Liberalizam je politički pravac koji se zalaže za širenje slobode pojedinca, slobodnog tržišta i manje državne intervencije. Liberalizam je u osnovi ideologija koja se temelji na principu da pojedinci trebaju imati punu slobodu u izražavanju svojih ideja, mišljenja i stavova, te kretanju i privređivanju bez nametanja javnih ograničenja.
Liberalizam je politički pogled koji zagovara slobodu pojedinca i njegovu slobodu od države. Ideje liberalizma uključuju laissez-faire ekonomske politike, slobodno tržište, zaštitu individualnih prava i poštivanje demokratskih procesa. Liberalne teorije uključuju i ideje o jednakosti, pravednosti i obavezama društva prema siromašnima.
Sadržaj [hide]
Osnove liberalizma
Liberalizam je politička filozofija koja se temelji na ideji da pojedinci imaju pravo na slobodu uživanja svojih osobnih i ekonomskih prava. Liberalizam se oslanja na zajednička vrijednosti poput poštovanja i tolerancije. Liberalizmi zastupaju koncept slobode govora, neovisnosti medija, vladavine zakona, privatne imovine i tržišne ekonomije. Ovaj politički smjer podrazumijeva da država treba biti uključena u rješavanje međunarodnih problema putem mirnih sredstava te da treba osigurati jednake mogućnosti svima građanima. Osnovna filozofija liberalizma je da se odgovornost preuzima pojedinac, a ne država ili bilo koja druga vrsta kolektiviteta. Zbog toga se liberalizam smatra individualističkom ideologijom. Liberalizam se bazira na slobodi pojedinca, a ne na nametnutim pravilima ili društvenim normama.
Liberalizam također podrazumijeva pristupanje različitim kulturama i društvima s ciljem postizanja obostrane koristi. To je zbog toga što liberalizam smatra da ljudske razlike ne bi smjele biti prepreka u postizanju napretka i prosperiteta jedni drugih. Također, liberalno društvo podupire pluralnost i slobodu izražavanja različitih mišljenja bez pritiska ili represije od strane države ili bilo koje druge skupine. Liberalni principi također sugeriraju da država treba biti transparentna i odgovorna prema građanima u vezi donošenja odluka koje se tiču nacionalne sigurnosti, gospodarstva ili socijalnih politika.
Liberalizam u političkoj teoriji
Liberalizam je politička teorija koja se temelji na ideji da bi ljudska sloboda i individualna odgovornost bili najbolji način za upravljanje društvenim pitanjima. U ovom smislu, liberalizam predlaže da se vlada bavi samo onim stvarima koje su neophodne za postizanje mira i sigurnosti, dok ostale oblasti trebaju biti regulirane samo u okvirima potrebne za održavanje tih ciljeva. Osnovno načelo liberalizma je da se ljudima daje maksimalna sloboda u odlučivanju o svojim životnim pitanjima, pod uslovom da se ne krše prava drugih. Također se predviđa da bi građani trebali imati ravnopravan pristup zakonu i pravdi, bez ikakve diskriminacije po bilo kojem osnovu.
U ekonomskom smislu, liberalizam podrazumijeva slobodan tržišni pristup i relativno malu vladinu regulaciju. To podrazumijeva da vlada ima malo uticaja na cijene robe i usluga i nema nikakvog direktnog uticaja na ekonomsku aktivnost ili poslovne odluke. Umjesto toga, liberalizam preporučuje da se ekonomska aktivnost regulira putem konkurencije među trgovcima, tako što će oni morati pružati robu i usluge po niskoj cijeni u odnosu na druge trgovce. Također preporučuje povećanje javnih investicija u infrastrukturu kako bi se olakšalo razmjenju roba i usluga između građana, ali bez direktnog uticaja vlasti na ekonomiju.
Liberalizam također predlaže da država omogućava različite oblike privatne inicijative, posebno one koje su usmjerene ka unapređenju društvenih interesa poput zdravstva i obrazovanja. U ovom smislu, državne institucije mogu biti odgovorne za osiguranje potrebne infrastrukture koja će omogućiti privatnim organizacijama da djelotvorno funkcioniraju. Međutim, istovremeno bi trebalo biti potpuno jasno onome što ta infrastruktura može postići te bi trebalo biti jasno definirana granica između državnih aktivnosti i privatnih interesa.
U generalnom smislu, liberalizam je politika koja predlaže da država intervenira samo onda kada je to neophodno za postizanje mira ili sigurnosti građana. U ovom smislu, daje puno prostora privatnom sektoru za inovacije u različitim poljima društvenog života kako bi se postiglo boljitak svih građana bez direktne intervencije vlasti. Takvi pristup daje većoj slobodi pojedincima da donose svoje poslovne odluke bez prevelike regulative sa strane države.
