Što su antitijela štitnjače? Antitijela štitnjače su bjelančevine proizvedene u tijelu kao odgovor na strano tkivo ili antigene. Uglavnom se proizvode u zaštitu pred infekcijama, ali ponekad mogu biti i štetni. Antitijela štitnjače mogu biti prisutna u krvi i limfoidnom tkivu, te se dijele na Tiroglobulin (Tg), Thyroxin (T4) i Triiodothyronin (T3) antitijela.
Antitijela štitnjače su antitijela proizvedena od strane tijela u odgovoru na pojavu stranih proteina kao što je virus. Ova antitijela imaju za cilj potiskivanje i uništavanje antigena iz tijela.
Sadržaj
Uloga antitijela
Antitijela su spojevi koji proizvode stanice imunološkog sustava tijekom odgovora na strane mikroorganizme ili njihove sastavnice. Proizvode se da se okonča invazija stranog organizma i borba protiv njega. Njihova glavna funkcija je vezati se za stanične membrane ili druge proteine stranog organizma, što im omogućuje da ga prepoznaju i eliminiraju tijelo. Antitijela se također koriste u medicinske svrhe, poput dijagnoze i terapije različitih bolesti.
Antitijela su specifična za određene strane antigene. Kada se antitijelima vežu za antigene, one čine lokalnu promjenu strukture te antigene, čime se onemogućava njihovo djelovanje ili poticanje imunološkog odgovora. Antitijela mogu biti IgG, IgM ili IgA, ovisno o tome gdje se proizvode u tijelu. IgG je najčešće antitijelo u serumu, koje ima sposobnost vezivanja na stanične membrane i poticanja fagocitoze od strane fagocita. IgM je prvo antitijelo koje se pojavljuje u serumu nakon primarne infekcije i može blokirati antigen zbog svog velikog oblika molekule.
Antitijela mogu biti jedinstveno proizvedena za svaki antigen ili skupina antigen
Tipovi antitijela
Antitijela, također poznata kao imunoglobulini, su bjelančevine proizvedene od strane imunološkog sustava da se bore protiv stranih tvari poput bakterija i virusa. Postoje četiri tipa antitijela koja ljudski organizam može proizvesti: IgG, IgA, IgM i IgE. Antitijela IgG obično preuzimaju glavnu ulogu u obrani od infekcija. To je najabundantniji imunoglobulin i nalazi se širom tijela. Ona djeluje protiv mikroba unutar stanica, a također se može osloboditi iz stanica i putovati kroz krvotok kako bi se borila protiv invazivnih mikroorganizama. Antitijelo IgA najčešće se nalazi u sluznicama probavnog trakta, dišnog sustava i reproduktivnih organa. Ona pomaže u zaštiti tih organa od infekcije i dolazi u obliku tekućina ili čvrstih kompleksa zvanih immunglobulini A-kompleksi (IgA-K). Antitijelo IgM vrlo je učinkovito zbog svoje sposobnosti da vežu mikrobe, što omogućava da brzo procesira veze koje su potrebne za iscjeljenje. Obično je prvi imunoglobulin koji se oslobađa odgovorom na infekciju ili cjepivo, a pomaže pri blokiranju invazivnih mikroorganizama prije nego što drugi imunoglobulini mogu djelovati. Na kraju postoji još jedna vrsta antitijela: antitijelo IgE. Ono igra važnu ulogu u alergijskim reakcijama jer pruža signal za pozivanje drugih stanica da proizvode kemikalije poput histamina koji otpuštaju alergene iz okolnih tkiva.
Uglavnom, antitijela su važni dio ljudskog imuniteta jer pružaju značajnu zaštitu od invazivnih mikroba i drugih patogenih agensa. Sve četiri vrste obavljaju posebne funkcije pri obrani ljudskog organizma i pomažu mu da ostane zdravim i otpornim na bolesti.
