Bronhoskopija je medicinska procedura koja omogućuje liječniku da izravno pregleda unutrašnjost dišnih puteva i pluća. To se postiže uvođenjem posebnog, fleksibilnog cijevi s kamerom, zvanom bronhoskop, u dišni sustav putem nosnih sinusa ili usta. Cilj bronhoskopije je otkriti i otkloniti uzroke disanja ili druge respiratorne probleme.
Bronhoskopija je medicinski postupak koji se izvodi radi inspekcije unutarnjeg dijela bronha. Postupak se obavlja koristeći medicinski uređaj nazvan bronhoskop, koji se ubacuje u dišne puteve pacijenta. Bronhoskopija se često koristi za dijagnosticiranje ili liječenje nekih bolesti dišnog sustava.
Sadržaj
Bronhoskopija
Bronhoskopija je medicinski postupak koji se provodi za ispitivanje stanja unutarnjih dijelova bronhija. Postupak se obično provodi kako bi se identificirali i otkrili uzroci problema s disanjem. Bronhoskopija se može izvesti na odrasloj osobi ili na djetetu. Postupak je obično jednostavan i traje nekoliko minuta.
Bronhoskopija se provodi uz pomoć posebnog medicinskog instrumenata nazvanog bronhoskop. To je tanka, elastična cijev koja ima malu kameru i svjetlo na kraju. Kada je bronhoskop spojen na bolesnikov nos ili usta, može se ubaciti u dišne puteve i omogućiti liječniku da pregleda unutarnje dijelove pluća. Bronhoskop također može pomoći liječniku da postavi uzorke za analizu, što omogućava identificiranje različitih bolesti pluća i drugih poremećaja disanja.
Postupak bronhoskopije obično počinje umirivanjem pacijenta. Liječnik će također primijeniti anestetik u nosnu šupljinu pacijenta da bi ga smiriti prije postupka. Zatim će bronhoskop prolaziti kroz nosnu ili usnu šupljinu pacijenta, do najdublje točke dišnih puteva gdje će liječnik obaviti pregled pluća i ispitati stanje dišnih puteva pacijenta. U nekim slučajevima liječnici mogu primjenjivati sredstva za proširenje dišnih puteva tako da bronhoskop može prodrijeti dublje unutar plućnog tkiva pacijenta.
U svakom slučaju, postupak bronhoskopije traje samo nekoliko minuta te je relativno siguran za provesti bilo odrasloj osobi ili djetetu. Nakon što je pregled gotov, liječnik će izvaditi bronhoskos i dati upute svojoj pacijentici glede nastavka njenog tretmana ako su potrebni dalji postupci.
Indikacije za bronhoskopiju
Bronhoskopija je dijagnostička procedura koja se koristi za pregled unutarnjega dijela bronha. To je vrlo precizan postupak koji omogućuje liječniku da vidi iznutra i proučava stanje sluznice bronha. Cilj bronhoskopije je otkriti uzroke bolesti pluća i drugih respiratornih problema. Postupak se može obaviti u ambulanti ili u bolnici ovisno o stanju pacijenta. Bronhoskopiju provodi liječnik specijaliziran za pulmologiju i ona ima nekoliko indikacija.
Glavne indikacije za bronhoskopiju su: teške infekcije dišnog sustava, sumnja na malignost pluća, bilo kakve promjene na rendgenskoj slici pluća, upala plućne membrane (pleuritis), kronična upala dišnih putova, traume u grudima ili diafragmi, aspiracija stranih tijela, prisutnost cista ili tumora u respiratornom traktu te povrede disajnih mišića.
Bronhoskopija također se može provesti radi pregledavanja stanja sluznice dišnih putova ili obavljanja biopsija (uzimanja malog tkiva) radi testiranja na različite vrste bolesti. U nekim slučajevima liječnik može odlučiti provesti postupak radi ublažavanja simptoma disanja poput gušenja ili kašljanja. Bronhoskopija se često koristi i zbog smanjenja velike količine sputuma koja se nakupljava u respiratornom traktu bolesnika s teškim astmom.
Komplikacije bronhoskopije
Bronhoskopija je postupak dijagnostičke i terapeutske prirode koji se izvodi radi ispitivanja stanja unutarnje površine dišnih puteva. Postupak se obično izvodi s lokalnom anestezijom, ali u nekim slučajevima može biti potrebna opća anestezija. Iako je postupak obično siguran, mogu postojati određene komplikacije.
