Što je seksizam

Što je seksizam? Seksizam je društveni poredak koji se temelji na ideji da je jedan spol (obično ženski) inferiorniji od drugog (obično muškog). To se manifestira u obliku diskriminacije, nejednake raspodjele moći i privilegija, kao i u obliku zlostavljanja. Seksizam doživljava mnogi oblici, od verbalnih napada do fizičkog nasilja.

Seksizam je oblik diskriminacije i predrasuda koje prema ženama i drugim osobama rodne ravnopravnosti postavljaju neprihvatljive standarde ili se ponašaju pristranim načinom. Seksizam se odnosi na različite aspekte društva, uključujući jezik, obrazovanje, zapošljavanje, politiku i religiju.

Povijest seksizma

Povijest seksizma je duga i složena, obuhvaćajući više od dvije tisuće godina. To je bilo prisutno u svim kulturama i društvima, bilo da je riječ o patrijarhalnom ili matrijarhalnom društvu. U nekim kulturama, seksizam je bio vidljiviji nego u drugima. Primjerice, u starom Egiptu žene su imale puna prava i mogućnosti koje su muškarci imali. Međutim, to nije bio slučaj u mnogim zapadnim društvima tijekom posljednjih nekoliko stoljeća.

U Europi i Sjevernoj Americi, patrijarhat je postao dominantni oblik društva već u 17. stoljeću. Žene su tada smatrane manje vrijednima od muškaraca i nisu imale ista prava ili mogućnosti. U 19. stoljeću počela se javljati borba za ravnopravnost spolova, a prvi uspjeh te borbe dogodio se krajem 19. stoljeća kada su žene dobile pravo glasa. Od tada pa sve do danas, mnoge promjene dogodile su se diljem svijeta kako bi se osiguralo da svi ljudi budu ravnopravni bez obzira na spol ili rasu.

Iako je izgledalo da napredak ide ka tome da se osiguraju ravnopravna prava žena i muškaraca, problem još uvijek postoji diljem svijeta. U mnogim dijelovima svijeta još uvijek postoje predrasude prema ženama i muškarcima koji nastoje promicati ravnotežu spolova. Takve predrasude često dovode do diskriminacije na osnovi spola koja može biti fizička ili verbalna te ograničavati mogućnosti ljudi da ostvare svoje snove i ciljeve bez obzira na to jesu li žene ili muškarci.

Seksizam još uvijek postoji diljem svijeta unatoč napretku zadobivenom zadnja dva stoljeća koja omogućava ravnotežu spolova međunarodno priznate pravne granice te preporuke međunarodne organizacija poput Ujedinjenih naroda o isti tretman ljudi bez obzira na njihov spol ili rasu. Stoga je važno podsjetiti javnost na povijest seksizma te nastaviti raditi na jačanju jedinstvenosti međusobnih odnosah prema isti tretman ljudskim pravima bez obzira na spol ili rasu.

Uvod

Seksizam je oblik diskriminacije baziran na spolu. Uglavnom se odnosi na diskriminaciju žena, ali može biti i drukčiji. Seksizam se može manifestirati na mnogo različitih načina, a neki od njih su vidljivi, dok drugi nisu tako uočljivi.

Vidljivi oblici seksizma

Vidljivi oblici seksizma su oni koje je lako identificirati i uočiti. To uključuje verbalne napade poput govorenja oženjenim ženama kao da su ništa više od „supruga” ili govor o „slabijem” spolu. Takvi oblici seksizma mogu biti zastrašujuće i potaknut će određene osjećaje mržnje ili straha među ženama. Druga vida vidljivog seksizma su fizički napadi na žene, bilo riječima ili fizičkim djelovanjem. Ove vrste agresije prema ženama smatraju se jednim od najozbiljnijih oblika prijetnji sigurnosti te stoga predstavlja posebno problem u društvu.

Nevidljivi oblici seksizma

Nevidlji oblici seksizma su ona koja nisu tako jasna i lako prepoznatljiva kao što je to slučaj sa vidljivim oblicima. Ovo uključuje stvari poput nepriznavanja postignuća žena, ignoriranje njenih ideja i mišljenja ili isključivanje žena iz događaja i aktivnosti zbog njenog spola. Nevidlji oblici seksistickog ponašanja mogu biti još destruktivni od vidljivih jer ne dozvoljava osobi kojoj je to usmjerano da poduzme akciju protiv toga ili da to prepozna kao problem.

Kako prepoznati seksizam?

Seksizam je kulturološki oblik diskriminacije koji postoji od davnina i utječe na sva ljudska bića. Međutim, nije uvijek jednostavno prepoznati seksizam u različitim situacijama. To zahtijeva pažljivu analizu i razumijevanje ljudskih odnosa. Prvi korak je da shvatite osnovne vrste seksizma i razumijete kako oni mogu utjecati na druge.

