Muslimani su monoteistička vjera koja se temelji na Kur’anu i Hadisu, naučavanjima Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.). Muslimani poštuju skupine časnih knjiga koje su objavljene prije Kur’ana, uključujući Sveto pismo, Toru i Indijsku knjigu mudrosti. Oni veruju da je Bog jedan i da je Muhammed (s.a.v.s.) njegov poslanički glasnik i da su svi ljudi stvoreni ravnopravno i jednako pred Bogom. Muslimani također vjeruju u budući život, u kome će biti pravedno suđenje za sva djela počinjena u ovom životu.
Islam je monoteistička religija koja tvrdi da je Allah (Bog) jedan i jedini. To je najveća religija na svijetu, sa više od 1,8 milijardi vjernika diljem svijeta. U islamskoj vjeri, Muhammed (570-632) smatra se posljednjim objaviteljem Božje volje prema ljudima. Kuran čini temelj islama i sadrži upute za život i odnose sa drugima.
Sadržaj
Što muslimani vjeruju?
Muslimani vjeruju u jednog Boga – Allaha, koji je stvoritelj i vlasnik svega što postoji. On je jedini Bog kojega treba slaviti i poštovati. Muslimani također vjeruju u sve poslanike, od Adama do Muhammeda, poslanika koga Bog posla kao milost čovječanstvu. Vjeruju da su svi ljudi stvoreni jednaki i da cijelo ljudsko rođenje ima isti početak. Također vjeruju da će biti uskrsnuti nakon smrti i da će svaki čovjek biti suočen sa zbirkom njegovih djela na Sudnjem danu.
Muslimani također vjeruju u Božje Knjige: Zebur, Taurat i Indžil – knjige objavljenje prije Kur’ana – te u Kur’an, Božji posljednji univerzalni propis za ljudsku vrstu. Vjeruju da je Kur’an Božja riječ koja se nikada ne mijenja i on je zadnji autoritativni izvor istine za muslimane. Muslimani također vjeruju u anđele i da su anđeli Allahovi izaslanici koji slijede Njegova uputstva o obavljanju određenih dužnosti prema ljudima.
Konačno, muslimani vjeruju da postoji život poslije smrti te da će nebeska nagrada ili pak patnja biti rezultat dobra ili lošeg djelovanja tokom života na Zemlji. Muslimani se nadaju ulasku u Džennet – Raj – gdje će provesti večni život na Allahovim milostima i blagoslovima.
Obredi i običaji muslimana
Muslimani slijede razne obrede i običaje na temelju islamskog vjerovanja. Obredi i običaji usmjereni su prema pravilima šerijata, koji se baziraju na Kur’anu i sunnetu, odnosno izvornim izvorima islama. Obredi uključuju molitvu, post, hadž, zekat (davanje milostinje) i druge. Post je tradicionalni obred kojeg muslimani slijede tijekom mjeseca Ramazana. Drugi važan obred je hadž, koji se provodi jednom u životu. Hadž su dva puta godišnje provodili svi odrasli muslimani koji imaju financijske mogućnosti da ga provedu. Zekat je jedan od pet temeljnih zakona islama koji se moraju poštovati. To podrazumijeva davanje milostinje onima koji su manje sretni ili siromašni u društvu. Također postoje neki simbolični obredi poput ubrizgavanja mirisa u nosnice prilikom namaza ili ulaska u džamije bez cipela. Također postoje neki vanjski simboli poput nošenja marame za žene te fiksiranja brade jezika za muškarce. Muslimani također mogu proslaviti razne blagdane poput Bajrama, Ramazana i njihovih rođendana, te prikladno proslaviti svoju tradicijsku božićnu večer i novu godinu.
Uz to, muslimani se trude održavati tradicionalne vrijednosti i pravila ponašanja usmjerena prema ljudskoj dobroti i poštivanju drugih ljudskih bića te poštivanju Božjeg stvaranja. Muslimani također provode razne aktivnosti poput čitanja Kur’ana ili molitve u svoje domove ili džamije. Također se trude pomoći siromašnima putem humanitarnih akcija ili donacija hrane ili novca potrebitima u društvu.
Sve navedene aktivnosti predstavljaju važne elemente islamske religije te predstavljaju odraz respekta prema Bogu i Božjoj volji. Važno je napomenuti da muslimanski obredi moraju biti usmjeravani prema pravilima šerijata kako bi se osiguralo da budu pravilno praktikovani te da se ne smatraju grubim odstupanjem od temeljah islama.
