Što je Pridnjestrovlje? To je regija koja se nalazi u istočnoj Ukrajini, smještena između Donjecka i Luganska. To je bila jedna od najrastućih ekonomskih regija Ukrajine u proteklih nekoliko godina, iako se sada suočava sa ekonomskim, političkim i sigurnosnim izazovima. Pridnjestrovlje ima bogatu kulturnu baštinu i bogatu istoriju, uključujući tragove Povijesne Ruske imperije, Sovjetskog saveza i Ukrajine.
Pridnjestrovlje je oblast u istočnoj Europi, koja je nekada bila deo SSSR-a i sastoji se od dva entiteta, Moldavske Respublike Pridnjestrovlje i Transdnjestrovskog rusko-pravoslavnog pokrajinskog oblasti.
Sadržaj
Kako je Pridnjestrovlje postalo dio Ukrajine?
Pridnjestrovlje je bilo samostalna država u sastavu Sovjetskog Saveza od 1990. godine do njenog raspada 1991. godine. Nakon raspada SSSR-a, Pridnjestrovlje se proklamiralo kao nezavisna država. Međutim, pridnjestrovske teritorije su podijeljene između Moldavije i Ukrajine. Od tada je većina teritorija Pridnjestrovlja postala dio Ukrajine.
Većina običnih ljudi u Pridniestovlju želi da bude dijelom Ukrajine, ali neki političari izboreni su za vladavinu Republike Pridniester ili nezavisnu državu pod imenom Transdniesterija, čiji stanovnici se smatraju Moldavcima. Međutim, tužbe o pravima naroda i razlike u političkim stajalištima dovele su do velikih napetosti između Moldavije i Pridniestrvlja, te su one teško rješive bez vanjske intervencije.
Kako bi se razriješile ove napetosti i osiguralo mirno rešenje, Ukrajinci su pozvali pridnestrovske političare da pregovaraju o statusu ovog područja s ciljem da ono bude pripojeno Ukrajini na poštovanju obostranih interesa. U tom smislu, 1997. godine je sklopljen sporazum o stabilizaciji i prilagođavanju (Joint Control Commission Agreement – JCCA). Ovim sporazumom je utvrđeno da će se status ovog područja odrediti u budućoj referendumskoj odluci naroda Pridnesrova te da će biti pripojen Ukrajini ako se narod tako odluči na referendumu.
Sporazum JCCA-a potpisali su predstavnici Moldavije, Rusije i Ukrajine te je stupio na snagu 1998. godine kada ga je ratificirala moldavska vlada i parlament Republike Transdniesterija (RT). Iako nikad nisu provođeni referendum o statusu teritorijalne autonomije za RT-a, sporazum JCCA-a postao je međunarodni okvir za pravne obaveze koje reguliraju veze između RT-a i Moldavije te između RT-a i Ukrajine. Tako se de fakto potvrdila pripadnost većeg dielja teritorija Pridnesrova Ukrajinci u skladu sa željenom promjenom statusa od strane naroda tog područja.
Budući da je sporazum JCCA uspješno implementiran 1998., većina teritorija Pridnesrova postala je dio jedinstvenog prostora moldavske administrativne granice koordiniranog od strane EUCOM-Moldova (EU Civilian Monitoring Mission in Moldova). Ovim sporazumom su zemlji potpisnice saglasne da će sve međunarodne granice biti mirovno regulirane prema moldavskim granicama kojima upravlja EUCOM-Moldova bez prisile ili nasilnih akcija prema bilo kojoj strani koja priznaje međunarodnu granicu EUCOM-Moldova s cilju povećanja sigurnosti zemalja potpisnice u regiji istočne Evrope.
Na koncu, 2001., po usvajanju Zakona o unutrašnjo] organizaciji Transdniestrijske Republike (TMR), većina granica ovog područaja postala je dio granica Ukrajinaćkog carstva tako da vecińina teritorija Prindesrova sada spada pod jurisdikciju Ukraine.
Geografske karakteristike Pridnjestrovlja
Pridnjestrovlje je prostor između rijeka Dnjestra i Prut. Površinom je oko 3.900 četvornih kilometara, a to čini oko 14% površine Moldavije. To je uglavnom ravno područje sa mnogo obala jezera i rijeka. To je također obilježeno visokim brdima i dolinama. U središtu zemlje nalazi se najviša točka koju čini mala planina Bălăneşti (454 metara). Tlo u Pridnjestrovlju se sastoji od glinovite zemlje, zbog čega postaje visoko nadraživo sušenju.
Klima je umjereno kontinentalna, sa hladnim zimama i vrućim ljetima. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 10 ° C, dok je prosječna godišnja padalina oko 450 mm po godini. Ovdje postoji puno oborina tijekom cijele godine, a više oborina pada tokom ljetnih mjeseci od svibnja do rujna.
Vodeni izvori su bogati u Pridnjestrovlju. Najveći vodeni izvor je Dnjestar, potoka Carec şi Şuşca, te jezero Beleu şi dva umjetna jezera – Kuchurgan şi Răut (Rautul Mare).
