Što je divlja svinja

Divlja svinja je sisavac sa dugom, prilagođenom kosom koja se nalazi u istočnoj Evropi, Srednjoj Aziji i dijelovima Kine. Divlje svinje su vrlo inteligentne životinje koje se lako prilagođavaju okruženju. Njihova prehrana obuhvata razne biljke, insekte i druge male životinje.

Divlja svinja je vrsta svinje koja se uglavnom može naći u tropskim i subtropskim područjima. To je zvijer sa kratkom njuškom i dugim repom. Divlja svinja je lovljiva životinja, međutim, one se također mogu pronaći u nekim kulturnim staništima.

Kako se prepoznaje divlja svinja?

Divlje svinje jedan su od najčešćih vrsta divljih životinja koje se mogu pronaći u Europi. Oni se mogu prepoznati po svojoj izvanrednoj veličini, duljini nogu i dugačkoj repnoj zastavici. Divlje svinje također imaju kratku, valovitu dlaku koja može biti različitih boja, od plave do crne. Imaju karakterističnu glavu sa širokim nosom i ogromnim ušima stojećim na obje strane glave. Njihove grudi su široke, a trbuh je često visok i oblikovan. Divlje svinje također imaju dugačke oštre kandže koje im omogućavaju da se bore protiv drugih predstavnika vrste. Na nogama nose čvrste mašne ili brkovite koji pomažu da hoda po blatnim terenima bez da se zalijepi za zemlju.

Divlje svinje također imaju specifičan način ponašanja i često se skupine okupiraju u male skupine od nekoliko do desetak pojedinačnih pojedinaca. U ovim grupama postoje dominantni samci koji će braniti teritorij protiv stranih samaca. Ove skupine će se međusobno boriti za teritorij i hranjenje te biti veoma agresivne prema strancima. Također će biti veoma oprezne prema ljudima i lako uznemiruju ako osjetimo da smo ometeni ili uplašeni.

Divlju svinju je lako prepoznati po njenoj velikoj veličini, duljinama nogu i repnoj zastavici te dugačkoj, valovitoj dlaci koja može biti različitih boja. Također je moguće prepoznati po njenom specifičnom ponašanju okupiranju malih skupina te agresiji prema drugim samcima i strancima.

Gdje se divlje svinje nalaze?

Divlje svinje se širom svijeta nalaze u različitim vrstama okruženja. Uglavnom su smještene u šumama, pašnjacima, močvarama i drugim ekstenzivnim staništima. U nekim zemljama, posebno u SAD-u, one često napuštaju ruralna područja i migriraju u gradska područja gdje imaju pristup hrani i skloništu. Divlje svinje također mogu biti pronađene u vodenim staništima poput jezera i rijeka. U nekim dijelovima svijeta, divlje svinje se odgajaju na farmama kao domaće životinje. Ove farmama nisu samo mjesta za uzgoj divljih svinja već i mjesta gdje se lovi na divlju svinju ili se obavlja istraživanja o njoj.

U Europi, divlje svinje su često pronađene na planinskim pašnjacima i šumovitim obalama mora. U Sredozemnom moru postoji velika populacija divljih svinja koja je posvećena turizmu koji prati lokalne ribare ili lovce na divlju svinju. U Africi je veliki broj divljih svinja u različitim vrstama okruženja, od pustinjskih pašnjaka do savanskih šuma i džungli. Na Bliskom istoku postoje mnoge vrste divljih svinja koje se mogu pronaći u tropskom šumskom okruženju ili stepskom staništu.

Što divlje svinje jedu?

Divlje svinje se hrane različitim biljnim i životinjskim hranom. To uključuje bobice, lišće, grančice, korijenje, insekte i kukce, žabe i male glodavce. Nije neobično vidjeti divlju svinju kako luta po poljima tražeći hranu. Ovisno o tome gdje su divlje svinje smještene, mogu jesti i meso iz uginulih životinja.

Divlja svinja također može pojesti veliku raznolikost plodova i orašastih plodova poput oraha i lisnatog oraha. Tijekom zime one često jedu suho lišće i grančice za ishranu. Također jedu biljke koje obično ljudi ne bi jeli, poput djeteline ili mahunarki. Divlja svinja može uzgajati travu ili drugo bilje da bi se hranila tijekom cijele godine.

