Kada se može u mirovinu

by Jun 9, 2023Posao0 comments

Kada se može u mirovinu je pitanje koje se često postavlja u Hrvatskoj. U Hrvatskoj postoje određena pravila i zakoni koji reguliraju u kojem godišnjem dobu možete pristupiti mirovini. Uglavnom, osoba se može umiroviti nakon dostizanja određene životne dobi ili ako ispunjava određene druge zahtjeve.

U Hrvatskoj je dob za penziju 65 godina za muškarce i 60 godina za žene.

Dob

Da biste bili u mogućnosti da ostvarite pravo na mirovinu, morate biti navršili minimalnu životnu dob. U Republici Hrvatskoj, minimalna životna dob za muškarce je 65 godina, dok je za žene minimalna životna dob 60 godina. U određenim situacijama ova minimalna životna dob se može smanjiti, ali to nije uobičajeno.

Staž

Kao i minimalna životna dob, morate ispuniti i minimum radnog staža kako biste mogli ostvariti pravo na mirovinu. U Republici Hrvatskoj, minimalni radni staž koji se traži je 15 godina za muškarce i 10 godina za žene. Ako imate manje od navedenog radnog staža, ne možete podnijeti zahtjev za mirovinu.

Dokumentacija

Kako bi vaš zahtjev bio uvažen i odobren morate priložiti potrebne dokumente poput lične karte ili pasoša te potvrde o radnom stažu i prihodima. Također ćete trebati dati potvrdu o sadašnjoj adresi te medicinske certifikate da bi ste proveli postupak provele postupka priznavanja pravice na mirovinu.

Koliko dugo treba raditi da bi se dobila mirovina?

U Hrvatskoj je minimalna starosna dob za ostvarivanje prava na mirovinu 65 godina za muškarce i 60 godina za žene. Međutim, postoji mogućnost ranijeg odlaska u mirovinu, ovisno o određenim uvjetima, poput broja godina staža ili uz posebnu odluku. Ovisno o tome koliko godina staža imate ili što ste radili dok ste bili zaposleni, možete se prijaviti na ranije penzioniranje. Ukupni minimalni staž mora biti barem 15 godina da bi se ostvarilo pravo na mirovinu. Ako ste radili u nekoliko različitih profesija ili nekoliko tvrtki, svi će se staževi zbrojiti kako bi se ostvarilo pravo na mirovinu.

See also  Što su cvikcange

Osim toga, možete biti dužni uplatiti doprinose za mirovinsko osiguranje ako ste imali prekid u radnom iskustvu od više od tri godine iako ispunjavate minimalne starosne uvjete. To je potrebno jer će vam svi ti periodi biti uračunati u obračun starosti koja je potrebna da biste ostvarili penzijsko osiguranje. Zato je važno redovito plaćati doprinose tijekom cijele profesionalne karijere ako želite da vam se ta vremena računaju prema starosti koja je potrebna da biste ostvarili pravo na penzijsko osiguranje.

U Hrvatskoj postoje i drugi programi koji omogućavaju ranije penzioniranje ako ispunite specifične kriterije, poput programa “radnicima iznad 55 godina”. Takvi programi su dizajnirani zato što ljudima postupno postaje sve teže nastaviti raditi nakon 55. godine života. Možda ćete biti u mogućnosti prijaviti se na takve programe ako ispunite uvjete, ali svakako provjerite sa svojom državnom agencijom za mirovine kako biste bili sigurni da ste ispunili sve potrebne kriterije.

Postoji li naknada za rano odlazak u mirovinu?

Da, postoji naknada za one koji ranije odlaze u mirovinu. U Hrvatskoj se ova naknada naziva “rani mirovinski pravni položaj”. U skladu s Zakonom o mirovinskom osiguranju, osoba koja se prijavi za rano odlazak u mirovinu može dobiti iznos određenih sredstava. Dodatno, osoba će i dalje primati isplate iz mirovinskog fonda. Međutim, ta isplata neće biti veća nego što bi bila ako bi se zadržala na radnom mjestu do tražene starosne granice.

Kako bi bilo priznato da je netko stekao ranoj mirovinskom pravnom položaju, mora se prethodno ispuniti određeni kriteriji. Osoba mora biti starija od 52 godine (ili 55 godina u nekim slučajevima), mora imati barem 15 godina radnog staža te obavljati radnu aktivnost koja je propisana Zakonom o mirovinskom osiguranju. Osoba također mora imati minimalno 10 godina pridržavanja propisa o doprinosima za vrijeme radnog staža.

