Amnezija je stanje koje se odnosi na gubitak pamćenja. Ovo stanje može biti privremeno ili trajno, ovisno o uzroku i ozbiljnosti. Može biti izazvano određenim događajima ili okolnostima, a može biti i simptom više bolesti.
Amnezija je poremećaj pamćenja koji se manifestuje u potpunom ili djelomičnom gubitku sposobnosti da se sjećate događaja, riječi, lica i mjesta. Osoba s amnezijom može gubiti sposobnost zapamtiti događaje iz svog prošlog života.
Sadržaj
- 1 Traumatske ozljede mozga
- 2 Kirurška intervencija
- 3 Kronični stres Kronični stres također se smatra jednim od mogućih uzroka amnezije. Studija objavljena 2012. godine otkrila je da su ljudi koji su patili od dugotrajnih psiho-emocionalnih stresa imali lošiji rezultat na testovima pamæenja nego ljudi bez iskustva dugotrajnog stresa. Kronični stres također utječe na proces formiranja sjeæanja i povezuje se s razvojem depresivnih simptoma. Alkohol i droge Dugotrajan unos alkohola i droga također se smatra jednim od mogućih uzroka amnezije. Alkohol ometajte proces formiranja novih sjeæanja te remetiti veæ postojea sjeæanja; to je poznato kao alkoholno amnezično stanje (AMS). Ljudi koji redovito puštaju droge poput marihuane ili heroina također imaju veci rizik od razvoja privremene ili trajne amnezie. Simptomi amnezije Amnezija je stanje u kojem se pojedinac ne može sjetiti događaja, ljudi ili mjesta. U slučaju amnezije, pojedinac gubi sposobnost pamćenja ili sjećanja na događaje koji su se dogodili u prošlosti. Amnezija može biti simptom različitih bolesti, poput Alzheimerove bolesti ili traumatiziranog mozga. Može biti privremena ili trajna. Simptomi amnezije uključuju: • Gubitak pamćenja i sjećanja na događaje koji su se dogodili u prošlosti • Poteškoća sa sposobnošću da se zapamti novi podaci • Problem sa raspoznavanjem poznatih lica ili predmeta • Poteškoća sa obavljanjem svakodnevnih aktivnosti koje su ranije bile jednostavne zadatke • Naknadna disorientacija i nesigurnost koja traje dugo vremena • Promjene u osobnosti i raspoloženju Dijagnosticiranje amnezije Amnezija je stanje koje pogađa sposobnost osobe da se sjeti događaja, mjesta ili ljudi. Kada se dijagnosticira amnezija, potrebno je uzeti u obzir okolnosti pod kojima se pojavljuje te razjasniti postoje li neki uzroci za to stanje. U većini slučajeva amnezija je posljedica određenih problema sa zdravljem. Jedan od najčešćih načina dijagnosticiranja amnezije je anamneza. Ova metoda temelji se na intervjuiranju pacijenta kako bi se utvrdio njegov simptom i potencijalni uzroci nastanka. S druge strane, mogu se također provesti i neki testovi kako bi se isključila prisutnost mentalnih poremećaja ili drugih bolesti povezanih s amnezijom. U tom slučaju može biti potrebno napraviti testove inteligencije, pa čak i fiziološke preglede poput MRI skeniranja glave. Liječnik će također možda preporučiti psihološko savjetovanje pacijentu radi razumijevanja nastalog stanja i lakšeg prevladavanja problema. Također je moguće da ćete dobiti terapijske tehnike poput memorizacijskih vježbi ili meditativnih praksi kako bi se postiglo bolje mentalno zdravlje i obnavljanje memorijskih sposobnosti. Konačno, treba napomenuti da dijagnosticiranje amnezije možda neće biti uvijek moguće jer postoji veliki broj različitih oblika ove bolesti, a neki od njih mogu biti vrlo teško otkriti. Međutim, s pravilnom dijagnozom i adekvatnom terapija, većina ljudi s tom bolešću ima uspjeha u vraćanju svojoj memoriji i mentalnom zdravlju. Liječenje amnezije
Vrste amnezije
Postoje različite vrste amnezije uključujući retrogradnu, anterogradnu, globalnu i selektivnu. Retrogradna amnezija je kada osoba izgubi sposobnost da se sjeti događaja koji su se dogodili prije nekog traumatičnog događaja. Anterogradna amnezija je obrnuta situacija u kojoj osoba ne može zapamtiti bilo što što se dogodi nakon traumatičnog događaja. Globalna amnezija je gdje osoba gubi sjećanje na sve događaje iz prošlosti. Selektivna amnezija je još jedan oblik gdje osoba gubi sposobnost da se prisjeti određene vrste informacija, poput imena ili brojeva.
U nekim slučajevima, postoje i druge vrste amnezije poput disocijativne amnezije koja povezuje traumu s gubitkom pamćenja, te traumatske amnezije koja obuhvaća cijeli niz simptoma uključujući nerazumnost i depresiju. Disocijativna amnezija može biti poznata kao „psihogeno” zaborav jer se često manifestira u vezi sa stresom ili trauma, dok traumatska amnezija često rezultira ozljedom glave i možda će biti privremena ili trajna.
Traumatske ozljede mozga
Traumatske ozljede mozga mogu uzrokovati amneziju i to najčešće tako što oštećuju pojedina područja mozga koja su odgovorna za pamćenje. Oštećenje može biti uzrokovano fizičkom ozljedom ili udarcima glave, a amnezija je čest simptom. Traumatična ozljeda može uzrokovati i druga neuropsihijatrijska stanja, kao što su depresija, anksioznost ili posttraumatski stresni poremećaj. Neki pacijenti mogu imati trajnu amneziju i bit će potrebna dugoročna rehabilitacija.
Kirurška intervencija
Amneziju također mogu izazvati neki kirurški zahvati na mozgu. Operacije na području hipokampusa, dijela mozga koji se veže uz pamćenje, mogu dovesti do privremene ili trajne amnezije, ovisno o tome koliko se mijenja struktura hipokampusa. U nekim slučajevima, zahvati na hipokampusu mogu dovesti do trajnog gubitka sposobnosti da se stvari sjećate.
0 Comments