu simptoma. Dijagnoza Parkinsonove bolesti obično se dijagnosticira na temelju sljedećih čimbenika:
• Procjena simptoma: Liječnik će procijeniti pritužbe pacijenta i napraviti pregled tijela da bi odredio da li postoje simptomi poput usporene motorike, drhtanja u rukama i otežanog govora.
• Neurološki pregled: Liječnik će provjeriti mozak pacijenta kako bi utvrdio postoji li bilo koja abnormalnost u motoričkim funkcijama te će ispitati reflekse i osjetljivost.
• Laboratorijski testovi: Obično se provode krvni testovi da bi se utvrdilo da li su druge bolesti uzrokovale simptome slične Parkinsonovoj bolesti.
• Rendgen glave: U nekim slučajevima, bit će potrebno napraviti rendgen glave kako bi se isključila mogućnost drugih medicinskih stanja koja mogu uzrokovati slične simptome.
• Snimanje magnetske rezonancije (MRI): MRI je napredna tehnika snimanja koja omogućava liječnicima da vide detalje strukture mozga pacijenta i identificiraju bilo kakve abnormalnosti. To pomaže liječnicima da potvrde dijagnozu Parkinsonove bolesti na temelju višegodišnjeg iskustva i spoznaja o ovoj vrsti bolesti.
Kombinacija ovih postupaka pomoći će liječniku da postavi točnu dijagnozu kako bi propisao odgovarajuću terapijsku skrb za Parkinsonovu bolest.
Liječenje parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest koja utječe na pokret i ravnotežu. Liječenje parkinsonove bolesti može uključivati lijekove, rehabilitaciju, vježbanje, dijetu i druge metode. Cilj liječenja je smanjiti simptome i pomoći osobi da živi normalan život.
Najčešći lijekovi za liječenje parkinsonove bolesti su lijekovi koji se nazivaju levodopa (L-dopa). Levodopa je sintetički oblik aminokiseline koji tijelo pretvara u dopamin, kemikalija koja stimulira mozak i pomaže u regulaciji pokreta i ravnoteže. Levodopa se obično daje sa drugim farmaceutskim proizvodima koji poboljšavaju njegovo djelovanje. Međutim, dugotrajno uzimanje ovih lijekova može dovesti do ozbiljnih nuspojava poput tremora, drhtanja i gubitka mišićne snage.
Druge metode liječenja parkinsonove bolesti uključuju rehabilitacijske terapije kojima se smanjuju simptomi. Rehabilitacija može uključivati fizikalnu terapiju, vježbe disanja i vježbe za jačanje mišića da bi se poboljšala motorika tela te promovirala slobodnost kretanja. Ove vrste rehabilitacija mogu biti jako korisne za one s Parkinsonovom bolešću jer im omogućavaju da održavaju svoju neovisnost i mobilnost.
Druge metode liječenja Parkinsonove bolesti uključuju prehranu bogatu biljnim uljima, dijetalne dodatke i biljne čajeve kako bi se postigla optimalna razina enzima potrebnih za regulaciju pokreta i ravnoteže. Također postoje homeopatske alternative poput akupunkture, masaža i yoga terapija kojima se mogu smanjiti simptomi Parkinsona te jačati mišićna snaga tako da bolesnik ostane neovisan što duže vrijeme.
Što je Parkinsonova bolest?
Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest koja utječe na motoričke funkcije osobe. To se odnosi na pokret, ravnotežu i koordinaciju. Razvija se postupno tijekom dugog vremenskog razdoblja i može biti izuzetno teška za ljude koji su od nje oboljeli. Bolest je poznata po njenim tremorskim simptomima, uključujući drhtanje u rukama, glavobolju i gubitak motoričkih funkcija.
Kako se dijagnosticira Parkinsonova bolest?
Dijagnoza Parkinsonove bolesti obuhvaća liječnički pregled, testiranje i zdravstveno savjetovanje. Liječnici će prvo provjeriti simptome kako bi odredili stupanj ozbiljnosti i mogućnost drugih poremećaja. Zatim će provesti testiranje magnezija, kalcija i glukoze te provjeriti štitnjaču da bi se isključile druge moguće uzroke simptoma. Na temelju toga liječnik će napraviti dijagnozu ili uputiti pacijenta na druge stručnjake za dodatne pretrage.
Kako se liječi Parkinsonova bolest?
Liječenje Parkinsonove bolesti uključuje lijekove, fizioterapiju, terapiju vježbanja i promjenu životnog stila. Lijekovi koji se koriste za liječenje obuhvaćaju levodopnu terapiju koja se daje intravenskim ili oralnim putem kako bi pomogla u borbi protiv simptoma boli. Fizioterapija može pomoći u održavanju motoričkih funkcija, a terapija vježbanja pomaže u jačanju mišića i održavanju ravnoteže.
Prognoza za parkinsonovu bolest
Prognoza za Parkinsonovu bolest varira ovisno o stupnju ozbiljnosti simptoma i brzini napretka bolesti od pojedinca do pojedinca. Nekoliko godina nakon dijagnoze možda ćete osjetiti da vaša motorika postaje sve slabija ili da ste postali manje fleksibilni, ali mnogi ljudi uspješno štite svoju motoriku kroz redovitu rehabilitacijsku terapiju.
0 Comments