Kako se muslimani mole?
Muslimani mole bez prestanka, jer je molitva temelj njihove vjere. Molitva je proces približavanja Allahu (swt) i razmišljanja o svojoj odanosti prema Njemu. Molitva se obavlja u određeno vrijeme, određenim riječima i u određenom položaju. Muslimani obično mole pet puta dnevno – to su zikr, podne, ikindija, akšam i jacija namaz. Svaki namaz ima svoje posebno vrijeme koje se mora poštivati neovisno o vremenskim uvjetima. U molitvi se koriste posebni termini koji se čitaju na arapskom jeziku. Muslimani obično stoje tokom molitve s glavom okrenutom prema Mekki i izgovarajući džuznu riječi Božije. Kada završe s molitvom, okreću glave lijevo i desno kako bi blagoslovili svijet oko sebe.
Muslimani također mogu iskazati svoju ljubav prema Bogu tako što će slaviti Njegovo Ime (zikr). To mogu učiniti tako što će ponoviti Božije Ime ili neke aspekte Božanskog postojanja poput milosti, snage itd., Slušajući Kur’an ili govoreći duhovne riječi ljudima oko sebe. Ova praksa je također važna za svakodnevni život muslimana jer im omogućava da se povezuju sa Allahom (swt) na dubljoj razini i da budu blagoslovljeni Njegovim milosrđem i blagodeću.
Kur’an
Kur’an je sveto pismo islamskog vjerovanja, objavljeno Poslaniku Muhamedu (mir s njim) preko Božijeg poslanika, Arhangela Gabrijela. On je najvažniji autoritet u islamskom vjerovanju i muslimani ga smatraju potpunim i apsolutnim riječima Allaha. Koristi se kao osnova za većinu islamskih vjerskih, etičkih i društvenih pravila.
Kur’an sadrži 114 sure, koje se sastoje od različitih poruka koje su bile objavljene na različitim vremenima tijekom Muhamedovog života. Sadržaj Kur’ana obuhvaća teme o Bogu, ljudskom rodu, moralu, pravdi, odnosima među ljudima i mnogim drugim važnim pitanjima.
Kur’an je važan za muslimane jer im pruža upute o tome kako živjeti na način koji bi bio zadovoljan Bogu. Muslimani se uglavnom slažu da je Kur’an Božija izravna poruka čovječanstvu koja treba biti prakticirana u svakodnevnom životu. Također služi kao primarno uporište za interpretaciju drugih islamskih knjiga poput hadisa i Sunna i služi kao glavni okvir za shvatanje islamskog šerijata – religioznog pravnog sustava u muslimanskom svijetu.
Važnost islamskog kalendara
Islamski kalendar je dugo bio važan za muslimane širom svijeta. To predstavlja standardni računalo za određivanje datuma i vremena u islamskom pravnom sistemu. Kalendar je odgovoran za označavanje važnih praznika i posebnih prilika, kao i određivanje trajanja mjeseca. Ovaj kalendar također služi da označi početak novog mjeseca, a time i nastup posebnih datuma u islamskim religijskim obredima. Osim toga, ova vrsta računala može se koristiti za planiranje dugoročnih ciljeva i događaja.
Islamski kalendar je postojao još od 7. stoljeća i još uvijek se koristi u mnogim dijelovima svijeta. On se bazira na Muharram mjesecu, prvom mjesecu godine prema islamskoj tradiciji. Kalendar se temelji na lunarnom ciklusu, što znači da trajanje mjeseca varira između 29 ili 30 dana. Osim toga, ova vrsta računala omogućava da se tačno utvrde datumi poznatih islamskih praznika poput Bajrama i Ramazana, a također služi da označi početak nove godine.
Uloga islamskog kalendara nikada nije bila važnija nego danas jer omogućava ljudima da razumiju svoju religijsku tradiciju i obrede lakše. To je posebno važno jer većina muslimana širom svijeta živi u društvima gdje postoje različiti oblici religioznih praksi koja se moraju poštovati. Ovaj kalendar služi ne samo muslimanima već i onima drugih religija da razumiju islamske obrede bolje i omogućava im da planiraju svoje poslove oko važnih praznika bez brige da će biti prekinuti ili prekinuti.
0 Comments