Afazija je bolest koja se manifestira kao poremećaj govora ili komunikacije. U većini slučajeva, afazija je posljedica traume ili ozljede mozga uzrokovane moždanim udarom ili nekim drugim poremećajem. Afazija može utjecati na način na koji osoba misli, govori, čita i piše. Osobe s afazijom mogu imati poteškoća s razumijevanjem i govorom teških riječi, pa čak i jednostavnih riječi.
Afazija je medicinski pojam koji se odnosi na gubitak sposobnosti izgovaranja ili razumijevanja govora. Također može uključivati i gubitak sposobnosti razumijevanja pisanog govora. Ova bolest obično nastaje zbog traume ili oštećenja mozga, na primjer u slučaju moždanog udara.
Uzroci afazije
Afazija je pojam koji se odnosi na gubitak ili oštećenje sposobnosti govora ili razumijevanja govora. Ovo stanje može biti rezultat ozljeda, bolesti ili drugih uzroka. Najčešći uzroci afazije su: moždani udar, tumor mozga, traume glave, Parkinsonova bolest, multipla skleroza i Alzheimerova bolest. Afazija također može biti posljedica ozljede ili infekcije u ranoj dobi.
Moždani udar je najčešća kauzalna bolest za afaziju. U ovom slučaju, arterijske suze i začepljenje krvnih žila u mozgu dovode do manjka kisika i hranjivih tvari. Kao rezultat toga, pojedini dijelovi mozga mogu biti oštećeni ili uništeni. Moždani udar često dovodi do akutne afazije koja traje samo nekoliko sati ili dana. Međutim, ako se oštećenje mozga pogorša, simptomi mogu biti trajni.
Tumori mozga također mogu biti uzrok afazije ako se nalaze blizu područja koja su odgovorna za govor i razumijevanje jezika. Tumori mogu pritisnuti na te područja i smanjiti njihov rad. Ovisno o lokaciji tumora, simptomi afazije mogu varirati od blagih do teških slučajeva.
Ozljede glave također mogu izazvati simptome afazije ako utječu na dijelove mozga koji su odgovorni za govor i razumijevanje jezika. Traume glave često stvaraju privremene simptome afazije koji nestaju s vremenom. Međutim, ako se dogodi teška ozljeda glave, simptomi afazije mogu postati trajni.
Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolezen koja utječe na motorne funkcije pacijenta i čini ga nemogucim da artikulira govor jasno ili da ga rastumačava pravilno što će rezlutirati u pojava simptoma afazije. Slično tome,, multiple skleroze je autoimuna bolest koja utječe na proces govora jer ometajukomunikacija signala između neurona unutar živca povezanog sa jezikom istim.
Konačno,, Alzheimerova bolest je još jedna neurodegenerativna bolezen koja utjeccena strukturu i funkcioniranje važnih dijelova mozga potrebnih za usporedbu informacija,, memoriranju podataka i govoranju što opet dovodi do pojava simptomaafazija kod pacjenata obolilieh od ove vrste demencijske bolezen.<
Simptomi afazije
Afazija je teška komunikacijska bolest koja utječe na sposobnost govora, čitanja i pisanja. Simptomi afazije mogu uključivati nelagodu s riječima, probleme s pronalaženjem odgovarajućih riječi, nespretnost u govorenju ili čitanju, teškoće u objašnjavanju misli ili koncepta. Osoba s afazijom možda ne može izraziti misli verbalno ili razumjeti neke riječi. Također mogu imati problema s pamćenjem novih riječi i ponavljanjem. Ponekad se javlja i promjena intonacija glasa ili brzina govora. Afazija se također može manifestirati promjenama u gestovima i mimikama lica. Poremećaji pažnje, koncentracija i memorija također se mogu pojaviti kao posljedica afazije.
Afazija je obično posljedica oštećenja mozga izazvanog traumom, tumorskim procesom, infekcijom ili drugim stanjima. U nekim slučajevima simptomi mogu biti privremeni i nestati nakon oporavka od bolesti koja ju je uzrokovala. Međutim, ako su oštećenja ozbiljna, simptomi su obično trajni. U tom slučaju ljudi mogu potražiti stručnu pomoć kako bi im se olakšalo poboljšanje govornih sposobnosti.
Vrste afazije
Afazija je oštećenje u govoru i komunikaciji povezano sa oštećenjem moždanih struktura. Postoje različite vrste afazije, koje su usko povezane s lokalizacijom i stupnjem oštećenja. Ovisno o lokalizaciji i stupnju oštećenja, razlikuju se četiri glavne vrste afazije: globalna, receptivna, ekspresivna i mješovita.
Globalna afazija je najteža vrsta afazije koja se javlja zbog širokog oštećenja mozga. Ova vrsta afazije utječe na obje strane govora: receptivni i ekspresivni. U globalnoj afaziji, govornici imaju teškoća u razumijevanju govora i izgovaranju riječi. Iako neki govornici mogu naučiti mehanike govora, oni često uopće ne mogu izgovoriti riječi ili artikulirati foneme (glasove).
Receptivna afazija je poremećaj u kojem se govornik ne može prilagoditi pristigloj informaciji putem verbalnih poruka. Osobe s receptivnom afazijom mogu čuti, ali ne mogu prepoznati pojedinačne riječi ili kratke fraze. Ova vrsta se često nalazi zajedno s globalnom afazijom, a ponekad se može pojaviti bez globalne afazije.
