Koje je najdublje jezero na svijetu? Najdublje jezero na svijetu je jezero Bajkal u Rusiji. Nalazi se u Sibiriji i smatra se najstarijim i najvećim slatkovodnim jezerom na Zemlji. Dubina mu je 1.642 metara, a široko je od 49 do 79 kilometara.
Najdublje jezero na svijetu je Bajkalsko jezero u Rusiji, sa dubinom od 1637 metara.
Sadržaj
Najdublje jezero na svijetu
Najdublje jezero na svijetu je ruskosibirsko jezero Baikal u Sibiru, koje je duboko 1.642 metara. To je najdublje jezero na Zemlji i sadrži većinu slatke vode na planeti. Jezero Baikal je također najstarije i najčišće jezero na svijetu, s dobi od 25 milijuna godina. Uz to, jezero Baikal sadrži najveću biološku raznolikost među svim slatkovodnim ekosustavima u svijetu.
Jezero Baikal obuhvaća površinu od 31.500 četvornih kilometara i prodire duboko u sibirsko tlo za 636 kilometara, što čini oko 20% površine cijelog jezera. Također se smatra da se u jezeru ulijeva više od 300 voda iz okolnih planina i rijeka, a samo dvije rijeke ga napuštaju: Angara i Selenga.
Osim toga, okruženo je zbirkom planina i brda sa visokom tačkom 2.300 metara iznad mora. U blizini se nalazi bogato tropsko biljno naselje koje uključuje preko 1.700 vrsta biljaka i algi te višestruke vrste ptica i drugih životinja poput medvjeda, lisica, kuna i veverice.
Baikalovo jezero ima svoju ekološku važnost jer je bogato prirodno naselje čija bi uništenja mogla biti katastrofalna za okolišne resurse održivog razvoja. Stoga su mnoge organizacije usmjerile pažnju da se zaštiti ovaj važan ekosustav od utjecaja zagađenja ili nekontrolirane turističke aktivnosti
Lokacija najdubljeg jezera na svijetu
Najdublji jezero na svijetu je Crno jezero, nalazi se u Krasnodaru kraju u Rusiji. Nalazi se ispod planine Tiati i smješteno je na nadmorskoj visini od 605 metara. Dubina jezera varira od 725 do 1 025 metara, što ga čini najdubljim jezerom na svijetu.
Crno jezero je zapravo zapadna strana Kaspijskog mora, a točnije, razdvojen je od Kaspijskog mora kanalom Tiatimskiy. Unutar kanala postoji malo ostrvo koje je poznato kao “Ostrvo Smrti” ili “Ostrvo Svetog Duha”.
Klima okoline Crnog jezera je hladna i vlažna. U ljetnim mjesecima temperatura se obično popeće do 18°C, dok u zimskim mjesecima pada do -7°C. Zbog hladne i vlažne klime, Crno jezero ima veliku razinu površinskog leda tijekom zime.
Crno jezero ima bogatu prirodnu riznicu ribe koja sadrži više od 40 vrsta riba poput štuke, pastrmke i soma. Neke od tih vrsta riba su endemične (što znači da postoje samo u tom području). Bilo je nekoliko ribolovnih projekata s ciljem očuvanja biološke raznolikosti ovoga područja.
Statistika najdubljeg jezera na svijetu
Najdublje jezero na svijetu je Kaspijsko jezero, smješteno u Aziji tik do granice Rusije i Azerbejdžana. Kaspijsko jezero ima dubinu od 1.025 metara, što ga čini najdubljim jezerom na Zemlji. Međutim, to ipak nije najveće jezero na Zemlji. To je Crno more, u kojem se nalazi 1171 metara dubine maksimalne dubine. Kaspijsko jezero je također najveći slatkovodni ekosustav na Zemlji, što ga čini posebnim u odnosu na ostala slatkovodna jezera i rijeke.
Kaspijsko jezero sadrži otprilike 10% svih slatkovodnih zaliha na planetu i zauzima površinu veću od velikog britanskog otoka. Na svojoj površini od oko 372.000 kvadratnih kilometara, to predstavlja površinu veću od cijele Francuske ili cijele Nizozemske! Površina Kaspijskog jezera se mijenja iz godine u godinu, a s obzirom da se ne ispušta voda dolazi do promjena u volumenu vode i padanju razine vode za više od 3 metra godišnje.
