Što je madagaskar

Što je Madagaskar? Madagaskar je ostvarenje snova za one koji žele istražiti čudesnu biodiverzitetu, od divljine do egzotičnih plaža. To je najveći ostrvski narod u Indijskom okeanu, smešten između Afrike i Indije. Madagaskar je poznat po svojoj neprocenjivoj lepoti, prelepim pejzažima i bogatstvu prirodne baštine.

Madagaskar je ostrvo smešteno u Indijskom okeanu, koje se nalazi na istočnoj obali Afrike. To je četvrti najveći ostrvski kontinent na svetu i poznat je po svojim raznolikim tropskim šumama, brojnim endemskim vrstama životinja i morskim stanovnicima.

Geografski položaj Madagaskara

Madagaskar se nalazi u Indijskom oceanu, istočno od obale Afrike. Nalazi se oko 400 kilometara od kopna Afrike. Madagaskar je jedna od najvećih ostrvskih zemalja na svijetu, s površinom od 587.295 kvadratnih kilometara. Njegova obala duga je 2880 kilometara. Ima dva glavna područja: istočno i zapadno. Istočni dio je planinski i vrlo brdovit, s višim vrhovima preko 2500 metara. U zapadnom dijelu postoje široke ravnice i vulkanske planine, uključujući i najviši vrh Maromokotro, visok 2976 metara. Unutar Madagaskara postoje i neke manje otoke poput Nosy Bea, Nosy Komba i Nosy Tanikelyja, a pritoke rijeka su Ivoloina, Mangoky i Betsiboka.

Klima na Madagaskaru

Madagaskar ima mješoviti klimatski sustav, uglavnom toplo i vlažno. U sjevernom dijelu Madagaskara nalazi se tropska klima, a u južnom subtropska. Prosječna temperatura godišnje iznosi oko 25 stupnjeva Celzijusa. Ljeti temperature rastu do 30 stupnjeva, a zimi padaju ispod 20 stupnjeva. Najviše padalina se obično događa od oktobra do februara. U većini područja zemlje, posebno na sjeveru i istoku, padaline su veće i često se događaju oluje. Na jugoistočnom dijelu Madagaskara postoje četiri sezone: travnja do lipnja je vrijeme suše, lipanj do rujna je vrijeme kiše, a listopada do ožujka je vrijeme buji. U usporedbi s drugim dijelovima Afrike, Madagaskar ima relativno nisku razinu oborina.

Kontinentalna klima je prisutna u planinskim regijama Madagaskara uz obalni pojas sa suhim i toplim ljetima te hladnijim zimama. Prosječna temperatura u planinskim regijama je niža od one na obali; ondje se temperature mogu spustiti ispod 10 stupnjeva Celzijusa tijekom zime.

Geološka istorija Madagaskara

Madagaskar je najveći ostrvski nastanak u Indijskom okeanu. Dijagonala Madagaskara iznosi 2.400 kilometara, što ga čini petom najvećom zemljom na planeti. Njegova geološka istorija počinje pre više od 200 miliona godina, kada se ostvari spajanje Afrike i Južne Amerike. Zemljinu koru čine mehanički i hemijski sedimenti poreklom iz erupcija i apnenja.

Madagaskar se sastoji od tri veće geološke jedinice: zapadnog, centralnog i istočnog dela. Zapadni deo je dio Afričkog štita, koji je formiran pre oko 600 miliona godina u periodu koji se naziva Precambrian. Centralni deo Madagaskara je stariji od 600 miliona godina, a formiran je u periodu koji se naziva Paleozoikumu (541 do 251 milion godina). Istočna strana Madagaskara datira još od paleozoika i sastoji se od mlađih vulkanskih stena.

U poslednjih nekoliko miliona godina, Madagaskar su formirale tri tektonske ploče: Afrička ploča, Somali-Indijska ploča i Antarktička ploča. Kroz vekove ove tektonske ploče su se mešale sa jedna drugom da bi oblikovale geološku strukturu Madagaskara danas. Geološki procesi su takođe oblikovali reljef ostrva sa njegovim planinskim lancima, visoravnima i uskim dolinama.

