Što je hurem je nešto što je postalo sastavni dio naše kulture i povijesti. Hurem je pojam koji se odnosi na harem, ili odvojeno za žene u islamskim kućama. U huremu se obično nalaze sultani, njihove žene i ljubavnice, te njihovi sinovi i unuci. Hurem je također mjesto gdje se mogu pronaći razne vrste umjetnosti, jela i obreda. Također se u huremu mogu pronaći i razni događaji koje organiziraju muškarci ili žene.
Hurem je postala poznata kada je glumila u seriji “Sulejman Veličanstveni” (2006-2008) na turskoj televizijskoj mreži Show TV. Nastupala je u ulozi Harema Sultan, supruge Sulejmana Veličanstvenog, osmanskog sultana. Nastup je izazvao veliku pažnju među gledaocima i činio da se Hurem stekne slavu i popularnost.
Sadržaj
Koja je Hurem u istoriji?
Hurem je slavna osoba iz istorije Bliskog istoka. Rođena je u Turskoj oko 1520. godine i postala je žena sultana Sulejmana Veličanstvenog, sultana Otomanskog carstva. U to vreme, Hurem je bila jedna od najmoćnijih žena na Bliskom istoku. Ona se pozivala na sultanske odluke i učestvovala je u političkim pitanjima tog vremena. Takođe, ona je imala značajnu ulogu u turskoj politici i kulturi.
Hurem se poznata po tome što je otpočela brojne političke reforme i promenila tursku kulturu. Ona je podržala unapređenje obrazovanja, promenila pravni sistem, poboljšala ekonomiju i promovisala ljudska prava za žene. Iako su mnogi njenih projekata bili neuspešni, ona i dalje ostaje jedna od najvažnijih ličnosti turske istorije.
Nakon smrti Sulejmana Veličanstvenog, Hurem se suočila sa mnogim problemima među njenim sinovima koji su se sukobili zbog nasledstva trona. Ona se suprotstavila sinovima da bi sačuvala carstvo od raspada i uspela je da obezbedi stabilno vladavinu posle smrti Sulejmanove.
Huremina smrt 1558. godine označila je kraj velike ličnosti koja će ostati upamćena kao jedna od najmoćnijih žena Bliskog istoka i celokupne istorije turske države.
Gdje se nalaze ostatci Hurema?
Ostatci Hurema se nalaze u gradu Mostaru u Hercegovini, Bosni i Hercegovini. Hurem je bio sultan turske vladavine u 16. stoljeću, a grad Mostar nazvan je po njemu. Mostar je postao važan politički i trgovački centar za Stari Grad u to vrijeme. Huremov most je izgrađen 1566. godine kako bi se spojio Staru Grad i novi dio grada koji je izgrađen za vrijeme njegove vladavine. Huremov most je jedna od glavnih atrakcija grada Mostara i postao je jedna od simbola Bosne i Hercegovine.
Huremovo groblje smješteno je na području koje se naziva Blagaj, pored rijeke Bune, 10 kilometara od grada Mostara. Groblje datira još od 16. stoljeća, ali su otkrivene grobnice sa sličnim starim grobovima datiranim još od 13. stoljeća. Unutar groblja postoji nekoliko spomenika usmjerenih prema Meki, a među najpoznatijim spomenicima su: džamija Sultana Murata II, kapija na čijem ulazu stoji natpis „Gospodaru hvaljen budi“ i mnogi druge spomen-ploče datirane iz 16., 17., 18., 19. i 20. stoljeća.
Također na ovom području postoji muzej Posljednji Sultan Hurem gdje možete vidjeti mnoge predmete vezane za život Sultana Hurema iz tog doba kao što su govornički glasnici, oružja koja su bila dio vojske tog doba itd. U blizini muzeja nalazi se Tvrđava Vranduk – utvrđenje koje datira još iz 1448., a također ima veliku povijesnu važnost za Bosnu i Hercegovinu jer je bila jedno od glavnih uporišta turske vojske tijekom Osmanskog Carstva.
Ako ste u potrazi za ostatcima Sultana Hurema, obratite pažnju na ove lokacije – posjetite muzej Posljednji Sultan Hurem, Tvrdavu Vranduk te obilazite groblje na Blagaju gdje možete pronaći mnoge spomenike vezane za tu povijesnu ličnost koja se brzo probila do titule sultana Bosne i Hercegovine u to vrijeme.
Sulejman Veličanstveni
Sulejman Veličanstveni je bio sultan Osmanlija iz 16. veka koji je uticao na Hurem. Njegova vladavina je obeležena velikim teritorijalnim širenjem, kulturnim preporodom i ekonomskom stabilnošću. Kao sultan, Sulejman je imao veliki uticaj na Hurem, posebno u pogledu politike, prava i društvene dinamike. Takođe je istakao značaj žena u zajednici, što je dovelo do jačanja njihovog položaja u društvu.
