Što znači cijepiti se ili ne

Što znači cijepiti se ili ne? Cijepljenje je postupak u kojem se u tijelo ubrizgava poseban oblik virusa ili bakterije kako bi se stvorio imunitet na bolest. Cijepljenje predstavlja najučinkovitiji način zaštite od pojedinih bolesti i sprečavanja njihovog širenja među ljudima. U Hrvatskoj postoji cijeli niz obaveznih cijepljenja, a pojedinci mogu odlučiti da se cijepi ili ne.

Cijepiti se znači podvrgnuti cijepljenju protiv zarazne bolesti. To se obavlja ubrizgavanjem cjepiva, koje sadrži manju količinu virusa ili bakterija koja je neutralizirana ili oslabljena. Cijepljenje pomaže u stvaranju imuniteta na određene infekcije, što smanjuje vjerojatnost da ćete se razboljeti od bolesti.

Kako se cijepiti?

Cijepljenje je najbolji način zaštite od bolesti. Postoje mnoge različite vrste cijepljenja i svaki pojedinac treba imati plan prema svojim potrebama. Cijepljenje je obvezno za mnoge ljude, uključujući one koji žive i/ili putuju u drugim zemljama. Ako ste planirali putovanje, možda ćete morati provjeriti imate li sve potrebne cijepljenja prije nego što se odlučite za putovanje. Također biste trebali provjeriti je li vaša stara cijepljenja još uvijek vrijedna i ako nisu, trebate se ponovno cijepiti.

Cijepljenje obavljaju lokalni centri zdravstvene skrbi ili lokalni liječnik. Cijene variraju od mjesta do mjesta, pa biste trebali provjeriti postoji li neka vrsta cijene ili popusta za cijepljenje. Neki će sigurnosni sustavi pokriti troškove cijepljenja ako je potrebno, pa biste također trebali provjeriti da li ste upisani u takav sustav i što je još potrebno za dobivanje tih usluga.

Neke vrste cijepiva mogu biti opasne i mogu uzrokovati alergija ili druge reakcije. Pobrinite se da ste upoznati s mogućim nuspojavama prije nego što se odlučite na samostalno cijepiti ili dati svojoj djeci da se cipe. Kada posjetite centar zdravstvenih usluga, pobrinite se da su ljudima koji vas cipe proveli detaljan pregled kako bi osigurali da ste dobili siguran i ispravan proizvod.

Prednosti cijepljenja

Cijepljenje je jedan od najučinkovitijih načina zaštite od raznih bolesti i infekcija. Ono pruža dugoročnu zaštitu protiv bolesti i sprječava širenje zaraznih bolesti. Cijepljenje pomaže u smanjenju smrtnosti i teških oblika bolesti kod djece, odraslih i starijih osoba. Pokazalo se da je cijepljenje jedan od najučinkovitijih načina prevencije i kontrole bolesti. Također, cijepljenjem se mogu smanjiti neželjeni učinci određenih bolesti, kao što su invalidnost ili trajna ožiljna tkiva. Cijepljenjem se mogu spriječiti komplikacije nastale uslijed nekih infekcija, a to bi moglo dovesti do smanjenja potrebe za lijekovima i medicinskim postupcima.

Nedostaci cijepljenja

Iako cijepljenje ima mnoge prednosti, postoje neke stvari koje treba uzeti u obzir pri donošenju odluke o cijepljenju. Nekim ljudima možda će biti potrebno višekratno cijepiti protiv iste bolesti da bi bili zaštićeni. Također, neki ljudi mogu imati alergija na jedan ili više sastojaka u cjepivu. U nekim slučajevima moguć je pojava nuspojava nakon primanja cjepiva, poput vrućice ili mučnine. Cjepivo također možda neće biti djelotvorno ako je pacijent već bio izložen tom patogenu prije primanja cjepiva. Zbog toga je važno provjeriti svoju povijest bolesti prije primanja bilo kojeg vrste cjepiva.

Doziranje cjepiva

Doziranje cjepiva je dio cijepljenja koje regulira koliko virusa ili bakterija, zajedno s drugim tvarima poput adjuvanata i konzervansa, unosi u tijelo. Ovisno o vrsti cjepiva, postoje različite preporučene doze za različite dobne skupine. U nekim slučajevima može biti potrebna samo jedna doza, dok u drugim to može zahtijevati višestruku primjenu.

Cijepljenje prema dobi

Preporučeno je cijepiti djecu od rođenja pa sve do 18 godina života. Cjepivo protiv tuberkuloze (BCG) se obično primjenjuje novorođenčadi na dan rođenja ili nakon nekoliko dana od njega, a preostala cjepiva se ubrizgavaju u različitim fazama života. Djeca bi trebala biti cijepljena u prvim godinama života protiv bolesti poput difterije, tetanusa, ospica i zaušnjaka te se preporuča da se odrasle osobe redovito cijepe protiv gripe svake godine.

