Što je anksiozno depresivni poremećaj

Anksiozno-depresivni poremećaj je mentalno stanje koje se karakterizira kombinacijom simptoma depresije i anksioznosti. Ovo stanje može biti vrlo zastrašujuće i uzrokovati čovjeku neugodu i ograničene funkcionalnosti. Simptomi poremećaja mogu varirati od blagih do teških, a potrebna je stručna medicinska pomoć da bi se postigla adekvatna dijagnoza i tretman.

Anksiozno depresivni poremećaj je kombinacija simptoma anksioznosti i depresije. To uključuje osećanje tjeskobe, tjeskobe, usamljenosti, anksioznosti i drugih negativnih emocija. Osobe sa ovim poremećajem imaju poteškoće u razmišljanju i donošenju odluka zbog svoje nisko raspoloženje. Također mogu patiti od nesanice, niskog samopouzdanja i problema sa pažnjom.

Simptomi anksioznog depresivnog poremećaja

Anksiozno-depresivni poremećaj je kompleksna psihijatrijska bolest koja se može manifestirati na različite načine. Osobe s anksioznim depresivnim poremećajem mogu patiti od simptoma kao što su tjeskoba, depresija, razdražljivost, nesanica, gubitak interesa u aktivnostima koje su ranije bile zabavne, teškoće u koncentraciji i slab apetit.

Tjeskoba je vjerojatno najčešći simptom anksioznog depresivnog poremećaja. Tjeskoba se može manifestirati u obliku prekomjerne zabrinutosti ili straha od određenih situacija ili događaja. Osobe s anksioznim depresivnim poremećajem često iskustvo fizičkih simptoma tjeskobe, poput drhtanja, brzog otkucaja srca i znojenja.

Depresija je drugi česti simptom anksioznog depresivnog poremećaja. Depresija se može manifestirati kroz negativan stav prema životu i osjećaj beznađa. Drugi fiziološki simptomi mogu biti gubitak energije, gubitak interesa u aktivnostima koje su ranije bile zabavne i promjene u spavanju i apetitu.

Razdražljivost je također česta pojava s anksioznim depresivnim poremećajem. Osobe s ovim poremećajem mogu biti osjetljive na malene stvari ili okolnosti pa čak i ljudske interakcije. Oni mogu biti skloni da reagiraju s lakoćom i neprimjetno se iritirati bez puno razloga ili upozorenja.

Nesanica je još jedan tipičan simptom anksioznog depresivnog poremećaja. Zbog tjeskobe ili deprese osoba možda ne može zaspati ili zadržati spavanje dovoljno dugo da bi osjetila svježinu i energiju potrebnu za normalnu aktivnost tokom dana.

Gubitak interesa u aktivnostima koje su ranije bile zabavne je još jedan čest simptom anksioznog depresivnog poremećaja. Mnogi ljudi sa ovim poremećajem mogu osjetiti gubitak entuzijazma prema hobijima ili hobijima koji su im ranije donosili radost i zadovoljstvo.

Teškoća u usredotočenju je još jedan tipični simptom anksioznog depresivnog poremećaja. Osobe sa ovim problemima mogu imati problema da se usredotoče na posao ili druge obaveze tokom dana, posebno one vezane za disciplinovanje pažnje dužeg vremenskog perioda.

Slab apetit je još jedan od tipičnih simptoma anksioznog depresivnog poremećaja. Mnogi ljudi sa ovim problemima mogu iskusiti manju potražnju za hranom, što dovodi do gubitka težine i slabeg oporavka tokom vremena.

Uzroci anksioznog depresivnog poremećaja

Anksiozno-depresivni poremećaj je vrsta mentalnog zdravlja koji može utjecati na ljude različite dobi i iz različitih pozadina. Ovi poremećaji mogu uključivati anksioznost i depresiju. Najčešći uzroci ovog poremećaja su fiziološki, psihološki, okolišni ili biološki čimbenici.

Fiziološki čimbenici mogu utjecati na pojavu anksioznog depresivnog poremećaja. Povezanost između stresa i zdravlja može dovesti do ovog mentalnog zdravlja. Ljudi čiji odgovor na stresne situacije nije adekvatan, mogu biti skloniji anksioznim epizodama. Isto tako osobe koje imaju problema s spavanjem, prekomjernom konzumacijom alkohola ili neadekvatnom prehranom mogu biti više sklone ovom mentalnom stanju.

Psihološki čimbenici također igraju važnu ulogu u razvoju anksiozno-depresivnih poremećaja. Traume iz prošlosti, nedostatak samopouzdanja ili negativne misli su neke od psiholoških faktora koji mogu dovesti do pojave ovih poremećaja.

Okolišni čimbenici također igraju važnu ulogu u formiranju ovih mentalnih poremećaja. Odnos s voljenima, stanje obitelji, okruženje rada i drugi vanjski utjecaji mogu biti presudni za početak borbe s anksioznim epizodama.

Biološki čimbenici također igraju važnu ulogu u razvoju ovih mentalnih stanja. To se obično događa kada postoje genetske predispozicije za nastanak tog mentalnog stanja te se javlja nasljeđivanje istih od roditelja na djecu. Također postoje i biološke promjene koje se javljaju uslijed rada živaca pa se one moraju pratiti da bi se spriječile eventualne promjene u mentalnom stanju osobe.

Kako se liječi anksiozno depresivni poremećaj?

Anksiozno-depresivni poremećaj je mentalno stanje u kojem se osoba osjeća tjeskobno i depresivno. Ovo stanje se može liječiti kombinacijom odgovarajućih terapija, lijekova i promjena u životnom stilu.

