Što je aktualna vrijednost mirovine

Što je aktualna vrijednost mirovine jedna je od najvažnijih pitanja za one koji planiraju umirovljenje. Mirovina je sredstvo za osiguranje da će se bivši radnici i njihove obitelji osigurati financijski nakon što se udalje iz radnog mjesta. U Hrvatskoj postoje različiti oblici mirovina, uključujući državnu mirovinu, penzijsko osiguranje i privatne mirovine. Aktualna vrijednost mirovina ovisi o različitim čimbenicima, uključujući starost, vrstu štednje i trajanje mirovine.

Mirovina je naknada koja se daje osobi u penziji ili članu obitelji koji je umro, a koju isplaćuje država. Mirovina se često povezuje s invaliditetom, nezaposlenosti, starenjem ili sličnim situacijama.

Kako se određuje mirovina?

Mirovina se određuje na temelju mirovinskog staža, tj. broja godina provedenih u radnom odnosu. U Hrvatskoj, minimalni mirovinski staž je 15 godina, a osoba koja ima više od 15 godina mirovinskog staža imat će veću mirovinu. U Republici Hrvatskoj minimalna starosna mirovina iznosi 2670,00 kn. To znači da svaki punoljetni građanin koji je ostvario minimalni mirovinski staž (15 godina) imat će minimalnu starosnu mirovinu u iznosu od 2670,00 kn.

Ostale čimbenike koji utječu na visinu starosne mirovine su: dob osobe koja je prijavila zahtjev za starosnu mirovinu, nacionalna pripadnost te struktura plaća i primanja tijekom radnog vijeka osobe kojoj se odobrava starosna mirovina. Osoba koja je u radnom odnosu duže vrijeme i koja je ostvarila više plaće i primanja u radnom vijeku bit će nagrađena većom starosnom mirovinom nego osoba kojoj je isti broj godina provedenih u radnom odnosu, ali sa manje plaće i primanja u radnom vijeku.

Također postoje dodatne povlastice za one koji su prekinuli svoje obveze prema državno plaćenoj mirovini prije navršene 65. godine života. Također postoje i dodatne povlastice za one koji su ispunili druge specifične ulaganje uslove prema državi. Svi ti čimbenici također utječu na visinu starosne mirovine koju ćete primiti nakon što napunite 65 godina života ili ste ispunili druge specifične uslove ulaganja prema državi.

Prosječna Mirovina u Hrvatskoj

Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 3.874,51 kuna po mjesecu. To je za oko 3 posto više nego prethodne godine. U proteklih godinu dana, prosječna mirovina je porasla za 8 posto, što je najviše rasta od 2015. godine. Prosječna mirovina u Hrvatskoj trenutno je nešto niža od prosječne neto plaće koja iznosi 4.022,00 kuna po mjesecu. Međutim, postoji velika regionalna razlika u visini mirovine u Hrvatskoj, što zavisi od lokalnih ekonomskih i demografskih čimbenika.

U primorskom dijelu Hrvatske, prosječna mirovina može biti i do 50% veća od onoga što se isplaćuje u unutrašnjosti zemlje. Također, stariji ljudi mogu očekivati veće iznose mirovine nego mladi ljudi s obzirom na to da su stariji ljudi generalno duže radili i imali veću plaću prije umirovljenja. U skladu sa zakonom o umirovljenju u Republici Hrvatskoj, minimalna iznos mirovine može biti do 1.400 kuna po mjesecu za one koji su radili najmanje 15 godina.

Faktori koji utječu na visinu mirovine

Mirovina je jedna od najvažnijih stvari u životu. Visina mirovine ovisi o nekoliko faktora. Prvi faktor je nivo zarade tijekom radnog vijeka. On se ocjenjuje prema primanjima koja su ostvarila u toku svog radnog vijeka, te prema trajanju radnog odnosa i dužini staža. Što je veći iznos primanja, to će biti i viša mirovina.

Drugi faktor koji utječe na visinu mirovine jest dužina staža. Osoba koja ima dulji staž moći će ostvariti veću starosnu mirovinu nego osoba sa kraćim stažem. Osim toga, postoje određeni boniteti za one koji su proveli više godina na istom radnom mjestu ili u istoj djelatnosti, što također može povećati visinu starosne mirovine.

