Što je epilepsija

Što je epilepsija? Epilepsija je kronična bolest mozga koja uzrokuje napadaje. Ovisno o vrsti, napadaj može biti iznenadan i izazvati grčeve, gubitak svijesti ili stanje zamućenog uma. Napadaji se obično javljaju spontano, ali mogu biti potaknuti određenim čimbenicima okoline. Osobe koje pate od ove bolesti mogu imati simptome između napadaja, poput depresije, poremećaja spavanja i slabljenja memorije.

Epilepsija je neurološki poremećaj koji se očituje u obliku napadaja, koji su prouzrokovani pojačanim i nekontrolisanim izbacivanjem električne energije iz neurona mozga. Napadi su različiti od osobe do osobe i mogu biti motoričke, senzorijalne, kognitivne ili psihomotorne prirode.

Uzroci epilepsije

Epilepsija je poremećaj mozga koji uzrokuje napade. U većini slučajeva, točan uzrok epilepsije nije poznat, ali postoje neki čimbenici koji mogu izazvati ili povećati rizik od epileptičkih napadaja. Ovi čimbenici uključuju: traumatske ozljede glave, neurološke bolesti kao što su upala mozga, tumorske stanice i oštećenja živaca; zarazne bolesti, kao što je meningitis; genetske predispozicije; nekontrolirani dijabetes; unos alkohola i droga; promjene razine hormona; i preuranjena smrt neurona. Također postoji povezanost s nasljednim oboljenjima koja mogu uključivati ​​epileptički sindrom.

Neurološka oštećenja često igraju važnu ulogu u nastanku epilepsije. To može biti posljedica ozljeda glave ili traume dobivenih tijekom poroda, pa čak i tijekom nekog događaja za vrijeme djetinjstva. Bolesti poput upale mozga, encefalitisa i meningitisa također mogu biti jedan od glavnih uzroka epilepsije. Genetska predispozicija je još jedan važan faktor u nastanku epilepsije – to znači da se osoba može roditi s genetskim defektom koji bi mogao dovesti do epileptičkih napada tijekom vremena.

Droga ili alkohol može također izazvati epileptički napadaj. Unos velike količine alkohola ili droge može potencijalno iskriviti električno djelovanje mozga i dovesti do napada. Promjenama razine hormona također se mogu pojaviti simptomi epilepsije jer hormonalne promjene utječu na električno djelovanje mozga.

Neki ljudi imaju nasljedne bolesti koje su povezane s pojavom epilepsije, poput Dravetovog sindroma, Lennox-Gastautovog sindroma i Westovog sindroma. Te bolesti obuhvaćaju višestruke simptome te su nasljedne prirode i obvezno se prenose generacijama.

Simptomi epilepsije

Epilepsija je uobičajena neurološka bolest koja se manifestira konvulzivnim napadima. Simptomi epilepsije mogu varirati ovisno o vrsti napada. U početku, simptomi mogu uključivati ​​poremećaje vida, zamagljen vid, zamagljen govor, gubitak svijesti, prekidi u svijesti i konvulzije. U nekim slučajevima može doći do drhtavice ili trzanja mišića ruku ili nogu.

Pacijent može pokazati znakove obamrlosti ili slabosti u bilo kojem dijelu tijela. U nekim slučajevima može doći do gubitka svijesti i nesvjesnih pokreta te povraćanja i mokrenja. Tijekom napada pacijent može biti zbrinut i potpuno oglušen na okolnosti oko njega.

U nekim slučajevima pacijent može biti dezorjentiran i ne može se sjetiti događaja koji su se dogodili prije napada. Nakon što napad prođe, pacijent obično ima glavobolje i simptome umora te mu možda treba odmor da bi se oporavio. Ako sumnjate da ste ili netko drugi patite od epilepsije, trebate posjetiti neurologa radi pregleda i dijagnoze.

Vrste epilepsije

Epilepsija je stanje koje se manifestira kao poremećaji u moždanoj aktivnosti uzrokovani iznenadnim napadajima. Postoje različite vrste epilepsije, uključujući idiopatsku, simptomatsku i strukturnu. Idiopatska epilepsija nastaje bez očitog uzroka i obično se liječi lijekovima. Simptomatska epilepsija može biti posljedica traume, infekcije ili nekih drugih medicinskih stanja. Strukturna epilepsija je posljedica promjena u strukturi mozga, što može biti rezultat traume ili tumora. Ovisno o vrsti epilepsije, simptomi mogu uključivati ​​grčeve, gubitak svijesti, zamagljen ili zastrašujuć vid i tinitus. Liječenje na temelju vrste epilepsije obuhvaća lijekove protiv napadaja, psihoterapiju i / ili kirurško liječenje.