Psihološka terapija može biti od velike pomoći za ljude s anksiozno-depresivnim poremećajem. To uključuje razgovor s psihoterapeutom koji će vam pomoći da sagledate i prevladate problematične misli, osjećaje i situacije. Psihološka terapija može uključivati ​​razne vrste, uključujući pozitivnu psihoterapiju, samopouzdanje, rad na bazi ciljeva i psihodinamsku terapiju.

Lijekovi se također mogu propisati za anksiozno-depresivni poremećaj, a obično obuhvaćaju antidepresive i antipsihotike. Lijekovi su namjenjeni smanjenju simptoma anksioznosti i depresije. U nekim slučajevima mogu biti potrebne dvije ili više vrsta lijekova da bi se postigli željeni rezultati.

Promjene životnog stila također mogu biti od velike koristi za osobe s anksioznim depresivnim poremećajem. To može uključivati ​​dovoljan san svake noći, redovitu fizičku aktivnost, ograničavanje unosa alkohola, druženje sa pozitivnim prijateljima te posveta vremena opuštanju i zabavi. Takvi promjene životnog stila mogu imati mnogo pozitivnih utjecaja na vaš mentalni zdravlje.

Ukupno gledano, postoji nekoliko načina na koje se možete boriti protiv anksioznog depresivnog poremećaja: psihološka terapija, lijekovi i promjenama životnih navika. Svi ti pristupi imaju potencijal da djelotvorno smanje simptome te olakšavaju svakodnevni život osobe koja boluje od ovog mentalnog stanja.

Mjere opreza s anksioznim depresivnim poremećajem

Anksiozni depresivni poremećaj često je teško prepoznati i liječiti. Stoga je vrlo važno da se ljudi koji su s njim suočeni pridržavaju nekih mjera opreza. Prvo, potrebno je razumjeti vrste anksiozno-depresivnih simptoma, uključujući anksioznost, depresiju, strah, umor i gubitak volje za životom. Također je važno shvatiti da postoje različite vrste liječenja koje se mogu primijeniti na ovaj poremećaj.

Drugo, preporučljivo je da osoba koja ima anksiozno-depresivni poremećaj obavijesti svojeg liječnika o tome. To će omogućiti stručnjacima da odaberu najbolji tretman za bolesnikove pojedinačne potrebe. Također bi trebalo istražiti mogućnosti psihoterapijskih tretmana i tražiti savjet od mentalnih zdravstvenih stručnjaka.

Treće, bit će korisno ako pacijent posveta vrijeme istraživanju i studiji o ovom poremećaju i načinima liječenja. To može biti korisno u obrazovanju pacijenta o njihovoj bolesti i načinima na koje to možete rukovati. Također ćete biti u mogućnosti pronaći informacije o terapiji koja bi vam mogla pomoći u sprečavanju napada anksioznosti ili depresije.

Četvrto, preporučljivo je da pacijent bude svjestan svog okruženja i okolnosti koje mogu doprinjeti napadima anksioznosti ili depresiji. Na primjer, ako su društvena okruženja ili situacija izvan vašeg doma prevladavali stresa ili trematiziranje, možda ćete željeti promatrati određene mjere predostrožnosti pri upravljanju tim situacijama.

Peto, bit će važno da se pridržavate preporuka svog liječnika o pravilnom unosu hrane i vitamina kako biste podupirali svoje mentalno zdravlje. Preporuke trebale bi obuhvaćati redovitu tjelesnu aktivnost jer to može pozitivno utjecati na raspoloženje i poboljšati samopouzdanje. Također bi trebalo izbjegavati unos alkohola jer bi mogao dovesti do unutarnje neuravnotežene stanje duha.

Posljednje ali ne manje važno, preporuka je da se pridržava pravilne higijene spavanja jer dugotrajan nedostatak sna može dovesti do problema sa spavanjem i gubitka energije te pojačane napade anksioznog-depresivnih simptoma.. Osim toga, savjetujemo pacijentima da budu strpljiviji s procesom ozdravljenja jer bi mogle proći nekoliko måesecí prije nego što ćete postupno primjetiti promjenç u svom mentalnom zdravlju

Dostupne resurse za ljude s anksioznim depresivnim poremećajem

Postoje brojne dostupne resurse za ljude s anksioznim depresivnim poremećajem kako bi im pomogle da se suoče sa svojim problemima. Prvi korak je potražiti stručnu pomoć od psihijatra, psihologa ili terapeuta. Oni mogu pružiti individualnu ili grupnu terapiju, kao i druge oblike podrške. Također postoje široke mogućnosti liječenja uključujući antidepresive, psihoterapijske tehnike i psihološku obuku.

Osim toga, postoje i neke stranice na internetu koje nude podršku za one s anksioznim depresivnim poremećajem. Neki web-sajtovi nude informacije o dijagnozi i liječenju, dok drugi nude članstvo u virtualnim skupinama za razmjenu iskustava. Postoji također mnogo online foruma na kojima ljudi mogu razgovarati o svojim iskustvima i dobiti savjet od drugih članova foruma.

Još jedna opcija je tražiti podršku od prijatelja i obitelji. Obiteljska terapija može biti od velike pomoći za one sa anksiozno-depresivnim poremećajem jer im omogućava da pojasne svoje osjećaje i naučiti bolje komunicirati sa bliskima. Takve vrste podrške mogu biti od velikog značaja u suočavanju sa ovom vrstom mentalnih stanja.