See also  Što znače dijagnoze za invalidsku mirovinu

Nadalje, ukupan broj godina provedenih u radnom stanju i obvezama po Zakonu o mirovinskom osiguranju trebao bi biti barem 40 godina (ili 45 godina u nekim slučajevima). Također će se tražiti da su plaćeni svi doprinosi prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i da je minimalna količina plaćenih doprinosa potrebna da bi se dobila naknada za ranije umirovljenje. Osobi će također biti potrebno dati medicinski pregled kako bi se utvrdilo da li je sposobna zadržati radnu aktivnost do tražene starosne granice.

U svakom slučaju, nakon što su ispunjeni svi potrebni kriteriji, mogli biste podnijeti formalni zahtjev za priznanje ranih pravnih položaja i dobiti odgovarajuće nadoknade. Međutim, treba napomenuti da postoje stroge smetnje sa kojima treba računati – poput nižih primanja tijekom rane faze umirovljenja. Stoga savjetujemo vam da pažljivo procijenite svoje financijske mogućnosti i obratite se stručnom savjetniku prije donošenja bilo kakve odluke o umirovljenju.

Vrste prihoda za utvrđivanje prava na mirovinu

Kada se utvrđuju prava na mirovinu, treba uzeti u obzir razne vrste prihoda. Uobičajeni primanja koja se uzimaju u obzir su plaće, naknade za nezaposlenost, rente i ostala primanja od poslodavca. Također se trebaju uzeti u obzir i točke koje se mogu dobiti tijekom radnog vijeka, kao i druge vrste naknada koje su osigurane zakonom.

Također treba uzeti u obzir primanja od investicija, poput dividendi ili kapitalnih dobitaka. Primanja od ulaganja mogu biti značajna prilikom utvrđivanja prava na mirovinu jer one često mogu premašiti primanja od nekog radnog mjesta.

Konačno, važno je također i razmotriti druge izvore prihoda poput nasljedstva ili honorara. Nasljedstvo može biti posebno važno jer ga ljudi često ne računaju prilikom utvrđivanja svojih prava na mirovinu. Honorar mogao bi biti još jedan vrijedan izvor prihoda i doprinijeti dodatnom novcu tijekom cijelog životnog vijeka.

See also  Kako uštedjeti novac

Postoji li mogućnost dodatne isplate mirovine?

Mirovinski sustav Republike Hrvatske omogućuje mirovinama umirovljenika da se dodatno isplate na temelju nekih određenih uvjeta. Ako je umirovljenik ostvario uvjete za dodatnu isplatu mirovine, on može zatražiti od nadležnog ureda da se izvrši dodatna isplata. Dodatna isplata može biti izračunata na temelju različitih čimbenika, ovisno o vrsti mirovine koju umirovljenik prima.

Uobičajene vrste dodatne isplate uključuju: posebnu nagradu za rano umirovljenje; skraćenje trajanja obveznog radnog staža; povećanje stupnja invalidnosti; nagrađivanje za visoki stupanj invalidnosti; povećanje stupnja radne sposobnosti; i razdoblja provedenih u nezaposlenom stanju prije prijave na mirovinu.

Umirovljenik može podnijeti zahtjev za dodatnu isplatu preko svog lokalnog ureda HZZ-a (Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje). Ured će provjeriti postoji li mogućnost da se dodatna isplata izvrši, te će provesti postupak odobravanja ako je to potrebno. U tom slučaju, umrovaljenik bi trebao predati sve dokumentaciju koja se traži prema propisima i pravilima koja su vezana uz ostvarivanje prava na dodatnu isplatu mirovine.

Ako je dopunska isplata odobrena, onda će se izvršiti jednom godišnje. Umrovaljenik će biti obavijesten o vremenima plaćanja i drugim važnim informacijama koje su potrebne kako bi se uspješno i sigurno primio novac s dodatom isplatom.

Portal

Position

Nadam se da je ovaj tekst bio koristan i da ste uživali čitajući ga.

Ako želite još slobodno pogledajte sve moje članke na ovom portalu.

Ako mene želite upoznati pogledajte više ovdje.

Sadržaj objavljen i dostupan putem ovim internetskih stranica isključivo je informativnog karaktera i pribavljen iz jvnih izvora, bez ikakvog jamstva, bilo koje vrste, izričitog ili prešutnog, da je isti točan, pravodoban, potpun i/ili prikladan za neku određenu svrhu ili određeni način korištenja. Navedeni sadržaj Korisnik koristi isključivo na vlastitu odgovornost i vlasnik ove stranice se ne može smatrati odgovornim za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem ili interpretacijom istog. Objavljeni sadržaj i informacije ni u kom smislu ne predstavljaju ponudu ili poziv na stavljanje ponude za trgovanje ili bilo koju drugu transakciju u vezi s objavljenim sadržajem i informacijama.

Portal Informer

Portal za informiranje na jednom mjestu

Psihologija

0 Comments

Pin It on Pinterest

Shares
Share This