Što je planinski lav je poznata hrvatska biljka koja izvorno raste u planinskim predjelima, nekad čak i na vrhu planina. To je visok, grmoviti cvijet s dugim, zelenkasto-sivim listovima i bijelim, laticama koje se pojavljuju u jesen. Planinski lav je jedna od najčešćih biljaka u hrvatskom prirodnom okolišu.
Planinski lav je planinska ptica koja se obično nalazi u planinama Evrope i Sibira. Često se naziva i „orao za zimu“ zbog svoje prerane pojave tokom hladnih meseci. Ima dugu, oštru kljun i svetlo braon perje. Ponekad može biti izuzetno velika pa može narasti do prečnika od čak jednog metra.
Sadržaj
Gdje žive planinski lavi?
Planinski lavi su ptice koje se nalaze u srednjoj i južnoj Europi te u nekim dijelovima Azije. Oni žive u planinskim područjima, pogotovo u planinama. Uglavnom, nalaze se na stjenovitim visoravnima ili na strmim padinama. Planinske lave se također mogu vidjeti u brdima i dolinama s malo bilja i stabala. Njihov glavni habitat su vlažne livade, pašnjaci i travnjaci s puno trave, grmlja i bilja. Također vole stjenovite obale gdje mogu uživati u suncu. Mnogi od njih žive u blizini jezera, rijeka ili močvara. Planinske lave značajno mijenjaju svoje mjesto prebivališta tijekom godine kako bi pronašle hranu ili bolji klimatski uvjeti za gnijezdo.
Prehrana planinskog lava
Planinski lav, također poznat kao Panthera uncia, živi na visokim nadmorskim visinama u Himalaji. To je vrlo zahtjevna vrsta koja zahtijeva određenu prehranu kako bi mogla preživjeti. Uglavnom se hrane divljači poput jelena, muflona, antilope i divlje svinje. Njihove oštre oči i čulo mirisa im omogućuju da lako uhvate svoju hranu. Također se hrane mesom drugih životinjskih vrsta poput kornjača i ptičica. Ponekad napadaju i ćurke ili druge male životinje. Prema istraživanjima, planinski lavovi mogu pojesti do 20 kg mesa u jednom obroku.
Planinski lavovi su prilagodljive životinje koje su u stanju prilagoditi svoju prehranu koja je dostupna u okolišu gdje žive. U nekim slučajevima, oni će jesti bobice i druge biljke ako je hrana rijetka. Također jedu lisnato bilje poput mahunarki i luka za dodatnu energiju usred lova na veće životinje. Planinski lavovi također mogu napasti i veće domaće životinje poput ovaca i goveda ako se nalaze u blizini njihovog teritorija. Ova vrsta ponovno je podvrgnuta prijetnji istrebljenja jer je potraživanje dijelova tijela od strane lokalnih stanovnika prouzročilo drastičan pad populacije planinskog lava.
Vrlo je važno da se planinski lav zaštiti od istrebljenja jer predstavlja važan dio ekosustava Himalaja. Zato se trudimo da organiziramo akcijske programe koji će biti usmjereni na smanjenje potraživanja dijelova tijela planinskog lava među mještanima te podizanju svijesti o važnosti ove vrste za ekosustav Himalaja.
Ishrana planinskog lava
Planinski lav je svetski priznata retka vrsta, koji živi u planinskim oblastima na severu Afrike. Ovi ljudi su vrlo promenljivi u svojim potrebama za ishranom, pa je važno da se pridržavaju odgovarajuće ishrane. Planinski lavovi se hrane glavom pretežno sisarima, kao što su antilope i zečevi, ali takođe i ptica i gušter. Takođe će jesti druge životinje koje mogu naći u okruženju, poput štakora, zmija ili pasa. Iako planinski lavovi ne love za hranu većinom njihovog vremena, oni će loviti ako im se pruži prilika. Oni često polažu zamke ili se opredeljuju da čekaju kraj puta gde bi mogli napasti svoje plijene.
U slučaju da planinski lavovi nisu u mogućnost da love zbog loših uslova ili oskudnih resursa, oni mogu početi da jedu biljojedstvo. U tom slučaju oni će jesti voćne bobice i druge biljke koje su dostupne u njenoj okolini. U nekim slučajevima ona može početi da jede mrtve životinje ili ostaci hrane drugih životinja – obavezno proverite da li postoji bilo koja toksina pre nego što počnete da je hranite tim obrocima!