Također je važno napomenuti da su različite vrste minerala pronađene na Madagaskaru zahvaljujući geološkoj istoriji ostrva. Ovi minerali uključuju boksit, grafit, gvožđe, manganese i druge dragocene metale koji su pronađeni u različitim delovima zemlje. Mineralna bogatstva Madagaskara također čine važnu industrijski izvor prihoda za državu.

U celini možemo reći da geološka istorija Madagaskara ima snažan uticaj na njen reljef, ekonomiju i mineralne resurse ostrva. Bez razumevanja procesa formiranja ovog ostrva ne bi bilo moguće shvatiti druge elemente vezane za Madagaskar poput eko-sistema ili ekonomije države.

Nacionalni parkovi na Madagaskaru

Madagaskar je bogat prirodnim resursima, uključujući i njegove raznolike nacionalne parke. Postoji više od 24 nacionalnih parkova na Madagaskaru, svaki s unikatnom florom i faunom. Među najpoznatijim su Nosy Be, Ankarana, Zona protegida de Montagne d’Ambre (MPMA) i Tsingy de Bemaraha Strict Nature Reserve.

Nosy Be je najpopularniji od svih madagaskarskih nacionalnih parkova. Poznat je po svojoj prekrasnoj plaži, koralnim grebenima i divljim životinjama. Park također ima bogatu floru i faunu, uključujući mnoge endemske vrste koje se ne mogu pronaći nigdje drugdje na svijetu.

Ankarana je jedinstveno područje sa stjenovitim planinama i špiljama punim kratera. Ovaj park poznat je po svojoj jedinstvenoj flori i fauni, uključujući endemske vrste poput mungosa radiola i smeđih medvjeda. Također ovdje postoje planinski slapovi i uspavane doline koje su dom brojnim biljnim vrstama, pticama i životinjama.

Zona protegida de Montagne d’Ambre (MPMA) je prekrasan park smješten u srednjo-madagaskarsko gorje. To je dom brojnim biljnim vrstama poput eukaliptusa, mahagonija, cedarova i cipresijeva te divljači poput antilope, čega ili slonova. Također postoji veliki broj ptica koje često posjećuju ovaj park.

Tsingy de Bemaraha Strict Nature Reserve je zaštićeno područje smješteno na tlu Madagaskara sastavljenom od stjenovitih torova do visokih planina. Ovdje se mogu pronaći endemične vrste poput madagaskarske lisice, pauka škorpiona te različite ptice poput afričkog crvenog ibisa. Ovdje se također mogu pronaći mnoge biljne vrste koje su dom brojnim divljačima poput antilopa te veliki broj insekata.

Fauna Madagaskara

Madagaskar je dom za većinu endemičnih vrsta životinja. Neki od najpoznatijih stanovnika otoka su lemuri, gekoni, i madagaskarski šakali. Postoji više od 100 vrsta lemura na Madagaskaru, koje se razlikuju po veličini, obliku i boji. Među najzanimljivijim gekonima na Madagaskaru je Grandidier’s mokasirana gekon, glavni stanovnik planinskog područja centralnog dijela otoka. Šakali su krupne životinje s dugim repom, dugom kosom i tamno smeđom ili crnom bojom kože.

Flora Madagaskara

Madagaskar je dom za preko 10.000 vrsta biljaka, od kojih je preko 80% samo ovdje pronađeno. To uključuje endemične vrste poput baobaba stabla, uglavnom uz rijeke i jezera, i palma Coco de Mer s masivnim plodovima. Postoji nekoliko šuma i parkova prirode na otoku kao što su Ranomafana National Park i Montagne d’Ambre National Park. Endemične vrste cvijeta na otoku uključuju orhideje iz porodice Angraecum, Masdevallia spp., Pleurothallis spp., Scaphosepalum spp., Teagueia spp., a posebno poznati slikoviti kraljevski ljiljan madagaskarski (Ravenala madagascariensis).