Od čega bježe stršljeni

Od čega bježe stršljeni je komična drama iz 1970. godine koju je režirao Branko Bauer. Film prati sirotu koja živi s nadobudnim djedom i često se suočava s preprekama u životu. Na primjer, ona se mora boriti protiv nesigurnosti i slabog zdravlja, te prevladati društvene predrasude i protivljenje obitelji da bi postigla uspjeh u životu. U filmu se koriste elementi humora i satiri da bi se pojasnila ta tema.

Stršljeni bježe od prijetnji i opasnosti. Ugroženi od grabežljivaca, kao što su lisice, vukovi i sokolovi, stršljeni će bježati od svoje okoline da se zaštite. Također će bježati kako bi se izbjegle neugodne situacije poput sukoba ili sukoba između drugih ptica.

Značajke stršljena

Stršljen je mali sisavac, koji pripada porodici stršljena. Ima glatku, sivu kožu i prosječnu dužinu tijela od oko 25 cm. Stršljen nema nikakvu zaštitu od predatora i zato se hrani noću, sklanjajući se u rupu tijekom dana. Njegova glavna prehrana su biljke, žitarice i sjemenke. Stršljen ima dva para dugih ušiju, što mu pomaže da čuje male zvukove iz velike udaljenosti. Također ima i jaku duboku trbušnu šupljinu koja ga štiti od udaraca i omogućava mu da se okrene brzo na svaku stranu. Stršljen ima duge noge i može skočiti do visine od oko 60 cm. Osim toga, stršljen može brzo trčati brzinom do 40 km/h. Može biti otporan na temperaturama od -40°C do 40°C. Stršljen je poznat po tome što može izbacivati rep kao znak napada ili obrane od neprijatelja.

Stršljen se množi cijele godine, a ljeti postoji tendencija da se više množe nego zimi. Samica obično rađa jedno mlado nakon perioda trudnoće od oko 15 dana. Mladunčad su potpuno samostalna već nakon 24 sata, ali ostaju sa svojom majkom do 3 tjedna starosti.

Stršljen je vrlo popularan kod ljudi jer je simpatičan malo biće koje volimo gledati u prirodi ili čarobnom svijetu videa na internetu.

Uvjeti u kojima stršljeni žive

Stršljeni su ptice koje se nalaze u širokom rasponu klimatskih uvjeta i obično se mogu naći diljem svijeta. Najčešće se nalaze na otvorenim površinama poput livada, polja, močvara i šuma. Stršljeni su vrlo otporni i mogu preživjeti u različitim vremenskim uvjetima. U hladnijim zemljopisnim širinama, stršljenovi će često migrirati na toplije temperature za zimsko razdoblje, a neke vrste stršljenova će se smjestiti u jedno mjesto tijekom cijele godine.

Stršljenovi se hrane svim vrstama biljaka, plodova, sjemenja i insekata. Stršljenovi mogu pronaći hranu na otvorenom polju ili na mokrim terenima poput močvara ili potoka. Oni često traže hranu po zemlji ili po drveću tražeći insekte i ostale male životinje. Mogu se prilagoditi raznolikost hrane koja im je dostupna pa će stoga jesti biljke, voća, sjemenki i insekte prema potrebi.

Stršljenovi imaju određene zahtjeve za gnezda koja grade od grana, trave i pluta. Obično su usamljena gnijezda koja gradi jedan par ptica samo da bi se smjestilo jajadima i mladuncima. Međutim postoje neke vrste stršljenova koji graditi gnezda s drugim parovima ili ostacima druge ptice u skupini koja je slična njihovom rodu. Gnezda su obično smještena visoko na drveću kako bi ostala skrivena od predatora te dostupna strujanju zraka tako da se temperatura unutra može lako regulirati za mladunce stršljenova.

S obzirom da stršljenovi imaju veliki broj prirodnih neprijatelja među kojima su sovi, vrane i lisice te predstavnici divljači poput divokoza i ljudska aktivnost poput iskrcavanja stoke koja unosi bolesti među ptice – populacija stršljenova je opala diljem svijeta poslednje desetleće pa je postala ugrožena vrsta sa statusom: “vrlo upitan”.