Kao i svaka druga divlja mačka, planinski lava treba hraniti redovno i sa adekvatnom ishranom koja odgovara njenoj potrebama. Obroci treba biti bogati proteinima i mastima te dodacima vitamina kako bi se održala zdravlje lava. Zato je važno da se posavetujete sa veterinarom pre početka ishrane vašeg laveta!
Opasnosti za planinske lave
Planinske lave su neobičan i prekrasan prizor, ali postoji nekoliko opasnosti koje treba imati na umu. Najveća prijetnja je ljudska aktivnost. Planinarenje i cestovni promet su najčešći uzroci štete planinskim lavama. Druga opasnost su požari. Požari uzrokovani ljudskom aktivnošću mogu uništiti dobru količinu planinskih lava. Treća opasnost je širenje invazivnih vrsta biljaka, koje se mogu uništiti tako da isisavaju rijetke mineralne sastojke iz okolnog tla u blizini planinskih lavova. Također, pojedine vrste invazivnih životinja, poput divljih svinja i divljih mačaka, mogu uništiti planinske lave zbog svoje agresivne naravi. Zbog toga je važno da se znažite kako biste spriječili uništavanje ovih prekrasnih stvorenja.
Dakle, za one koji se bave planinarenjem ili promatranjem ptica, važno je da se pridržavaju svih pravila ponašanja u blizini planinskih lavova. To uključuje održavanje visoke razine osobne higijene i čistoće oko njih, te ne diranje staništa ptica ili druge šumske biljke i životinje u blizini lavova. Također treba biti pažljivo da se po potrebi ne izazove požar u blizini lava da bi ga se spriječilo od gubitka staništa ili ostalih eventualnih posljedica uništenja.
Svi moramo biti svjesni posljedica naše aktivnosti na okoliš i načina na koji to utječe na divljinu. To podrazumijeva odgovornije ponašanje prema svom okruženju tako da svatko može biti dio zdravog ekosustava na Zemlji i za buduće generacije.
Zaštita planinskih ljeva
Planinski ljevovi su važni za očuvanje bioraznolikosti, ali se osjećaju nepravedno opterećeni klimatskim promjenama. Smanjenje emisija ugljičnog dioksida i drugih štetnih tvari iz zagađujućih izvora smanjuje sveobuhvatne zagađenja koji se odražavaju u okolišu. Međutim, usprkos svim potezima prevencije, planinski ljevovi mogu biti izloženi dodatnom opterećenju od erozije i kiselog kiše. Da bismo zaštitili planinske ljevove, potrebno je poduzeti mjere da se spriječi erozija tla i tokova te da se ograniči utjecaj kiselog oborina na okoliš.
U cilju ograničavanja erozije tla, treba poduzeti mjere poput nasipanja obalnih područja i povećanja razine vodostaja u nizinama. To će pomoći u smanjenju erozivnih sila i osigurati da se sediment ne prenese daleko od planinskih lokaliteta. Također je potrebno provoditi nadzor nad tokovima, postavljanjem filtara za zaustavljanje sedimentacije i stvaranja barijera protiv bujanja tokova. U tom smislu treba postaviti mrežu brana diljem rijeka kako bi se ograničilo širenje vode i sedimentacija na gornjoj strani rijeka.
Kako bi se spriječio utjecaj kiselog oborina na okoliš, treba provesti istraživanja koja će pomoći u utvrđivanju prirode atmosferskih aerosola koji su prisutni u zračnom prostoru pokraj planinskih prednji ili visokih područja. Osim toga, treba uspostaviti monitoring program koji će pratiti promet aerosola duž planinskih lokaliteta te procjeniti razinu opterećenja aerosolima kojoj su izloženi planinski ljudi. Na temelju rezultata monitoringa potrebno je provesti mjerodejstva radi smanjenja emisija aerosola iz industrijskih goriva sa svrhom ograničavanja uticaja štetnih aerosola na okoliš.
Iako postoje brojni izazovi vezani za zaštitu planinskih ljudi od negativnih efekata atmosferskih aerosola i erozije tla, postoje neke strategijske inicijative koje mogu pomoći da se ti problemi riješe. Svrha ovih inicijativa je osigurati da prinos vodenih resursa bude stabilan te da okoliš bude zdraviji i sigurniji za stanovništvo u planinskim regijama.
0 Comments