Što je hobotnica

Što je hobotnica? Hobotnica je morski život u obliku kamenja s mnogo nogu. Ona se može naći u vodama Sredozemnog mora, Atlantskog oceana i Indijskog oceana. Ova životinja obično ima okrugli oblik, duge noge i naborane ljuske. Ima različite vrste hobotnice koje se razlikuju po veličini, boji i broju nogu.

Hobotnica je životinja koja pripada porodici hobotnica. Uobičajeno je da se naziva „šarka“, s obzirom na njezin oblik i okrugli trup. Ova morska životinja ima lijepo bojenu i ljušturu kože, četiri par peraja za plivanje i dva para tentakula. Hobotnice imaju izvanrednu sposobnost prilagodbe u različitim vodama, koristeći svoje tentakule za lov i hranjenje.

Tegument

Tegument hobotnice je šuplji organ koji pokriva čitavo tijelo. To je tanka i elastična ljuska koja štiti hobotnicu od oštećenja i mehaničkih ozljeda. Tegument ima glatko vanjsko površinu s malim dlakama po cijelom tijelu, koji se nazivaju papile. U središtu na tegumentu nalazi se jedan ili više parova škrga ili bradavica, koje su osjetljive na dodir.

Skelet

Hobotnica ima unutarnji skelet koji se sastoji od hrskavične ploče i rebara. Ovi dijelovi skeleta omogućuju hobotnici da se okrene i savija u različite oblike. Skelet hobotnice također sadrži sloj mišića za podizanje i spuštanje riblje ljuske, poznat kao gladius ili gladiolus. Skelet hobotnice je vrlo labav i fleksibilan, pa može postati prilično velik u usporedbi sa veličinom same ribe.

Organi osjetila

Hobotnice imaju organe osjetila za detekciju pokreta, boja, okusa, dodira i mirisa. Na primjer, oko hobotnice može detektirati oblike i boje zahvaljujući fotoosjetilnom pigmentu na staklastim lećama oka. Osjetni organi uglavnom se nalaze na glavi ribe ili na donjoj strani tijela ribe ispod plutajućih latica. Hobotnica također ima osjetilne škrge po cijelom tijelu koje mogu osjetiti dotok hrane i vibracije u vodi.

Misli

Hobotnica ima unutarnji mozak koji upravlja svakodnevnim aktivnostima ribe poput hranjenja, reprodukcije i samoodržanja. Uz to, mozak hobotnice sadrži još neke druge strukture poput memorijskih centara za obradu informacija o okolišu ili centara za emocije poput straha ili agresivnosti prema drugim ribama.

Prehrana hobotnice

Hobotnice su mesojedi životinje koje se hrane raznovrsnim stvorenjima oceana. Uglavnom se hrane ribom, morskim puževima, mekušcima i drugim morskim životinjama. Osim toga, mogu jesti i ribe koje su im bliske rođake, poput morskih pasa, udica i kitova. Najčešća hrana za hobotnice je riba ili rakovi. Također se hrane i školjkama i mekušcima. Neki od najčešćih oblika prehrane uključuju jedenje nekoliko manjih riba ili jednog većeg plena.
Također mogu jesti i druge organizme poput algi, meduza, helminta ili čak plastike. Mogu biti izuzetno svežeg ili starijeg datuma. Međutim, obično se drže svoje vrste prehrane koja je najprikladnija za njihovu vrstu hobotnice.

Hobotnice su također fleksibilne u potrazi za hranom jer mogu istraživati ​​okolinu u potrazi za plenom koji će im najbolje odgovarati. To znači da često ulaze u blizinu ljudskog staništa u potrazi za hranom koja im može biti lakše dostupna na tome području. Budući da su one vrlo brze pod vodom, one mogu brzo eliminirati bilo koji oblik plena koji bi inače bila teško uhvatiti bez pomoći ljudskog oka ili drugog vanjskog utjecaja na njihovo okruženje.

Kada je riječ o prehrani hobotnica treba napomenuti da one ne mogu probaviti sve stvari koje progutaju pa je važno da budete oprezni ako odlučite dati hobotnicama posebnu vrstu hrane koja možda ne bi bila prikladna za njihov digestivni sustav. Također treba napomenuti da ako ste dobili novu hobotnicu trebate pratiti njen apetit prvih nekoliko tjedana dok si navikne na svoje novo okruženje i novu prehranu koja je dostupna u tom okruženju.

Razmnožavanje hobotnice

Razmnožavanje hobotnica je proces koji može biti vrlo složen. Postoje neke vrste koje se mogu razmnožavati bez spolnog odnosa, dok se neke moraju razmnožiti spolnim odnosom. U većini slučajeva, razmnožavanje se obično događa u toplim i plodnim morskim okruženjima. Razmnožavanje se nastavlja kroz dva glavna stadija. Prva je izdvajanje jajašaca, a druga je oplođivanje jajašaca.