Ekonomski razvoj Pridnjestrovlja
Pridnjestrovlje je malo područje koje se nalazi u istočnoj Europi među Ukrajinom i Moldavijom. Regija ima dugu povijest razvoja gospodarstva, ali nema nikakvog ekonomskog razvoja u posljednje vrijeme. Činjenica je da su se ekonomski problemi povećali u posljednje vrijeme, posebno zbog političke situacije u regiji. Stoga je potrebno preduzeti odgovarajuće mjere da bi se osigurala ekonomska stabilnost u Pridnjestrovlju i tako promovirala dugoročni ekonomski razvoj.
Kako bi se to postiglo, prvo je potrebno osigurati stabilan politički okvir za poduzetništvo i gospodarsku aktivnost. Državne institucije trebale bi se fokusirati na provođenje zakona i regulatornih okvira koji će omogućiti slobodnu trgovinu i stvoriti povoljan poslovni okoliš. Također, treba provesti reforme koje će osnažiti javne institucije i poboljšati transparentnost.
Drugim riječima, potrebno je uspostaviti dobre upravljačke prakse kako bi se osigurala veća efikasnost državnih institucija i stvorio siguran okoliš za investicije i poduzetništvo. Treba poduzeti korake kako bi se poboljšala infrastruktura, olakšalo ulaganje stranaca te promovirale nove tehnologije kojima će se unaprijediti proizvodna snaga regije. Također, trebalo bi stimulirati lokalnu privredu na održiv način te pridonjeti brzom ekonomskom rastu pružanjem financijske potpore malim i srednje velikim tvrtkama.
Uz to, Pridnjestrovlju treba predložiti nove investicijske mogućnosti koje će biti u skladu s ciljevima održivog razvoja te omogućiti bolji standard života stanovnicima regije. U tu svrhu važno je stvoriti jasne okvire za obrazovanje, istraživanje i inovaciju te usmjeravanje međunarodnih investicija prema mladim ljudima koji žele ostvariti svoju profesionalnu budućnost u Pridnjestrovlju.
U skladu s tim, važno je provesti odgovarajuća strukturna prilagodba koja će biti usmjerana prema cilju dugoročne stabilne ekonomike koja će donositi pozitivne rezultate za sve građane Pridnjestrovlja.
Kulturna i religijska raznolikost Pridnjestrovlja
Prídnjestrovíe je regíón s raznovrsnom kulturom i vjerama. Većina stanovníka tamošnjeg područja su pravoslavne kršćanske denominacije, među kojima su Ruski pravoslavni, Ukrajinski pravoslavni, Moldavski pravoslavni, Gagauzski pravoslavci, te Rumunjsko-pravoslavci. U Pridnjestrovlju postoje također i različite nacionalne manjine – Ukrajinci, Moldavci i Gagauzi.
Unutar toga regíona postoji i značajna zajednica koja se sastoji od židovskih vjernika (oko 2 do 3% stanovništva). Ova zajednica je prisutna na tom području još od 17. stoljeća, uglavnom u Transdniestrijsko-podunavskim gradovima poput Tiraspola, Rybnitsa i Benderya.
Također ima nekoliko drugih religija prisutnih u Pridnjestrovlju. To uključuje islame (oko 0,6 %), katolicizam (oko 0,4 %) i protestantizam (oko 0,2 %). Postoje također i neke manje grupe vjernika poput hrišćanskih sekti “Staroveri” ili “Vechevnici”.
Kulturna raznovrsnost regíona održava se putem promicanja nacionalnih tradicija naroda što živi na tom području – Ukrajinaca, Moldavaca i Gagauza. Također postoje brojne druge tradicije koje su se skupile od židovske zajednice te drugih religija prisutnih u regiji.
Kulturni razvoj Pridnjestrovlja održava se kroz brojne manifestacije poput “Festivala narodnih običaja” ili “Dana Kulturnog Nasljeđa” kao i događanja vezana uz nacionalne religiozne blagdane – Božić za pravoslavce i Hanuka za Židove.
Politička situacija Pridnjestrovlja
Pridnjestrovlje je međunarodno nepriznati entitet smješten u istočnoj Europi, pored Moldavije i Ukrajine. Od svoje deklaracije nezavisnosti 1992. godine, Pridnjestrovlje se suočava sa stalnim političkim tenzijama i nestabilnošću. U tom periodu postojala je stalna tenzija između pristaša i protivnika neovisnosti Pridnjestrovlja, što je rezultiralo međunarodnom intervencijom. Međutim, do danas nema dogovora o statusu regiona i nema zajedničke vladajuće strukture između pristaša nezavisne države Pridnjestrovlja i onih koji su za priključenje Moldaviji. Također nema ni dogovora o tome kako će se podijeliti resursi između dvije strane.
Međutim, Postignuti su određeni sporazumi u određenim oblastima poput trgovine, privatizacije, komunikacija i sigurnosti, ali nisu dovoljan za postizanje trajne stabilnosti u regiji. Ovi dogovori sa Moldavijom također obuhvaćaju mehanizam za rješavanje sporova koji bi omogućio dijalog između strana.
Iako je proces postizanja trajne stabilnosti još uvijek težak put, postoje različiti pokušaji da se razgovara o političkoj situaciji unutar regije. Međunarodna zajednica pružila je podršku procesima dijaloga i uspostavila pregovaračka okruženja koja bi mogla omogućiti trajan mir u regiji.
0 Comments