Simptomi povećanih razina štitnjače
Povećana razina hormona štitnjače u tijelu naziva se hipertireoza. Simptomi hipertireoze uključuju ubrzano disanje, nesanicu, znojenje, promjene raspoloženja, ubrzano srce i gubitak težine. Također se mogu pojaviti gorčina u ustima, vrtoglavica, oštra bol u trbuhu i otežano gutanje. U nekim slučajevima mogu postojati i problemi s kožom: mrlje na koži i lomljivi nokti. Poremećaji probavnog trakta česti su simptomi hipertireoze. To može rezultirati mučninom ili proljevom. Osobe s povećanom razinom hormona štitnjače često se osjećaju umorno ili depresivno. Također neke osobe mogu doživjeti napadaje panike ili anksioznost. U nekim slučajevima može doći i do nepravilne menstruacije kod žena ili impotencije kod muškaraca.
Povećana razina hormona štitnjače može biti opasna ako se ne liječi pravilno i na vrijeme pa je važno dijagnosticirati simptome kako bi se spriječila pojava komplikacija.
Dijagnosticiranje povećanih razina štitnjače
Dijagnosticiranje povećanih razina štitnjače je postupak u kojem se provjeravaju razine hormona štitnjače u krvi. To se obično radi kako bi se identificirala hipotiroidizam ili hipertiroidizam, dvije stanja koja mogu utjecati na funkciju štitnjače. Hipotiroidizam i hipertiroidizam mogu imati mnoge simptome, uključujući gubitak težine, nesanicu, depresiju i nedostatak energije. Zbog toga je važno dijagnosticirati ova stanja na vrijeme.
Kako bi se dijagnosticirala povećana razina štitnjače, liječnik će obično propisati test krvi koji će mjeriti razine hormona štitnjače. U nekim slučajevima, liječnik možda će propisati ultrazvučni pregled da ispitaju stanje štitnjače. Rezultate tih testova liječnik će upotrijebiti za utvrđivanje je li pacijent ima hipotiroidizam ili hipertiroidizam i odabrati odgovarajući tretman za simptome.
U nekim slučajevima, povećana razina štitne žlijezde možda ne uzrokuje simptome i ne zahtijeva tretman. Međutim, ako ste dobili rezultate testa i trebate lijekove, važno je da redovito pratite svoju medicinsku skrb radi praćenja napretka terapija. Također je važno da budete sigurni da slijedite sve preporuke svojeg lijeka za postizanje najboljih rezultata.
Osim toga, preporuča se da redovito pratite svoje fizičko i mentalno zdravlje radi osiguranja da vaš tretman djeluje kako treba.
Liječenje povećanih razina štitnjače
Liječenje povećanih razina štitnjače uglavnom se sastoji od lijekova koji smanjuju proizvodnju hormona u štitnjači. Ti lijekovi mogu biti dostupni u obliku tableta ili injekcija. Lijekovi se obično uzimaju jednom dnevno, a njihov je cilj da kontroliraju razinu hormona štitnjače i održavaju je na normalnoj razini. U nekim slučajevima, liječnik možda bude primoran propisati radioaktivni jod za stanje hipotireoze (smanjenom proizvodnjom hormona). Radioaktivni jod će neutralizirati višak hormona štitnjače u tijelu. Međutim, ova metoda možda neće biti prikladna za trudnice ili one koji planiraju postati trudne uskoro.
Ako je pretjerana proizvodnja hormona štitnjače rezultat tumora na štitnjači, možda ćete trebati operaciju za uklanjanje tumora ili djelomično ili potpuno uklanjanje štitne žlijezde. Također postoje druge metode liječenja poput toplinske terapije, lasera i ablacija radiofrekvencijskih valova. U nekim slučajevima, lijekovi mogu biti propisani da bi se spriječilo ponovno pojavljivanje bolesti.
U svakom slučaju, važno je da redovito posjetite svog liječnika radi pretraga i tako održite svoju razinu hormona štitnjače pod kontrolom. Redoviti pregledi pomoći će vam da pratite simptome i druge zdravstvene probleme i osigurati da vaša terapija djelotvorno funkcionira te da dobro funkcionirate.
0 Comments