U nekim područjima mogu se pronaći divlji svinjski obroci na obali rijeka ili bistrih potoka. Oni često traže ribu ili slatkovodne školjke koje mogu pronaći na dnu potoka. Također se možda mogu pronaći u blizini ribnjaka ili drugih akumulacija vode gdje se nalaze male ribe za prehranu.

Uz pravilnu ishranu tijekom cijele godine, divlja svinja može biti zdrava i aktivna životinja koja će preživjeti u brojnim okruženjima diljem svijeta.

Držanje divljih svinja u zatočeništvu

Divlje svinje mogu biti teško držati u zatočeništvu, jer su one navikle na slobodno živjeti. Međutim, iskusni uzgajivači i veterinari mogu uspješno držati divlje svinje u zatočeništvu. Prvo je potrebno postaviti okruženje koje će podržati pozitivne navike divljih svinja. To bi trebalo da uključuje sigurno mjesto za spavanje, hranjenje i izbjegavanje previše napora. Također je važno imati dobru zaštitu od vremenskih prilika i drugih štetnih čimbenika. U slučaju da se ne može postaviti adekvatan okoliš, moguće je da će se divlja svinja osjetiti prisiljenom da se ponaša agresivno prema drugim životinjama ili ljudima.

Uzgojnici trebaju biti pažljivi prilikom izbora dijete za divlju svinju, kako bi se osiguralo da će biti dovoljan prostor i pravovremena njega. U takvim slučajevima potrebna je posebna pažnja na to da li su štale tople i prozračne, bez propuhivanja vjetra i prikladne veličine. Nakon toga treba obratiti pažnju na hranjenje i vodu koje moraju biti dostupne svakog dana. Osim toga, potrebno je osigurati sigurnost divljih svinja od bolesti kroz redovito cijepljenje i održavanje higijene prostora.

Kada su u pitanju interakcija sa ljudima, preporuke su da se poštuju instinkti životinja te se ne preporuča grubo ponašanje prema njima. Međutim, treniranje može biti korisno za naučiti ponašanje koje će dovesti do usporedbe međusobnih odnosa unutar grupacije stoke. Ukoliko se pridržava svih mjera opreza i preporuka struke, divlji smionji mogli bi biti uspješni u gospodarenju sa ljudima bez rizika od ozlijedivanja ili napada po ljudskoj populaciji.

U svakom slučaju, važno je imati na umu da su divlji smionji strane štence te im je potrebna posebna pažnja i brigda oko njihove nadoknade u zatočeništvu. Takva pažnja će se isplatiti ako osoba kojoj su dati podrzi uspijeva postavit adekvatnu strukturu kojoj ćemo omoguit stalnu brigdu oko ovih maginih stvorenija!

Divlja svinja i ljudski utjecaj na okoliš

Divlja svinja predstavljaju vrlo značajnu vrstu u Hrvatskoj. Oni su prisutni u gotovo svim krajevima zemlje, od šuma do polja pa čak i gradova. Ovi divlji životinjski vrsta doprinose ekosustavu na mnogo načina te doprinose različitim tropskim biljnim i životinjskim vrstama. Međutim, nedavno je došlo do porasta broja divlje svinje u Hrvatskoj uslijed ljudskih aktivnosti i utjecaja.

Ljudski utjecaj na okoliš koji se odnosi na divlju svinju je prvenstveno povezan sa obrađivanjem zemljišta, promjenom terena te otkopavanjem rupa. To je doveo do povećanog broja staništa za divlje svinje te omogućilo im da se lako prilagode novim okolnostima. Kako se divlje svinje brzo reproduciraju, broj populacije počeo je rasti brže nego prije. Drugi faktor koji je doveo do povećanog broja divlje svinje su ljudske prehrane koje se često nalaze u blizini staništa ovih životinjskih vrsta.

Kao posljedica toga, prevelika populacija ovih životinjskih vrsta može izazvati poremećaje u ekosustavu jer oni mogu uništiti biljke i stvoriti problem za druge životinjske vrste. Također, oni mogu izazvati opasne epidemije poput afričkog crvenog krpelja ili nekih drugih bolesti koje mogu biti prenesene na ljudska bića putem ovih životinjskih vrsta.

Stoga je važno da se ljudske aktivnosti usmjeravaju ka održavanju ravnoteže u prirodi jer to omogućava svima da sačuvamo prirodnu baštinu kojoj svatko treba dati priliku da se razvije bez ljudskog uticaja.