Anksioznost i depresija su poremećaji mentalnog zdravlja. Oni se manifestiraju različitim simptomima, poput razdražljivosti, nemirnog ponašanja i poteškoća u koncentraciji. Anksioznost je stanje u kojem osoba iskusi neproporcionalnu dozu straha ili tjeskobe. Depresija je dugotrajno stanje koje obuhvaća smanjenu energiju, nedostatak interesa u kvalitetu života i osjećaj beznađa.
Anksioznost je stanje duševnog uzbuđenja koje se manifestira kao osećaj straha ili neizvesnosti. Obično se manifestuje kao fizičke simptome poput ubrzanog srčanog ritma, znojenja, drhtanja ili grčenja mišića. Takođe, u anksioznim situacijama može postojati i mentalna napetost.
Sadržaj
Simptomi anksioznosti
Anksioznost je obično popraćena različitim simptomima. Glavni simptomi anksioznosti uključuju intenzivnu tjeskobu, strah i depresiju. Tjeskoba se obično manifestira u obliku prekomjerne zabrinutosti o određenoj situaciji ili događaju. Može dovesti do napada panike, koji se osjećaju kao naglo povećanje razine tjeskobe koja može biti popraćena osjećajem da ćete se onesvijestiti, pojačanim srcem ili brzim disanjem. Strah je više usmjeren na određene situacije ili objekte i može biti fiziološki vidljiv u obliku drhtanja, znojenja ili trzanja. Depresija je niska razina energije i smanjen interes za društvenim aktivnostima. Drugi simptomi anksioznosti uključuju nesanice, gubitak apetita, probleme s koncentracijom i soliranje.
Osim toga, ljudi mogu imati fiziološke reakcije na stres, uključujući bolove u mišićima, probavne smetnje ili glavobolju. U nekim slučajevima anksioznost može dovesti do poremećaja spavanja od kojih patite već duže vrijeme. Anksioznost također može utjecati na vaš životni stil pa ćete možda postati socijalno isključeni i izbjegavati ljudsku interakciju. Sve ovo mogu biti znakovi da ste pod stresom i trebate potražiti stručnu pomoć.
Čimbenici koji utječu na anksioznost
Anksioznost je vrsta emocionalnog stanja u kojem se osoba osjeća uplašeno, zabrinuto ili nesigurno. To je normalna reakcija na stres i može biti zdrava. Međutim, ako se osjećaji anksioznosti često i intenzivno pojavljuju, to bi moglo biti znak anksioznosti. Postoje razni čimbenici koji utječu na razinu anksioznosti.
Neki od najčešćih čimbenika koji utječu na anksioznost uključuju genetske faktore, iskustva iz djetinjstva, loše navike i okolišne faktore. Naslijeđena sklonost anksioznosti može se prenijeti od roditelja na dijete, što znači da osobe s genetskom predispozicijom mogu imati veću vjerojatnost da dožive anksiozne simptome. Iskustva iz djetinjstva također mogu utjecati na to kako odrasla osoba reagira u situacijama stresa. Traumatska iskustva također mogu povećati razinu straha i anksioznosti.
Loše navike poput pušenja, prekomjerne uporabe alkohola ili droge mogu izravno utjecati na mentalno zdravlje, uključujući i povećanu razinu anksioznosti. Također, okolišni faktori poput stresa u radnom okruženju ili financijskih problema također mogu utjecati na razinu anksioznosti. U nekim slučajevima ljudima s visokom razinom anksioznosti možda će biti potrebna stručna pomoć psihologa kako bi se obuzdali ti osjećaji.
U svakom slučaju važno je prepoznati čimbenike koji pridonose povećanoj razini anksioznosti te poduzeti mjere da bi se smanjila ta razina.
Što je depresija?
Depresija je teško psihičko stanje koje se manifestira kroz dugotrajnu i tešku tjeskobu, tugu, gubitak interesa za aktivnosti koje su nekad bile zabavne i užitak. Depresija može biti potaknuta različitim stresnim događajima i okolnostima, kao što su gubitak voljene osobe ili posla, teško razdoblje života ili druge životne promjene. Simptomi depresije uključuju poremećaj spavanja, nedostatak energije, gubitak apetita, anksioznost i osjećaj beznađa.