Liberalni pravni sistem
Liberalni pravni sistem je jedan od najstarijih i najrasprostranjenijih sistema koji su se koristili za regulisanje ljudskih odnosa. Osnova liberalnog pravnog sistema je da se poštuju individualna prava pojedinaca i da se pridržava principa jednakosti pred zakonom, bez obzira na rasu, pol ili druge lične okolnosti. Ovi principi su podržani zakonima koji su usklađeni sa vladinim pravilima i praksom. U liberalnom pravnom sistemu, pojedinci imaju slobodu da izaberu šta će raditi, sa kim će raditi i gde će raditi bez prethodne dozvole vlade ili drugih autoriteta. Ova sloboda je ograničena pravima drugih ljudi i postavljenim pravilima države. Vlade u liberalnom pravnom sistemu moraju da poštuju prava svakog pojedinca i da se pridržavaju međunarodnih ugovora o ljudskim pravima.
Liberalni pravni sistem takođe uključuje postojanje zakona za regulisanje tržišta i ekonomskih aktivnosti. Ovde primenjuju se principi tržišne ekonomije, uključujući slobodno tržište, privatno vlasništvo, konkurencija, potrošaćka ravnoteža itd. Također postoji neka vrsta regulatornog okvira koji osigurava poštovanje propisa države o ograničenjima na trgovinu, monopolskim predmetima itd. Uvereno je da ovakav okvir omogućava većoj sigurnosti investicija i štednji od strane potrošaća.
Liberalni pravni sistemi imaju tendenciju da stvaraju manji stepen birokratske regulative nego što je to slučaj sa centralizovanim autoritarnim državama. Ono što je još važno je to da on omogućava većoj fleksibilnosti prilikom donošenja odluka u mestima gde bi inovacije bile teško dostupne pod centralizovanim režimom. Liberalni sistemi također stvaraju manji stepen nepoštovanja ljudskih prava nego centralizovani autoritarni režimi jer postoje mehanizmi za odgovornost lokalnih vlasti prema međunarodnim standardima ljudskih prava.
U suštini, liberalni pravni sistemi nude više individualnih sloboda zbog višeg stepena decentralizacije uprave i manjeg uticaja države na individualna pitanja. Međutim, to ne isključuje potrebu za propisivanjem određenih postupaka kako bi se sprečilo zloupotreba moći ili nepravilno postupanje od strane onih koji poseduju moć.
Liberalne ekonomske politike
Liberalne ekonomske politike se odnose na korištenje tržišnih mehanizama da se poboljšaju učinci gospodarstva. To podrazumijeva smanjenje državnog utjecaja i često uključuje privatizaciju, liberalizaciju tržišta i slobodno tržišno natjecanje. Ove politike se temelje na ideji da je tržište najbolja mjera za procjenu vrijednosti proizvoda i usluga, te da će tržište regulirati samo sebe ako je dovoljno otvoreno i slobodno.
Liberalne ekonomske politike mogu doprinijeti razvoju gospodarstva u smislu većeg stupnja prosperiteta i povećanja standarda života. Međutim, one također mogu dovesti do nekih negativnih posljedica, poput smanjenja socijalne jednakosti jer su bogati pojedinci u prilici da iskoriste priliku na račun onih manje sretnih. Stoga je važno da vlade provode mjere kako bi smanjile ove negativne strane liberalnih ekonomskih politika.
U Hrvatskoj su liberalne ekonomske politike bile ključne za razvoj gospodarstva nakon Domovinskog rata. Vlada je uvela različite reformske mjere koje su potakle privatni sektor da postane odgovoran za većinu gospodarskih aktivnosti. Ove mjere su također omogućile pružanje veće podrške malim i srednjim poduzetnicima te omogućile jačanje konkurentske snage hrvatskih proizvoda na inozemnim tržištima. Također su stvorili široku bazu obrazovanih ljudskih resursa koja će vladama pomoći u ostvarivanju dugoročnih ciljeva gospodarskog rasta.
Primjeri primjene liberalizma
Liberalizam se može vidjeti u mnogim aspektima naših društvenih i političkih sustava. To se može vidjeti u demokraciji, kao i u pravnom sustavu. U demokratskim državama, građani imaju pravo glasa i mogu odlučivati o tome kako će biti upravljano. Pravni sustav je također uređen prema principima liberalizma, jer omogućuje da svatko dobije naknadu za povrede svojih prava od strane drugih. Osim toga, liberalizam se odnosi na slobodno tržište, gdje postoji jednaka mogućnost za sve sudionike da dobiju ekonomsku korist. To omogućava poduzetnicima da rade svoje poslove bez ikakvih prepreka te utječe na ekonomsku razmjenu između pojedinaca i poduzeća. Liberalizam također promiče slobodnu razmjenu ideja, što omogućava ljudima da dijele svoja vjerovanja bez straha od represije ili diskriminacije. Ovi primjeri ilustriraju kako je liberalizam važan dio modernih društvenih i političkih sustava te kako on utječe na ljudska prava i slobode.
0 Comments