Ekspresivna afazija je bolest u kojoj su verbalni aspekti govora pogođeni bez utjecaja na sposobnost slušanja ili razumijevanja poruka drugih ljudi. Osobe s ekspresivnom afazijom imaju probleme s izgovorom pojedinih zvučnih jedinica (fonema), pa čak i cjelovitih riječi. Međutim, one mogu čuti i razumjeti druge ljude, ali imaju problema s usmjeravanjem glasa prema poznatim fonemima da bi artikulirale kako treba jezik da bi formulirale rečenicu.
Mješovita afazija je smještaj gdje su simptomi obje globalne afazije i ekspresivne afazija prisutni unutar istog pacijenta. Takvi pacijenti imaju težak problem s artikulaciom ali također imaju problema sa sluhom i/ili raspoznavanjem verbalnih poruka od strane drugih ljudi.
Afaziologija je područje medicine sposobno dijagnosticirati te vrste poremećaja u govoru koji proistječu iz bilo kakve traume mozga koja dovodi do oštećenja neuronskih struktura potrebnih za verbalnu interakciju ili kontrolu mišića potrebnog za artikulaciu glasa.
Liječenje afazije
Afazija je ozbiljna neurologička pošast koja pogađa sposobnost govora i komunikacije. Liječenje afazije je kompleksan proces koji uključuje složene terapijske tehnike, od fizičkih vježbi do rada s stručnjacima za govor. Cilj liječenja je poboljšanje sposobnosti govora, slušanja, čitanja i pisanja pacijenta. Da bi se postigao što bolji rezultat, potrebno je redovito provoditi liječenje.
Terapija za liječenje afazije obuhvaća različite terapeutske tehnike i aktivnosti usmjerene na poboljšanje sposobnosti govora i komunikacijske vještine pacijenta. Ove aktivnosti mogu uključivati terapiju govornim jezicima i fizioterapija preko glasa, tjelesne aktivnosti, muzikoterapija i rad s računalom. Terapeut će prema potrebama svakog pojedinca odabrati najprikladniji program liječenja.
Rad s stručnjacima za govor može biti od velike pomoći osobama s afazijom u postizanju što boljeg rezultata u razvoju govornih vještina. U ovom procesu pacijent provodi individualni rad sa stručnjacem za govor kako bi se razvio program za liječenje specifičnih potreba tog pacijenta. Cilj ovog programa je osnažiti pacijenta da postigne što višu razinu funkcionalnih komunikacija.
Pored toga, osobe s afazija trebale bi provoditi redovitu terapiji vokalnih mišića i glasnih instrumenata kako bi se osiguralo da mišići usne šupljine mogu funkcionirati ispravno tako da mogu izgovoriti različite zvukove potrebne za govor. Fizioterapeuti mogu pomoći u izvođenju posebnih vokalnih vježbi kojima se postepeno jačaju mišićni tonus usne šupljine te pružaju podršku pacijentima u nastojanju da obnovite nivo verbalnih sposobnosti.
Svi oblici ljudskog napretka temelji se na našoj sposobnosti da dijelimo informacije putem verbalne komunikacijske vrste, stoga je važno da osobe s afaziom imaju pristup efektivnom programu liječenja kako bi imali priliku rasteretiti simptome ove bolesti i obnoviti nivo verbalnih sposobnosti.
Prevencija afazije
Učinkovita prevencija afazije ne postoji. Međutim, istraživanja pokazuju da je moguće smanjiti rizik od razvoja afazije ako se poštuju sljedeći koraci: poštivanje zdravog načina života, uzimanje lijekova propisanih od strane liječnika, te postupanje prema uputama liječnika. Ljudi koji pate od bolesti srca ili dijabetesa trebaju posebno biti oprezni i redovito se javljati svom liječniku za kontrolu.
Kako bi se smanjio rizik od nastanka afazije, važno je poštivati zdrav način života i jesti zdravu prehranu bogatu vitaminima i mineralima. Redovito vježbanje također može pomoći u smanjenju rizika od nastanka afazije. Također, važno je izbjegavati pušenje, jer to dovodi do povećanog rizika od razvoja afazije.
Uzimanje lijekova koje propisuje liječnik također može biti vrlo korisno u smanjenju rizika od nastanka afazije. U nekim slučajevima, mogu se propisati lijekovi protiv bolesti srca ili dijabetesa kao preventivna mjera protiv nastanka afazija. Međutim, uvijek je potrebno procijeniti prednosti i rizike pri uzimanju bilo kojeg lijeka prije nego što ga počnete uzimati.
Svaka osoba koja ima problema sa srcem ili dijabetesom treba biti posebno oprezna i redovito posjećivati svog liječnika radi praćenja promjena u stanju zdravlja. Ljudi trebaju provoditi redovite preglede gdje ćemo pratiti zdravstveno stanje i raditi testove da bismo utvrdili postoji li bilo koja promjena ili simptomi bolesti koja bi mogla dovesti do nastanka afazija. Ako postoje simptomi bolesti srca ili dijabetesa, trebalo bi što prije poduzeti adekvatne mjere da bi se spriječio nastanak afazija.
0 Comments