U prvoj fazi, odrasla hobotnica će izdvojiti jajašca iz svojih genitalnih otvora. Jajašca su tanke ljuske punjene unutarnjom tekućinom koja sadrži milijune malih jaja. U tom trenutku, muška hobotnica će izbaciti svoju spermu u vodu preko svojih genitalnih otvora i time oploditi jaja. Nakon što jajašca opusti svoju ljusku, mladi hobotnici će početi ispuštati iz njenog unutarnjeg dijela.
Mladi hobotnici tada postaju potpuno samostalni i počinju tražiti hranu i plivati u području gdje su rođeni. Nekoliko puta tijekom života, oni će se ponovno razmnožavati kroz isti proces kao njihovi roditelji. Razmnožavanje je važan dio opstanka vrsta jer olakšava nastavak širenja novih pojava u oceanima i moreuzima diljem svijeta.

Habitat hobotnice

Hobotnice su morske životinje koje žive u mnogim dijelovima svijeta. Mogu se naći u svim oceanskim dubinama, od morskih obala do dubokih oceana. One se mogu pronaći u različitim tipovima staništa, od pješčanih plaža do koraljnih grebena. Iako se najčešće mogu pronaći u vodama tropa i subtropa, one također mogu preživjeti i u hladnijim vodama. Hobotnica ima jedan od najvećih raspona staništa među svom vrstom.

Hobotnice često žive među stijenama ili podsoljem, često postavljajući pokretne zamke za svoju hranu. Ovisno o vrsti hobotnice, može biti potrebno izgraditi čvrsto skrovište od kamenja ili trske da bi se štitile od predatora ili da bi se osiguralo da ne bude slomljenog tijela. U nekim slučajevima hobotnice će napraviti skrovište ispod plutajućeg stanja biljaka i algi.

Hobotnice mogu biti velike ili male veličine te imaju fleksibilna tijela koja im omogućavaju da bolje uskoče u uske prostore i preplove daleko putovanja. Oni također nisu izuzetni plivači pa često hodaju po dnu mora i istražuju prostor oko njih, tražeći hranu i prikrivanje. U nekim slučajevima oni su hrabri i često se mogu vidjeti kako se igraju sa ribicama i drugim životinjama na dnu mora.

Uloga hobotnica u ekosustavima je važna jer ona omogućava cirkulaciju organskih materija na dnu mora te utječe na stabilnost ekosustava u kojem žive. One su važne zbog svoje sposobnosti apsorpcije organskih materija, produciranja enzima potrebnih za razgradnju materijala te obogaćivanja okoliša minerale koji su vitalni za procese fotosinteze algi i biljaka.

Hobotnice su jedinstvene morske životinje koje imajukompleksan habitat potreban da bi preživjele. Bez tog habitat, hobotnice bi postale ranjive pred invazijom drugih organizama te bi bile podložne uništenju okolišnih čimbenika koji utječue na njihovo preživljenje. Stoga je važno odrţati podrućja koja sadrţe idealna staništa zbog sposobnostia hobotnicada preporoditi svoje populacijte, ostvaren je ravnoteţno ekosustavom mora dugoročnom odrţivošćud ekosustava mora

Interesantne činjenice o hobotnici

Hobotnica je jedan od najzanimljivijih morskih životinja. Ne samo da je jedna od najstarijih živih vrsta na Zemlji, već je i veoma inteligentna. Ima neobične oblike, izgled i ponašanje koje često privuče pažnju ljudi. Evo nekoliko interesantnih činjenica o hobotnicama:

Hobotnice imaju vrlo dug životni vek – neke od njih mogu da prežive i do 50 godina! Neke vrste hobotnica mogu da narastu do 15 metara u dužinu, a mogu da teže i do 270 kilograma. One su poznate po svom sposobnom da se prilagode različitim vodenim uslovima.

Hobotnice imaju šest parova tentakula sa kojima one hvataju hranu. Njihovi tentakuli su opremljeni sa organskim alatom za hvatanje riba, morskih puževa i druge male morske životinje. Ovi tentakuli su takođe opremljeni sa osjetilima koji omogućavaju hobotnicama da osluškuju okolinu.

Hobotnice imaju vrlo jaku memoriju – one mogu da pamte stvari za nekoliko meseci. Takođe su sposobne da uče nove veštine, poput putovanja na istim putanjama u potrazi za hranom. Hobotnice takođe mogu da se kreću brzo preko površine vode, a neke od njih mogu čak i da lete iznad površine!

Hobotnice su neverovatno inteligentne morske životinje – one mogu brzo reagovati na svoju okolinu i prilagođavati se promenama u istoj. Takođe su poznate po svojoj sposobnosti da se skrivaju pred napadačima, bilo u obliku drveta ili kamenja ili tako što će se sakriti u plitkom dnu mora.