Osobe s depresijom često osjećaju tugu i bezvoljnost, a ponekad mogu biti podložni i drugim psihosomatskim simptomima poput bolova u tijelu ili glavobolja. Osoba može postati depresivna nakon dugotrajnog iskustva stresa i negativnih emocija. Osim toga, neke medicinske bolesti mogu imati vezu s rizikom od depresije.
Simptomi depresije
Depresija je teška psihička bolest koja može uzrokovati ozbiljne posljedice. Može biti potpuno ili djelomično prekrivena, pa je često vrlo teško dijagnosticirati. Simptomi depresije razlikuju se od osobe do osobe, ali postoje neki zajednički simptomi koji se mogu pojaviti. To uključuje stalnu tjeskobu i nisku razinu energije, gubitak interesa za aktivnosti koje su vam nekada bile važne, gubitak apetita i poteškoće sa spavanjem. Drugi simptomi mogu biti česte promjene raspoloženja, misli o smrti ili samoubojstvu, osjećaj beznađa i bezvrijednosti, gubitak motivacije i koncentracijske poteškoće.
Depresija može imati dugoročne posljedice na mentalno zdravlje ako se ne liječi. To može uključivati poremećaj ishrane, teške anksioznosti ili napade panike i psihotične epizode. Uz to, depresija utječe na druge aspekte života i obitelji osobe jer smanjuje njenu sposobnost da se nosi sa stresom i svakodnevnim obavezama što može dovesti do problema u odnosima s drugima.
Ljudima s depresijom potrebna je profesionalna medicinska pomoć kako bi se uspješno liječila. Lijekovi mogu biti propisani radi smanjenja simptoma pa je važno da se pridržavate uputa liječnika pri upotrebi lijekova protiv depresije. Također je važno pronaći odgovarajuću terapijsku podršku koja će vam pomoći da prepoznate uzroke depresiji i naučite kako se suočiti s tim iskustvom na zdrav način.
Čimbenici koji utječu na depresiju
Depresija je emotivno stanje koje se često dijagnosticira u današnjoj populaciji. To je dugotrajan poremećaj raspoloženja koji se može manifestirati u obliku intenzivnih i trajnih epizoda depresije. Postoji više čimbenika koji mogu utjecati na razvoj depresije.
Genetski čimbenici
Kod nekih ljudi, genetska predispozicija može biti jedan od čimbenika rizika za razvoj depresije. Geni određene osobe mogu imati utjecaj na njihovu sposobnost da se nos s stresom i preživljava životne okolnosti, što može dovesti do depresivnog stanja.
Bihevioralni čimbenici
Neki bihevioralni čimbenici poput pušenja duhana, alkohola i zloupotrebe droge, također mogu doprinijeti razvoju depresije. Osobe s ovim navikama imaju veći rizik od poremećaja mentalnog zdravlja poput depresije uslijed nedostatka potpore i podrške društva. Također, ljudi koji su prisiljeni na dugotrajan stres mogu doživjeti epizode depresije jer ne mogu nositi teret opterećenja bolje od drugih.
Socijski čimbenici
Socijski faktori igraju važnu ulogu u početku i održavanju poremećaja mentalnog zdravlja poput depresije. Na primjer, osobe kojima je teško prilagoditi se socijalnom okruženju imaju veći rizik od poremećaja mentalnog zdravlja uslijed nedostatka podrške i potpore društva. Također, loša ekonomska situacija, isključenost društva i problemi s identitetom mogu doprinijeti početku epizode depresije.
Uz to, postoje i drugi faktori poput hormonalnih promjena, traume u ranom djetinjstvu te psihološki faktor kao što su prekomjerne anksioznost, samokritika itd., koja također mogu biti odgovorna za početak epizoda depresije.
0 Comments