Jedan od najčešćih oblika seksizma je stereotipno mišljenje o spolovima. Stereotipi su generalizirani mišljenja o pojedinim skupinama ljudi, a seksistički stereotipi tvrde da postoje određene vrste ponašanja ili postignuća koja su uobičajena za svaki spol. Također postoje stavovi prema spolnom identitetu, gdje se neke skupine smatraju manje vrijednima ili drugačijima samo zato što ne pripadaju tradicionalnom muškom ili ženskom identitetu. Ovi stavovi često proizlaze iz predrasuda vezanih uz spolne uloge i mogu dovesti do diskriminacije po osnovi spola.

Druga vrsta seksizma je jezik koji pokazuje nepovoljnu predrasudu prema nekom spolu. Ovo može biti verbalno ismijavanje i podcjenjivanje neke skupine te usmjeravanje negativnih emocija prema njoj, kao što su ljutnja, strah i gnjev. Takav jezik može biti izravan poput govora mržnje ili tihiji poput naricanja. U svakom slučaju, ismijavanje i podcjenjivanje drugih ljudi trebalo bi biti strogo zabranjeno jer može stvoriti okruženje puno nepovoljnih predrasuda prema nekim skupinama ljudi.

Konačno, trebalo bi obratiti pozornost na razlike u plaćama među muškarcima i ženama te provjeriti jesu li one opravdane razlikama u radnom iskustvu ili stručnosti među tim dvama skupinama radnika. Razlike u plaćama mogu biti posljedica neravnoteže moći koja postoji među muškarcima i ženama te potencira diskriminacijsku praksu koja je usmjerana protiv žena na tržištu rada.

Seksizam možda nikada nećemo potpuno eliminirati, ali ako budemo pažljivo pratili simptome diskriminacijskog ponašanja te educirali druge o tome, moći ćemo napraviti velike promjene prema boljoj budućnosti bez diskriminacija bilo kojeg tipa.

Posljedice seksizma

Seksizam može imati mnoge negativne posljedice na društvo, pojedinca i zajednicu. Na individualnoj razini, seksizam može dovesti do psihičkih i fizičkih problema, uključujući stres, depresiju i anksioznost. Pojedinci mogu osjećati krivnju ili osjećaj inferiornosti, jer vjeruju da nisu dovoljno dobri ili da nisu u skladu sa društvenim normama. U ozbiljnijim slučajevima seksizma, pojedinci mogu biti žrtve mobbinga ili govora mržnje.

Također seksizam može imati negativne posljedice na zajednicu. Može rezultirati neravnopravnošću pristupa resursima i uslugama ili segregacijom na temelju spola ili rodne identitete. Također seksističke ideje mogu biti veoma štetne za obrazovanje, jer one ograničavaju ljudsku slobodu i onemogućavaju jednak pristup obrazovanju za sve pojedince bez obzira na spol.

Društvene posljedice seksizma također su široke. Seksističke predrasude često dovode do marginalizacije i diskriminacije određenih skupina ljudi, poput žena, LGBTQIA+ populacije i manjina. To također može rezultirati neravnotežom u političkim strukturama jer štiti dominantne grupe i onemogućava pozicije odlučivanja drugim grupama. U krajnjoj liniji, to može rezultirati nepoštovanjem ljudskih prava te potenciranju socijalnih nepravdi.

Kako riješiti problem seksizma?

Problem seksizma je duboko ukorijenjen u društvenim strukturama i potrebno je puno truda da bi se postigli trajni rezultati. Prvo, potrebno je postaviti zakone koji će zabraniti diskriminaciju na temelju spola i zaštititi ljudska prava pojedinaca. Također je važno poduzeti korake ka jačanju jednakosti žena u društvu, poboljšanju njihovog položaja i omogućavanju jednakih mogućnostima.

Druga važna stvar je educirati stanovništvo o ravnopravnosti spolova i izgraditi osjećaj odgovornosti među ljudima. To se može postići kroz obrazovanje o dostojanstvu, poštovanju i razumijevanju međusobnih odnosa. Treba također stvoriti medijski okvir u kojem se poštuje rodna ravnopravnost, a ne ističu stereotipne predodžbe.

Također bi trebalo povećati svest o predrasudama prema ženama u javnom diskursu, posebno kada su u pitanju široki mediji. Potrebno je poduzeti aktivne korake da bi se smanjila diskriminacija prema ženama, uspostavile bolje politike zapošljavanja i osigurala sigurnost na radnom mjestu. Također bi trebalo osigurati da su žene ravnopravne s muškarcima u svim aspektima društva, pa čak i na izborima ili visokim funkcijama.