Idiopatska epilepsija je najčešća vrsta te bolesti i obuhvaća nekoliko podvrsta. Uobičajene podvrste idiopatske epilepsije uključuju Lennox-Gastautov sindrom (LGS), benignu Rolandic-ovu epilisepsu (BECTS) i juvenilnu myoklonus epilisepsu (JME). Ove podvrste imaju svoje karakteristike simptome i mogu se razlikovati po tome gdje se aktiviraju epileptične manifestacije u mozgu pacijenta. LGS obično utječe na dio mozga zvan talamus, zbog čega bolesnici imaju umjerene do teške grčeve tijela s teškim mentalnim ometanjem.

Simptomatska epilepsija se naziva tako jer su napadi povezani s određenim simptomima ili pratećim stanjima. Ovo stanje možda ćete vidjeti kod pacijenata s tumorima cerebralne skleroze i meningitisom. Simptomatologija je različita ovisno o mjestu gdje se postupak događa unutar mozga.

Strukturna epilepsija je rezultat promjena strukture same tvari koja čini mozak – neurona – a često je povezan s traumama ili tumori cerebra. Većina slučajeva ove vrste seizures dogodi se po jutarnji satima pa pacient treba biti oprezan da bi spriječio napade dok spava noću.

Kako bi se odabralo odgovarajuće lijetenje, potrebno je dijagnosticirati ispravnu vrstu epilepsij

Liječenje epilepsije

Epilepsija se može liječiti uz pomoć lijekova, terapije i operacije. Lijekovi za liječenje epilepsije smanjuju broj napadaja. Terapija pomaže da se identificiraju i izbjegnu uzroci napadaja. Operacija se može izvesti ako je potrebno smanjiti broj napadaja. Kod teških slučajeva epilepsije, lijekovi mogu biti neučinkoviti. U takvim slučajevima, operacija je jedini način liječenja. Također, postoje posebni oblici terapijske intervencije koji mogu biti od koristi u liječenju epilepsija. To uključuje neurokirurške postupke i vježbe disanja kojima se smanjuje rizik od napadaja.

Ljudi često trebaju provoditi redovno praćenje nakon što su primili lijekove za liječenje epilepsija. Ovo praćenje uključuje provjeru nuspojava, kontrolu razine glukoze i potvrdu da je doza lijeka ispravna za održavanje simptoma pod kontrolom. U nekim slučajevima, osoba možda mora prilagoditi svoj način života kako bi održala simptome pod kontrolom. Ovo možda uključuje ograničavanje unosa alkohola, promjenu prehrane i svakodnevno spavanje pri određenoj vremenskoj točki svake noći. Također je važno da se držite redovitih tretmana i pregleda prema propisanom rasporedu od strane vašeg neurologa.

Kako bi se postigao optimalan rezultat u liječenju epilepsija, važno je da pacijent surađuje sa svojim stručnjacima za zdravstveno okruženje i poštuje preporuke o dozama i provedbi tretmana propisanih od strane neurologa ili drugog medicinskog stručnjaka. Pacient bi trebao biti informiran o mogućim nuspojavama lijekova protiv epilepsija te biti svjestan da će, ako se pojave bilo kakvi problemi, obaviti temeljit pregled od strane neurologa radi potvrde dijagnoze i uspostave na kojoj ćete temeljiti dalji tretman za maksimalnu korist zdravlja pacienta \

Prevencija epilepsije

Epilepsija je zdravstveno stanje koje se najčešće manifestira kao napadi, iako postoje i druge vrste epilepsije. Prevencija epilepsije izuzetno je važna kako bi se učinkovito smanjio rizik od napada. Prvi korak u prevenciji bolesti je identificiranje i liječenje bilo kakvih postojećih stanja ili okolnosti koje mogu povećati rizik od napada. U tu svrhu potrebno je provesti temeljit pregled od strane liječnika, neurološkog specijaliste ili psihijatra.

Nadalje, važno je da se osoba pridržava propisane terapijske sheme u slučaju da su lijekovi propisani za liječenje postojećeg stanja. Poštivanje doze i redoviti tretmani omogućit će vam da održavate stabilnu razinu lijeka u tijelu što će smanjiti rizik od pojave napadaja. Također, možete tražiti savjet stručnjaka o potencijalnim preventivnim mjerama poput fizioterapija, vježbanja i psihoterapija radi poboljšanja općeg mentalnog zdravlja.

Uz to, važno je da se pridržavate zdrave prehrane koja sadrži puno voća, povrća i punomasnih namirnica te manju količinu nezdravih namirnica poput masnih hrane i slatkiša. Također treba izbjegavati upotrebu droga te alkohola jer ti proizvodi imaju negativan utjecaj na mentalno zdravlje što može dovesti do napada. Redovite posjete doktorima bit će važne za praćenje stanja pacijenta te provjeravanje eventualnih promjena ili simptoma.

U slučajevima gdje se pojava napadaja ne može isključiti, važno je da osoba bude svjesna simptoma epilepsijskih napadaja te da nauči što uraditi ako jednom budu primjetni simptomi napada. Osobe bi trebale biti obavijestene o biti spremne na hitnu medicinsku skrb u slučaju pojave napadaja te obratite pažnju na moguća sredstva za ublažavanje posljedica mogućeg napada (poput posebnih okvira).