Što je ALS bolest? Amyotrofična lateralna skleroza (ALS) je progresivna neurološka bolest koja pogađa živčane stanice u mozgu i leđnoj moždini. Ova bolest dovodi do gubitka mišićne snage, što zauzvrat izaziva slabost, gubitak pokretljivosti i poremećaje govora.
ALS je skraćenica za amiotrofičnu lateralnu sklerozu, koja je progresivna neurodegenerativna bolest. Uglavnom utječe na živčane stanice u mozgu i leđnoj moždini koje kontroliraju mišiće, što rezultira gubitkom mišićne funkcije i slobode kretanja.
Sadržaj [hide]
Simptomi ALS-a
ALS (Amyotrofični lateralni skleroza) je neurodegenerativna bolest koja utječe na moždane neurone u kralježnici i mozgu. Simptomi ALS-a mogu biti vrlo raznoliki, ali obično uključuju slabost mišića, atrofiju, grčeve i gubitak refleksa.
Slabost mišića je najraniji simptom ALS-a. Slabost se obično pojavljuje jednostrano u početku i postupno se širi na drugo tijelo. Mišićna slabost može uključivati teškoće s hodanjem, disanjem ili pokretima ruku i nogu.
Atrofija je smanjenje volumena mišićnih vlakana zbog gubitka ili smanjenja funkcije motorne neurona. Atrofija mišića može rezultirati gubitkom snage ili volumena mišićnih vlakana.
Mišićni grčevi su nevoljni i bolni pokreti mišića koji mogu biti jedan od simptoma ALS-a. Grčevima se obično pridružuje znatna bol u zahvaćenim područjima.
Gubitak refleksa također može biti prvi simptom ALS-a. Refleksne reakcije na dodir ili zvuk mogu biti slabije ili potpuno nestati ako su motorne neurone oštećene od strane bolesti.
Uzroci ALS-a
ALS je neurodegenerativna bolest koja uzrokuje oštećenje i propadanje motoričkih neurona u mozgu i leđnoj moždini. Iako je njegov točan uzrok nepoznat, istraživači su identificirali različite potencijalne čimbenike koji mogu biti povezani s razvojem bolesti. Ovi uključuju genetske čimbenike, zračenje, toksine i stres.
Genetski čimbenici su jedan od najvažnijih uzroka ALS-a. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti SAD-a, oko 10 do 15 posto svih slučajeva ALS-a mogu se pripisati nasljeđu. To znači da ako netko ima bliskog srodnika s ALS-om, vjerojatnost da će on ili ona također oboljeti od te bolesti je povećana.
Istraživanja također pokazuju da dugotrajna izloženost zračenju može biti povezana s rizikom od obolijevanja od ALS-a. U većini slučajeva, to se dogodilo ljudima koji su bili izloženi velikim dozama nuklearnog zračenja ili onima koji su radili u zračnom okruženju dugo vremena. Međutim, moguće je da netko može biti izložen manjoj dozi zraka i još uvijek imati veće šanse za oboljenje od ALS-a nego drugi ljudi.
Također postoje indicije da izloženost određenim toksinima može biti povezana s razvojem ALS-a, posebno među veteranima. Na primjer, istraživanja sugeriraju da ljudi koji su bili izloženi pesticidima imaju veću vjerojatnost oboljenja od ALS-a nego drugi ljudi. Znanstvenici također istražuju utjecaj hormona stresa na razvoj bolesti.
Iako se još uvijek istražuju potencijalni čimbenici povezani s ALS-om, još nema jasnih dokaza o tome što ga točno uzrokuje. Međutim, važno je napomenuti da poznavanje ovih čimbenika omogućava liječnicima da prate pacijente s ove bolesti i identificirati one kojima bi trebalo dati veću pažnju.
Dijagnostika ALS-a
Dijagnoza ALS-a je postavljena na temelju pregleda, obiteljske anamneze, fizikalnog pregleda i laboratorijskih nalaza. Proces dijagnoze započinje s postavljanjem simptoma pacijenta. Liječnik tada provodi fizikalni pregled kako bi isključio druge uzroke motoričkih poremećaja, poput Multipla skleroze, Parkinsona i drugih neuromuskularnih bolesti. Laboratorijski testovi uključuju analize krvi i urina radi utvrđivanja razine određenih enzima i elektrolita u tijelu.
Neurološki pregled provodi se kako bi se utvrdilo stanje mišića, refleksi te senzitivnost kože. Može se propisati magnetska rezonanca (MR) ili računalna tomografija (CT) da se utvrdi stanje mozga i leđne moždine. Elektromiyografija (EMG) se koristi za ispitivanje aktivnosti mišićnog tkiva pomoću električnih impulznih signala. Motorne jedinice se ispituju pomoću elektromiyografskog testiranja da bi se potvrdila prisutnost poremećaja neuromuskularne funkcije ili neke druge bolesti.
Lumbalna punkcija je još jedan postupak koji se primjenjuje za dijagnozu ALS-a. Nakon toga liječnik može odlučiti o daljnjoj terapiji ili liječenju pacijenta na temelju dijagnoze.
Liječenje ALS-a
Liječenje amyotrofnih lateralnih skleroza (ALS) može se sastojati od lijekova, fizioterapije, prehrane i životnog stila. Lijekovi se koriste za poboljšanje simptoma i usporavanje napredovanja bolesti. Riluzol je lijek koji se koristi za liječenje ALS-a i može usporiti napredovanje bolesti. Fizikalna terapija pomaže u održavanju snage mišića i poboljšanju cirkulacije krvi. Prehrana se temelji na pravilnoj prehrani bogatoj vitaminima, mineralima, hranom s visokim sadržajem omega-3 masnih kiselina i hranom s niskim udjelom masti. Također je važno da osoba s ALS-om smanji unos soli i alkohola. Prilagoditi stil života tako da se omogući odmor tijekom dana i osiguraju sigurnost tako da postoju opreke za spriječiti padove ili ozljede.
Prevencija ALS-a
Prevencija ALS-a je važna za smanjenje rizika od obolijevanja. Prvi korak u prevenciji je održavanje zdravog načina života. Zdrava prehrana s puno povrća i voća, umjerena tjelesna aktivnost te izbjegavanje pušenja mogu smanjiti rizik od obolijevanja. Također, potrebno je pratiti liječnički pregled kako bi se pojavili simptomi brzo prepoznali. Preporučuju se i redovni liječnički pregledi zbog toga da se eventualno pojavljuju simptomi bolesti mogu rano otkriti i liječiti.
Uz to, potrebno je izbjegavati situacije koje mogu povećati rizik od obolijevanja. To uključuje izbjegavanje dugotrajne izloženosti kemikalijama i otrovima, kao i dugotrajnu izloženost pesticidima. Također, potrebno je izbjegavati ozljede glave jer one mogu utjecati na pojavu simptoma bolesti.
Konačno, preporučuje se uporaba vitamina B12 (cianokobalamina) za smanjenje rizika od obolijevanja. Vitamin B12 dobiva se putem hrane poput ribe, jaja i mlijeka, ali ga također možete dobiti putem dodataka prehrani. Iako nisu potvrđena medicinskim istraživanjima, postoje studije koje sugeriraju da uporaba vitamina B12 možda može smanjiti rizik od obolijevanja od ALS-a.
0 Comments