Epidemije su masovno širenje zaraznih bolesti među ljudima ili životinjama u okviru određene populacije. Uglavnom se epidemije javljaju kada je postojeća infekcija izložena većem broju ljudi nego što je normalno. Ovisno o vrsti bolesti koja se prenosi, epidemija može biti lokalna, nacionalna ili globalna.
Epidemija je širenje zarazne bolesti među velikim brojem ljudi u kratkom vremenskom razdoblju.
Sadržaj
Povijest epidemija
Epidemije su poznate čovječanstvu još od starog Egipta, gdje je bilježen slučaj prve pandemije – morbila. Od tada, covid-19 nije prva pandemija koja je ozbiljno pogodila ljudsko zdravlje. Ratovi i kolonizacije uglavnom su bili uzrok širenja bolesti diljem svijeta. Zapadna crvka, španjolska gripa, difterija i mnoge druge bolesti napravile su velike pustoši u ljudskim populacijama. U 18. stoljeću španjolska gripa proširila se diljem svijeta ubivši više od 50 milijuna ljudi.
U 20. stoljeću zabilježeni su slučajevi epidemija kao što je virus HIV/AIDS koji je ubio više od 30 milijuna ljudi širom svijeta, a 2003. godine SARS virusom je pokrenuta nova epizoda globalne pandemije koja je trajala do 2004. godine. Od tada se pojavilo nekoliko novih zaraznih bolesti, uključujući i Ebola virus 2014., Zika virus 2015., te trenutni COVID-19 2020. godine.
Unatoč medicinskim napretcima i sve većoj dostupnosti medicinskih usluga, epidemiolozima još uvijek nedostaju informacije o potencijalnim prijetnjama kojima ćemo se suočiti budućnosti – posebno ako govorimo o globalnim pandemijama koje mogu biti posljedica promjenama okoliša ili mutacija postojećih patogena. Zato nastavlja postojati velika potreba za unapređenom spoznajom po pitanju prevencije i liječenja epidemija na globalnoj razini.
Najpoznatije epidemije
Jedna od najpoznatijih epidemija je kolere, koja je počela u Europi u 19. stoljeću. Ova zarazna bolest bacila je sjenu na cijelu Europu, a njezine posljedice su bile vidljive i diljem svijeta. U to vrijeme, milijuni ljudi su umrli od kolere, a mnogi drugi su bili izloženi različitim oblicima ovog oboljenja. Druga poznata epidemija je SARS (sindrom akutnog respiratornog sindroma) koja se počela širiti 2002. godine u Kini i Hong Kongu te se brzo proširila diljem svijeta. Zbog brzog širenja SARS-a, mnogi su počeli održavati samoizolaciju i izbjegavati putovanje u tom dijelu svijeta. Također, zbog straha da će se ova bolest proširiti dalje, mnoge zemlje su zatvorile svoje granice čak i prema drugim stranim državama. Treća poznata epidemija je HIV/AIDS koja se počela širiti 1980-ih godina diljem svijeta. Ova infekcija utječe na imunološki sustav ljudi, čineći ih ranjivima na druge infekcijske bolesti i stanja tkiva te dovodeći do smrtnosti od AIDS-a nekoliko godina nakon što se prvi put javi simptomi bolesti.
Uzroci epidemija
Epidemije su često izazvane infekcijama ljudi patogenim mikroorganizmima, poput virusa, bakterija ili parazita. Ovi mikroorganizmi mogu biti preneseni na ljude od zaraženih životinja ili mogu biti preneseni među ljudima putem zračenja, dodira, kapljica u zraku ili kontaminiranom hranom i vodom. Epidemije također mogu biti posljedica neravnoteže u ekološkim sustavima ili nezdravog životnog stila. Na primjer, nepravilna higijena ili nezdrava prehrana mogu povećati rizik od infekcije patogenim mikroorganizmima i dovesti do epidemija.
Posljedice epidemija
Kada se epidemija počne širiti među ljudima, posljedice obično uključuju porast stope smrtnosti i invaliditeta te rast obolijevanja od drugih bolesti povezanih s ozbiljnom oštećenjem zdravlja. U slučajevima kada je epidemija prouzrokovana infektivnim mikroorganizmima, postoji i opasnost od širenja bolesti na druge dijelove svijeta. To može dovesti do daljnje širenje bolesti i većih posljedica po globalno zdravlje stanovništva. Također može dovesti do gospodarskih gubitaka, jer se proizvodnja smanjuje uslijed niskih radnih sati i gubitka radne snage.
Prevencija i kontrola epidemija
Prevencija i kontrola epidemija su važni za poboljšanje zdravlja ljudi. Kako bi se spriječili i ograničili širenje bolesti, potrebno je poduzeti određene preventive i mjere kontrole. Prevencija je sveobuhvatan proces koji uključuje edukaciju ljudi o sigurnim postupcima, primjenu odgovarajućih mjera zaštite, promicanje higijene i obavljanje istraživanja o uzrocima bolesti. Mjere kontrole mogu uključivati karantenu, izolaciju, provođenje ispitivanja i cijepljenje. Svi ti postupci mogu pomoći u smanjenju rizika od širenja bolesti.
Provedba preventivnih mjera može biti izazovna zbog različitih faktora, poput nedostatka stručnog osoblja ili financijskih sredstava. Stoga je važno da se vlade prilagode na nacionalnoj razini kako bi pomogle lokalnim zdravstvenim službama da osiguraju adekvatnu prevenciju i kontrolu epidemija. Također je važno pozvati na međunarodnu suradnju tako da se mogu prenijeti metode provedbe preventivnih mjera iz jedne zemlje u drugu.
Uspješna prevencija i kontrola epidemija temelji se na mehanizmima upozoravanja ranije uspostavljenim radi detekcije prvih slučajeva bolesti čim je to moguće. To omogućava brzu reakciju na pojavljivanje opasnih bolesti tako da se onemogući daljnji razvoj epidemije. Također treba poduzeti određene mjere zaštite radi smanjenja stresa međunarodne putovanja, što može imati utjecaja na globalni prijenos bolesti.
Zdravstveni radnici u borbi protiv epidemija
Zdravstveni radnici su u prvom redu u borbi protiv epidemija. U vrijeme epidemije, oni se bore s napornim radom i žrtvuju svoje vrijeme, zdravlje i sigurnost kako bi spasili druge. Zdravstveni radnici čine prvu liniju fronta u borbi s opasnim bolestima i pružaju prvu pomoć oboljelima od virusa. Oni su ti koji rade na prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju bolesti.
U slučaju pandemije, zdravstveni radnici se bore da održavaju higijenu i čiste okoliš uspostavljanjem strogih mjera sigurnosti. Oni provode istraživanja da bi utvrdili porijeklo bolesti i izazivače te da bi razvili strategije za njenu prevenciju i kontrolu. Također su ti koji osiguravaju da se ljudima daju odgovarajuća zdravstvena skrb potrebna za održavanje njihovog zdravlja.
U vrijeme pandemija, zdravstveni radnici čine mnogo više od toga što su obavezni činiti – uz veliku odgovornost prema tom poslu, oni riskiraju vlastitu sigurnost da bi spasili druge. Oni se trude da pruže potporu ljudima koji trpe posljedice bolesti te rade na jačanju svjetla nade tamo gdje je situacija beznadna. Ovi hrabri ljudski heroji ne trebaju biti poznati po imenima ili prezimenima; ono što je važno jeste da im je posao važan jer stvarno spašavaju živote drugih.
0 Comments