Što je čips? Čips je klasično jelo od krumpira, koje se obično prži ili peče i servira s raznim začinima, umakom ili druge namirnice. Obično se poslužuje kao dodatak glavnom jelu ili samostalni snack.
Čips je pločica od soli i masti, najčešće krumpira, koja se peče u pećnici ili fritezi. To je popularna međunarodna užina koja se prodaje u malim vrećicama ili kutijama.
Sadržaj
Čips
Čips je obrok koji se konzumira širom svijeta. To je savršen zalogaj za dijeljenje i uživanje uz druženje ili za munching dok gledate televiziju. Čips dolazi u raznim okusima, bojama i oblicima, a najpopularniji su krumpirići i chipsi od slanine. Odakle dolazi čips?
Čips je prvi put osmislio Englez Joseph Leeson. On je u 18. stoljeću napravio prve krumpiriće i nazvao ih “Smiths Crisps”. Ova industrija se brzo proširila po Europi, a vrlo brzo su počeli proizvoditi druge vrste čipova. U sredinom 20. stoljeća, čipovi su postali globalni hit, a danas možete naći mnoge različite vrste čipova.
Većina ljudi povezuje čips sa slaninom i krompirom, ali postoje brojni drugi oblici čipova koji se mogu naći na tržnicama diljem svijeta. Neki od najpopularnijih uključuju ribu, kožice od banana, smoki i još mnogo toga! U posljednje vrijeme raste popularnost organskih čipova koji su napravljeni od prirodnih sastojaka bez aditiva ili štetnih tvari. Također postoje i posebne dijetalne opcije poput pahuljica bez ulja ili organskih chipsa bez glutena. U svakom slučaju, svi mi volimo okusiti neke od tih omamljenih zalogaja!
Kako se čips proizvodi?
Čips se proizvodi postupkom slanja šipki kroz uređaj za rezanje, koji je smješten na stroju za obradu. Stroj je opremljen s alatom, koji ima jednu ili više oštrih reznih ploča, kako bi se presjekao i oblikovao čips. Kroz taj proces oblikuju se male ploče od biljnog ulja, čipsa ili krumpira, a potom se skupljaju u velikoj posudi i miješaju s drugim sastojcima. Sljedeći korak je prelijevanje smjese u posebnu formu i stiskanje dok ne dobijemo željenu debljinu. Nakon toga miješanje se počinje zagrijavati na velikoj vatri dok ne postane hrskavo. Konačni korak je pakiranje čipova u vrećice ili ambalažne materijale i spremnost za prodaju.
Što se koristi za proizvodnju čipsa?
Čips se uglavnom proizvodi koristeći određene materijale, alate i postupke. Najčešće se koriste silicijski waferi, fotolitografija, etilen-vinilacetat (EVA) za izradu sloja, tečnost za hlađenje i druge tehnologije. Silicijski waferi služe kao osnovni materijal za proizvodnju čipova jer su tanki, otporni na toplinu i imaju malu gustoću. Fotolitografija se koristi da bi se stvorio mikrokrug na površini wafera. EVA je polimerna smjesa koja se nanosi na wafer i služi za stvaranje željenog oblika mikrokrugova na površini. Hlađenje tekućinom je bitno jer ćipovi mogu biti vrlo osjetljivi prema toplini. Neke druge tehnologije koje se mogu koristiti uključuju lasersko rezanje, mikrovalnu litografiju i fraktalno rezanje. Svi ovi postupci pomažu u izradi čipova s visokom preciznošću i učinkovitošću.
Tipovi čipsa
Čipsovi su raširena i višenamjenska komponenta koja se koristi u mnogim aplikacijama. Oni se koriste u industriji, medicini, informatičkim tehnologijama, radionicama i još mnogo toga. Postoje različiti tipovi čipova koji se mogu koristiti za različite namjene. Među najčešćim tipovima čipova su mikroprocesori, memorija, analogni i digitalni čipovi.
Mikroprocesori su računalne jedinice koje se koriste za obradu podataka. Memorijske čipove možemo pronaći u računalima, mobilnim uređajima i drugim uređajima gdje je potrebno pohranjivanje podataka. Analogni čipovi se obično upotrebljavaju za obradu signala od senzora ili drugih ulaznih signala. Digitalni čipovi se obično upotrebljavaju za logiku sustava ili množenje i dijeljenje brojeva.
Osim ovih osnovnih tipova čipova postoje još i drugi različiti tipovi kao što su ASIC (Application Specific Integrated Circuit) i FPGA (Field Programmable Gate Array). ASIC-ovi se obično rade prema specifičnom proizvodu ili usluzi te pružaju visoku razinu performansi s minimalnim troškovima proizvodnje. FPGA-e su programabilne logičke jedinice s jedinstvenom strukturom koja omogućava brzu promjenljivost na temelju proizvodnih potreba bez ponovne proizvodnje čipa.
U svakom slučaju, postoje brojni drugi tipovi čipova dostupni na tržištu danas i preporuka bi bila da istražite detalje o njima prije nego što donesete odluku o tome koji od njih trebate za vaš proizvod ili uslugu.
Kakva je nutritivna vrijednost čipsa?
Čipsovi su obično prilično visoki u kalorijama i niski u nutritivnim sastojcima. U prosjeku, 1 zalogaj čipsa sadrži oko 155 kalorija, 8 do 10 grama masti i 2 grama proteina. Oni također obično sadrže oko 15 grama ugljikohidrata, od kojih većina dolazi iz šećera. Čipsovi također sadrže male količine minerala, poput natrija i kalcija.
U usporedbi s drugim snack proizvodima, čipsovi imaju manju nutritivnu vrijednost. Na primjer, neki orasi sadrže do 7 grama proteina po porciji od 30 grama, dok čipsovi obično sadrže samo oko 2 grama proteina po porciji. Također, orasi obično sadrže samo 6 do 7 grama masti po porciji od 30 grama u usporedbi s 8 do 10 grama masti u istoj veličini porcije čipsova.
Iako su čipsovi obično nisko nutritivni, postoje neke vrste koje su zdravije od drugih. Na primjer, bijeli kukuruzni čipsovi imaju manje masti i ugljikohidrate nego slatki ili papar čipsovi. Također se mogu naći integralni čipsovi koji se proizvode od integralnih žitarica i sadrže više vitamina i minerala nego tradicionalni bijeli kukuruzni čipsovi.
0 Comments