Treći faktor koji utječe na visinu mirovine je općeniti ekonomski rast i razvoj države u kojoj ste rođeni ili u kojoj ste se odlučili penzionisati. Ako je država dobro razvijena i ima jaku ekonomiju, onda će biti veća mogućnost da se dobije viša starosna mirovina nego ako se penzionira u siromašnoj državi s lošom ekonomijom.

Četvrti faktor je vrsta obveznice na kojoj se bazira vaš obračun starosne mirovine. Obično postoje dvije vrste – solidarna obveznica i indeksirana obveznica. Solidarna obveznica pružit će znatno manju starosnu mirovinu nego indeksirana obveznica, ali možda ćete platiti manji porez pri prikupljanju svoje starosne mirovine ako ste rođeni prije određenog datuma ili ste proveli većinu svog radnog vijeka u Hrvatskoj prije datuma ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju (EU).

Troškovi mirovine

Razina mirovine određena je uglavnom na temelju troškova koje se odnose na zdravstveno osiguranje, porez i druge obveze. Troškovi mirovine obuhvaćaju plaćanje zdravstvenog osiguranja, poreza i drugih troškova vezanih uz radnu snagu. Ovi troškovi uključuju:

• Ulazak u HZZO (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje)
• Plaćanje doprinosa na HZZO
• Plaćanje doprinosa na PIO (Pension and Disability Insurance)
• Plaćanje poreza na dohodak
• Kamata koja se plaća za korištenje usluga HZZO-a
• Naknade zbog preranog umirovljenja i/ili trajnog oštećenja

Uz ove troškove treba također obratiti pozornost i na ostalu potrošnju vezanu uz mirovinu. Također treba obratiti pozornost na druge financijske obveze, poput poreza, pristojbi, bankovnih naknada itd., koji se mogu pojaviti prilikom odlaska u mirovinu. Sve to morate razmotriti pri planiranju svojih financijskih potreba i planiranju svoje buduće mirovine.

Povećanje visine mirovine

Povećanje visine mirovine jedna je od najčešćih želja starijih osoba. Mirovina predstavlja temeljno osiguranje, a njezina visina određuje komfor starih osoba. Postoji nekoliko načina koji mogu pomoći u povećanju visine mirovine. Prvo, trebali biste biti u mogućnosti ostvariti pravo na mirovinu. Drugo, trebali biste biti upoznati s mogućnostima dodatnog osiguranja i druge vrste osiguranja za starije osobe. U tom slučaju trebali biste se informirati o različitim programima za starije osobe koje nude različiti financijski proizvodi i usluge. Također biste se trebali upoznati s postojećim zakonskim propisima koji reguliraju visinu mirovine i ono što se može postići povećanjem iste.

Treće, važno je da se starije osobe informiraju o različitim vrstama investicija koje mogu pomoći u povećanju visine mirovine i ostvarivanju financijske sigurnosti u starosti. Starije osobe trebale bi istražiti različite investicijske opcije poput državnih obveznica, dionica ili štednih računa te izraditi financijski plan kako bi postigle što veće prinose.

Četvrto, potrebno je da se poštuju zakonska pravila koja reguliraju dobne granice za ostvarivanje mirovinskih prava. Ovo pravilo također može imati utjecaja na visinu primanja mirovine jer će starije osobe ostvariti veća primanja ako odlaze u penziju ranije nego što je to predviđeno zakonom. Osim toga, potrebno je pratiti promjene u zakonodavstvu vezano za mirovinsko osiguranje jer one mogu utjecati na visinu primanja mirovine.

Peto, važno je redovito uplaćivati doprinose za mirovinjsko osiguranje tijekom radne dobi jer će to doprinijeti višoj starosnoj penziji koja će biti dostupna nakon umirovljenja. Stoga je potrebno planirati prihod i rashode tako da se omogući redovita uplata doprinosa i pridržavanje rokova plaćanja istih. Konačno, važno je naglašavati da poštivanjem ovih savjeta možete postepeno povećati visinu vašeg primanja iz mirovinskog osiguranja te time unaprijediti svoju financijsku sigurnost u starosti.