Hrana

Svi hrvatski narodi imaju svoju tradicionalnu kuhinju, uglavnom temeljenu na lokalnim namirnicama. Ovisno o regiji, hrana se razlikuje od jedne do druge. U Istri su tradicionalne jela bazirana na morskoj hrani kao što su riba i morski plodovi, dok je u Slavoniji često obrok baziran na mesu i krompiru. U Zagrebu se također serviraju tradicionalni narodni obroci poput zagrebačke kotletice i strukli. Također postoje mnogi oblici regionalnih jela koja se mogu pronaći širom zemlje, od sarma u Hercegovini do pašticade u Dalmaciji. Slatke poslastice također variraju po regijama, od orahovaca i rožata do strukla.

Uglavnom se hrana u Hrvatskoj priprema domaće, ali postoje i restorani diljem zemlje koji nude različite vrste hrane, od međunarodnih jela do tradicionalnih narodnih obroka. Mnogi restorani nude posebne menije s lokalnim namirnicama poput Istrskih tartufa ili Slavonskih specijaliteta. Osim toga, postoji puno restorana koji nude roštilj ili druge vrste grilane hrane poput janjetine ili pečene ribe.

Prirodni neprijatelji stršljena

Stršljen je životinja koja se često nalazi u prirodi, a njegovi prirodni neprijatelji su ptice, sisavci i gušteri. Ptice koje se hrane stršljenima uključuju vrapce, zebre, galebove i borovnice. Sisavci koji se hrane stršljenima uključuju lisice, veverice, vukove i jazavce. Gušteri koji se hrane stršljenima su predstavnici vrsta poput uskoglavi guštera i hrčka.

Stršljenovi neprijatelji također mogu biti patuljasti medvjedi, čirevi i druge štetočine. Patuljasti medvjedi su maleni sisavci koji se hrane biljkama i insektima te mogu pojesti stršljena ako pronađu jaja ili mladunče. Čirevi također mogu pojesti stršljenova jaja ili mladunče ako pronađu dovoljan broj nedefiniranog ulja za prehranu. I druge štetočine poput grinja ili moljetina mogu pojeo stršljenova jaja i mladunčad ako nađu pogodno stanište za preživjeti.

Nadalje, stršljenovi neprijatelji također uključuju ljudsku interakciju. Ljudske intervencije poput naselavanja divljači na područja gdje žive stršljenovi mogu uticati na nivo populacije jer divljać može pojeo stršljenova jaja ili mladunca. Također, ljudska djelatnost poput gradevinarstva može uništiti staništa za život pa time ogranićiti populacije stršilenova te dovesti do smanjenja broja odrasle populacije.

Kako se brinuti o stršljenima

Stršljeni su zanimljiva i zabavna životinja, ali briga o njima može biti teška. Ako razumijete njihovo ponašanje, prehranu i habitat, lakše ćete brinuti o njima. Stršljeni su izuzetno čuvari, pa se uvijek moraju čuvati od opasnosti. Kako bi stršljenima osigurali optimalne uvjete za život, slijedite ove korake:

1. Potrebna im je veća kućica ili kavez za štakore. Kućica bi trebala biti prostrana i dobro provjetravana. Također je potrebno da se kućica često čisti i dezinficira da biste spriječili pojavu bolesti.

2. U vašem kavezu potrebno je postaviti nekoliko površina na kojima će stršljen moći uživati – primjerice drvene grančice ili penjaci na koje će se popeti i nasloniti. Također je potrebno dodati malo mekog materijala (konopca ili tkanine) u kavez da bi stršljen mogao napraviti gnijezdo.

3. Stršljenima treba obezbjediti puno hrane, a najbolji je svježa voćka i povrće, poput mrkve , jabuke ili špinata. Također mogu jesti ljudsku hranu poput riže, integralnog tijesta ili integralnih testenina.

4. Stršljenima treba obezbjediti dovoljno vode za piće; voda se treba mijenjati svaki dan jer brzo postaju prljava i neugodna za piti . Osim toga, potrebno je da redovito provjeravate temperaturu vode jer je to važno za njihovo zdravlje.

5. Stršljenima ne treba davati previše hrane jer prehrana s prevelikim unosom hrane može dovesti do brojnih problema sa zdravljem . Trebate biti sigurni da svaki dan dajete novu hranu stršljenima; ako ste sigurni u prehranu , tada možete isprobati razne nove sastojke .

6. Važno je da redovito provjerite stanje vašeg stršljenog i da ga lijepo uljudite . Nekad im treba vremena da se naviknu na dom , pa ako im date dovoljno vremena , onda ćete biti u mogućnosti okrenuti ga prema dlanovima bez straha od ranjenja .

Ako pratite gore navedenih nekoliko jednostavnih savjeta , uspjet ćete osigurati optimalne uvjete za vašeg stršljena!