Roxelana
Roxelana je bila jedna od najznačajnijih figura u Huremu. Ona je bila devojka koja se odselila iz Ukrajine da bi postala haremova ljubavnica sultana Sulejmana Veličanstvenog. U to vreme, haremsko okruženje bilo je ekskluzivno mesto gde su se nalazile najuticajnije žene carevine porodice i one su imale veću moć nego što bi to inače bilo moguće. Roxelana je iskoristila ovu priliku da promoviše svoje ideje o ravnopravnom položaju žena tako što će objediniti stavove u haremu prema svom načinu razmišljanja o društvu.
Kadınefendi
Kadınefendi (takođe poznata kao Kösem Sultan) bila je osmanlijska princeza i mati dve huremske ljubavnice Sulejmana Veličanstvenog – Roxelana i Mahidevran Sultanija. Ona je bila jedna od najuticajnijih ličnosti Osmanlijskog Carstva i imala veliki uticaj na politiku sultana Sulejmana u Huremu. Kadınefendi se brinula o unutrašnjoj politici carske porodice tačno poštujući pravila harema i doprinela jačanju položaja žena u carevini tako što će podržavati Roxelanu da postane prva supruga sultana tog vremena u Osmanlijskom Carstvu.
Hurem i njegova veza s današnjom porodicom
Hurem je ženska postavka u islamskim društvima koja se odnosi na praksu stvaranja harema. Harem, povlačeći korijene iz arapske tradicije, predstavlja mjesto u kojem žene mogu provoditi vrijeme bez muških gostiju. U moderno doba, termin se često koristi da opiše cjelokupnu obitelj ili domaćinstvo. Porodice Hurem predstavljaju obitelji koje su zastupale ovaj model obiteljske strukture. Ovi domovi su održavali odvojenost između spolova, pa su mnoge od njih omogućile svojim ženama da rade i zarađuju novac unutar njenog hrama. Danas je ova pojava sve manje raširena, ali još uvijek postoje porodice koje pridržavaju ove tradicije i vjerovanja.
Haremovi se još uvijek mogu naći na Bliskom istoku i u nekim dijelovima Afrike i Azije. U tim područjima oni često funkcioniraju kao mreža obitelji koja dijeli društvena pravila i tradicionalne moralne vrijednosti. Ove porodice mogu imati veze s drugim domovima koja imaju slične obrazce ponašanja, a neke obitelji također razmjenjuju članove međusobno da bi stvorile veze između njihovih domova. Također postoje određeni tipovi Hurema poput polygamny hurema, gdje se brak može zaključiti sa više partnere; ili velike hureme gdje se višestruki brakovi događaju unutar iste grupe ljudi.
Danas, porodice Hurema su još uvijek prisutne u nekim dijelovima svijeta, a one nude intenzivnu privatnost za njen članove jer je ograničen pristup drugim spolovima. Iako se ovakvi modeli obiteljskih struktura smatraju tradicionalnim, one također nude nove mogućnosti za žene da budu ravnopravne sa muškarcima unutar iste porodice.
Uloga Hurema u istoriji
Hurem je bio arapski vladar iz dinastije Osmanskog Carstva, koji je vladao od 1520. do 1566. godine. U to vreme, Osmansko Carstvo je bilo jedno od najvećih i najmoćnijih srednjevekovnih carstava na Bliskom istoku i Balkanu. Hurem je bio poznat po svojoj vojnoj sposobnosti, diplomatskim sposobnostima i sposobnostima upravljanja državom. On je uspeo da zadrži mir u svojoj regiji, što mu je omogućilo da poveže države u regionu i stvori stabilnu ekonomsku osnovu za razvoj regiona. Takođe, on je stvorio mrežu diplomatskih veza sa drugim velikim srednjevekovnim silama kao što su Venecija i Persija.
Huremov najvažniji doprinos istoriji je stvaranje novog pravnog sistema pod nazivom „Kanun-i Osman“. Ovim sistemom se regulisala oblasti kao što su pravosuđe, obračunavanje poreza i vojska. Kanun-i Osman predstavlja jedan od prvih modernih evropskih zakona, jer se temeljio na principima zapadne logike i racionalizma. Takođe, ovi zakoni su omogućili više pravda za građane tako što su uvedene nove mere zaštite ljudskih prava i sloboda.
Huremov doprinos istoriji takođe se ogleda u oblasti dizajna gradova i arhitekture. On je dizajnirao gradove koji su bili prostrani, sa prostranim parkovima i fontanama na glavnim trgovima. Također je izgradio veliki broj džamija, tekija i medresa kako bi obradio potrebe verske populacije regije. Njegovo najpoznatije delo u arhitekturi jeste Topkapi palata koja se smatra početkom modernog osmanlijskog arhitektonskog stila gradova.
U celini, Huremova uloga u istoriji je neporeciva – on je postavio temelje ne samo za moderno pravno sistem već i za modernu arhitekturu koja će trajati mnoge vekove posle njegove smrti.
0 Comments