Najčešća komplikacija koja može nastati tijekom bronhoskopije je pojava zagušenja dišnih puteva zbog otpuštanja sluzi ili upale. Ova komplikacija može zahtijevati lijekove protiv kašlja ili u rjeđim slučajevima, respiratornu terapiju. Druga moguća komplikacija uključuje oštećenje dišnog trakta tijekom postupka, jer su mala oštećenja i modrice česte nakon provođenja bronhoskopije.
Također postoji mogućnost infekcije dišnih puteva tako da bolesnik treba biti oprezan i imati svakodnevni pregled od strane liječnika radi praćenja stanja. Kada se provodi bronhoskopija, mogu se pojaviti i druge komplikacija poput gubitka svijesti, nesvjestice, alergijskih reakcija na anestetike ili ubrizgavanje tekućina u pluća što može dovesti do plućne embolije.
Kod nekih bolesnika s ozbiljnim respiratornim problemima dolazi do gušenja tako da je potrebno hitno liječenje da bi se spriječio gubitak života. U nekim slučajevima pacijent možda mora biti hospitaliziran radi intenzivne skrbi ako su prisutne teže komplikacija poput plućne embolijske bolesti ili gušenja zbog zagušenosti dišnih puteva.
Kako se sprema za bronhoskopiju?
Bronhoskopija je dijagnostički postupak koji se izvodi u svrhu proučavanja unutarnje strukture dišnog sustava. Kako bi se postigla najbolja moguća i najtočnija dijagnoza, potrebna je adekvatna priprema. Priprema za bronhoskopiju uključuje neke korake koje treba slijediti. Prvo, važno je redovito jesti hranu i piti tekućinu do tri sata prije postupka. U slučaju da se pacijentu propisuju lijekovi tijekom tog razdoblja, potrebno je nazvati liječnika i on će odlučiti o daljim mjerama. Drugo, preporučuje se da se pacijent obriše što više što bliže vremenu postupka. Pacijent bi trebao biti osposobljen za postupak uzimanjem odgovarajućih higijenskih mjera, poput pranja ruku i ispiranja usta s antiseptikom. Treće, pacijent možda neće smjeti jesti ili piti neko vrijeme prije postupka; to će zavisiti od specifične situacije i preporuka liječnika. Također, preporučljivo je da pacijent pozove netko da ga prati na put do bolnice ili ambulante gdje će biti izveden postupak jer će biti pod anestezijom tako da neće moći voziti automobil.
Cilj ove pripreme je osiguranje sigurnog i uspješnog postupka bez incidenata te pružanje adekvatne opreme za provođenje istraživanja na najvišoj razini. Bronhoskopija se obavlja uglavnom ambulantno te traje od 30 minuta do sat vremena. Pacijent bi trebao biti informiran o svim detaljima pripreme kako bi bio spreman za ovaj važan dijagnostički postupak.
Postoperativni tijek nakon bronhoskopije
Bronhoskopija je pregled unutarnjosti dišnih puteva kako bi se odredila dijagnoza i izvršile neke terapijske procedure. Tijekom postoperativnog perioda, pacijent će trebati pridržavati se nekih preporučenih postupaka. Prvo, pacijent mora biti oprezan prilikom gutanja i suzdržati se od jela i pića za otprilike sat vremena nakon završetka postupka. Drugo, pacijent može imati malo bolova u grlu tijekom sljedećih 24 do 48 sati. Ako je bronhoskopija izvedena s anestezijom, moguće je da će pacijent osjetiti vrtoglavicu i mučninu nakon postupka. Treće, ljudi koji su podvrgnuti bronhoskopiji trebali bi izbjegavati pušenje u roku od šest mjeseci nakon postupka. Također, oni bi trebali izbjegavati fizičke aktivnosti i sportove za neko vrijeme nakon operacije.
Iako se većina simptoma smanjuje u roku od nekoliko dana, u slučaju da se simptomi pogoršaju ili ako bilo koji drugi simptomi pojave, potrebna je medicinska intervencija. Pacijent bi trebao obavijestiti svoje liječnike o svakoj promjeni stanja ili simptoma koje osjeća nakon bronhoskopije.
0 Comments