U početku bi djeca trebala biti cijepljena protiv bolesti poput difterije, tetanusa i pertusisa te poliomijelitisa i Hib infekcije u prvih 12 mjeseci života. Nakon toga, trebaju im se dati revaccini uključujući one protiv pneumokoknog meningitisa i rotavirusne infekcije u 24 mjeseci života. U sljedećem razdoblju od 5-6 godina trebalo bi im se dati još nekoliko revaccina protiv rubeole, četiri vrste virusa koji mogu izazvati hepatitis B te meningokoka B i C infekcije. Djecom bi se također trebalo dati još jedno multi-valentno cjepivo (MMR) protiv ospica, zaušnjaka i rubeole te snažna injekcija tetanusa-difterija (TD) nakon 10 godina životnog staža.

Kako bi osiguralo da su djeca potpuno zaštićena od opasnih bolesti, preporuka je da djeca prođu kroz punjen program cijepljenja prema propisanoj dobi. Cijevljenje redovito obnavljanje važnih revaccina je također potrebno odraslim osobama od 18 godina na više da bi osiguralo dugoročnu zdravstvenu sigurnost.

Nećepljenost

Nećepljenje je stanje u kojem osoba nije bila cijepljena protiv određenih bolesti. Neki ljudi se ne cijepe iz različitih razloga, uključujući religiozne, ideološke ili zdravstvene razloge. Međutim, necijepljenje može biti opasno po zdravlje pojedinca i okoline, jer može dovesti do prenošenja bolesti i povećanog rizika od zaraze. Stoga je važno znati sve prednosti i rizike vezane uz necijepljenje pri donošenju odluke o cijepljenju.

Neke od prednosti necijepljenja su sloboda od mogućih nuspojava cijepljenja, često povezanih s alergijskim reakcijama na sastojke cjepiva. Osim toga, postoji i činjenica da se nekim ljudima jednostavno ne sviđaju ideja da im se ubrizgava strani agent u tijelo.

Međutim, postoji i mnogo rizika koji proizlaze iz necijepljenja. To uključuje veću vjerojatnost da ćete oboljeti od bolesti kojima se možete cijepiti. U mnogim slučajevima, bolest može biti teža ako ste se nacišpali protiv nje, jer je vaš imunološki sustav slabiji bez podrške cjepiva. Osim toga, postoji i opasnost da ćete prenijeti bolest na druge ljude ako ste zaraženi – što se događa ako nemate dovoljan imunitet kako biste spriječili širenje infekcije. Stoga je važno voditi računa o mogućim riskiranim faktorima pri donošenju odluke o tome trebate li biti cijepljeni ili ne.

U svakom slučaju, trebalo bi potražiti savjet liječničkog stručnjaka pri donošenju odluke o tome trebate li biti cijepljeni ili ne. Liječnik će moći dati stručne savjete o tome kojoj grupaciji ljudi je preporučljivo ili potrebno biti cijepljen te kako biste što sigurnije proveli postupak cijepljenja ako ga ipak želite provesti.

Postoje li mogućnosti za one koji se neće cijepiti?

Postoje mogućnosti za one koji se ne žele cijepiti protiv bolesti. Iako je cijepljenje vrlo važno i preporučeno, neki ljudi smatraju da je u njihovom najboljem interesu da se ne cijepe. Na primjer, neki ljudi imaju alergijske reakcije na određene sastojke u cjepivima ili imaju medicinske stanja koja ih čine osjetljivim na određene bolesti. U takvim slučajevima, ljudi često razmišljaju o druge načine zaštite od bolesti.

Jedan način zaštite je izbjegavanje situacija u kojima postoji visok rizik od infekcije. To uključuje izbjegavanje masovnih okupljanja, putovanja i boravka u bliskom kontaktu s osobama koje su bolesne ili se mogu inficirati. Također je važno da se pridržavate dobrih higijenskih praksi, poput čestog pranja ruku sapunom i vodom.

Još jedna mogućnost je povećanje prirodne otpornosti organizma na bolesti. To možete postići redovitim vježbanjem, uravnoteženim prehranom i pravilnim odmorom te ispravnom upravljanju stresom. Također možete pribjeći biljnim lijekovima ili probioticima ako su to propisali stručnjaci za zdravstveno stanje.

Konačno, obratite se svom liječniku ako imate pitanja o zdravlju i sigurnosti bez cijepljenja. U mnogim slučajevima postoje druge opcije koje mogu pomoći u sprječavanju infekcija bolestima koja su vezane uz cjepivo, pa ćete svojem liječniku moći postaviti pitanja o prevenciji bolesti bez potrebe za cijepljenjem.