Kada su u pitanju biotske bilance Kaspija, tu su razne vrste riba koje žive u tom području, poput soma, somonida i bakalara; te velike populacija divljih šarana i pastrmki; kao i mnoge druge male ribe koje su važne za lokalnu ekonomiju. Također postoje neke manje poznate vrste riba poput Amurskog pastrva ili Amurskog somonida koji se nalaze samo u Kaspiji.
S obzirom da je Kaspijsko jezero tako važno za lokalnu ekonomiju te da postoji velika populacija ribljih vrsta koja žive tu, potrebno je održavati balans između ljudskih aktivnosti i okolišnih potreba usmjeravanjem ribolova prema evolucijski prilagođenim strategija staničenja ribolova te osiguranjem ravnoteže prirodnog okoliša.
Povijest najdubljeg jezera na svijetu
Najdublje jezero na svijetu je Crno jezero u Europi, smješteno u istočnoj Crnoj Gori i zapadnoj Srbiji. Jezero je formirano prije više milenija i prvi put je spomenuto u pisanim zapisima još u 3. stoljeću prije Krista. U prošlosti je raznim civilizacijama služilo kao izvor hrane, vode i obilne ribe.
Crno jezero poznato je po svojoj dubini od 1.280 metara, što ga čini najdubljim jezerom na svijetu. Zbog svoje dubine, postalo je popularno mjesto za potapljačke ekspedicije iz cijelog svijeta. U toku istraživanja ekspedicija otkrila je veliku slatkovodnu vrstu ribe po imenu beluga što ga čini idealnim mjestom za ribolov.
Jezero također ima bogatu povijest koja seže do antičkih vremena. Prvi put je spomenuto u grčko-rimskom pismu koje datira još iz 3. stoljeća prije Krista, a neke od tih starinskih građevina još su danas prisutne na obali jezera.
Crno jezero danas se smatra rajem za one koji uživaju u prirodi i aktivnostima na otvorenom jer nudi nezaboravne poglede i bogate avanture. To je postalo popularno mjesto za turiste iz cijelog svijeta koji se okreću prema podvodnom istraživanju, ribolovu, plivanju i vožnji brodom po bistrom vodenom okolišu.
Životinjski i biljni život u najdubljem jezeru na svijetu
Najdublje jezero na svijetu je Kaspijsko jezero, duboko 1.025 metara. Ovo obimno jezero se nalazi između Europe i Azije, obuhvaća više od 370.000 kvadratnih kilometara, što ga čini najvećim slatkovodnim jezerom na Zemlji. Unatoč svojoj dubini, Kaspijsko jezero sadrži mnogo različitih životinja i biljaka.
Iako Kaspijsko jezero ima ogromnu dubinu, mnogi od njenih stanovnika mogu se naći u površinskim slojevima vode. Na primjer, riba poput šarana, soma i lignje može biti pronađena blizu površine vode. Međutim, neke vrste riba su smještene ispod površine vode u dubokim sredinama. To uključuje barboletus (Kabura), koji se sastoji od većine populacije ribe u Kaspijskom jezeru. Osim riba, postoje i druge životinjske vrste koje žive u ovom velikom akvatorijumu, poput guštera i medvjeda.
Kaspijsko jezero također sadrži veliki broj algi i biljaka koje su prilagođene za život u ovom ogromnom okruženju slatke vode. Najčešći oblik algi je zeleni algi ili glohealgi koji se mogu pronaći u različitim područjima akumulacijskog bazena. Osim toga, postoje drugi oblici algi poput sporoklona i nekoliko vrsta trske koja raste na dnu Kaspija.
Iako ekosustav Kaspija je danas pod stresom zbog utjecaja čovječanstva na okoliš, još uvijek postoji velik broj vrsta bilja i životinja koje ovdje uspješno prezivljava stoljećima bez znatnih promjena zbog čovječanstva.
U posljednje vrijeme međutim pojava čovjeka je dovela do nekih promjenama; poput onečišćenja otpadnim materijalima te unošenja stranih organizama bez predviđenih posljedica po ekosustav Kaspija. Ipak unatoč tome mnoge od tih specifičnih bilina insekata još uvijek preživljava te su bitne za ciklus prirodne ravnoteže ekosustava Kaspija.
Stoga je važno da ljudska populacija počne shvaćati potrebu za održavanju ekološke ravnoteže te da se prestanemo oslanati samo na same prirodne proces sa kojima smo dosada bili upoznati već da osmislimo novi pristup održanju prirode istom onakvu kakvu treba biti – netaknutu!
0 Comments