Antarktika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutki zemlje. Nalazi se oko ledenog jezera i ima oko 98% pokrivenih ledom. Ima rijetke životinjske vrste, uključujući pingvine, morske pse i morske lemure. Ovo područje je dio Antarktičkog sporazuma iz 1959. godine i jedna je od najvećih zaštićenih područja na svijetu.
Antarktika je kontinent koji se nalazi na južnom polu. Najvećim dijelom je pokriven ledom i smatra se najhladnijim dijelom naše planete.
Sadržaj
Gdje se nalazi?
Grad Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i nalazi se u središnjoj Hrvatskoj. Nalazi se na rijeci Sava, na granici između Slavonije i Hrvatskog zagorja. Zagreb je smješten na obroncima Sljeme, planine koja se proteže od jugozapadne Slavonije do sjevernog dijela Zagreba. Zagreb je poznat po svojoj bogatoj povijesti, kulturi i umjetnosti. U samom središtu grada nalazi se Gradska vijećnica, zgrada koja ima povijesnu važnost za grad. U blizini je i katedrala Svetog Stjepana, poznata po impresivnom dizajnu i lokaciji u srcu Zagreba. Grad također ima mnoge muzeje, kao što su Muzeji Mimara i Muzeji povijesti grada Zagreba, koji nude veliku raznolikost umjetničkih djela od renesanse do modernog vremena. Također postoje brojne trgovine, restorani i noćni život u samom središtu grada.
Osim toga, Zagreb ima nekoliko parkova i zelenih površina koje nude priliku za uživanje u prirodi. Parkovi Maksimir i Jarun obuhvaćaju velike prostore s mnoštvom cvjetnih biljaka, staza za hodanje ili trčanje te jezera za ribolov ili surfanje. Također postoji velik broj restorana okolo parkova čija tradicionalna hrvatska jela mogu biti divno iskustvo za posjetitelja ili stanovnike grada. Postoje također neki odlični muzeji van centra grada poput Etnografskog muzeja u Trsicu ili Muzeja prekinutih veza u Blatu koji su idealni za istraživanje lokalne umjetnosti i povijesti regije.
Uglavnom, Grad Zagreb nudi širok izbor aktivnosti zahvaljujući bogatoj povijesti regije i raznovrsnom noćnom životu te prirodnom okolišu koji okružuju grad.
Klima
Hrvatska se smatra mediteranskom zemljom s umjerenom klimom, što znači da je ljeti posvetopno toplo, a zimi umjereno hladno. Prosječne temperature u ljetnim mjesecima variraju od 18 do 28 ° C, uz izrazito visoke temperature tijekom ljetnih mjeseci. Prosječne temperature u zimskim mjesecima variraju od 0 do 10 ° C, s čestim mraznim vremenima tijekom studenog i siječnja. U Hrvatskoj obično nije pretjerano vlažna, ali ima nekoliko kišnih područja – posebno diljem Istre i Gorskog kotara.
Obilježja tla
Tlo Hrvatske je uglavnom plodno, sa širokim rasponom obilježja koja se razlikuju prema regiji. Uglavnom se sastoji od pješčenih i glinastih tla na Jadranu i u istočnom dijelu zemlje te vapnenca na unutrašnjoj strani Jadranske obale. U unutrašnjosti postoji velika količina pješčeno-glinastih tla koja su plodna, ali su osjetljiva na eroziju. Postoje i poznata područja humusa među Neretva i Cetina te doline koje su bogate organskim materijalom. U nekim dijelovima Istre postoji vrlo plodni pjenasti pijesak zvan terra rossa.
Biologija Antarktike
Antarktika je dom vrlo malog broja živih organizama, ali postoje neke vrste koje su se prilagodile stanju kontinentalne Antarktike. Ova područja imaju nisku temperaturu, suhu klimu i slabost solarnog svjetla. Unatoč takvim uvjetima, postoje alge, gljivice i bakterije koje rastu na površini tla ili u vodi. Također, postoje i neke biljke koje uspijevaju u tom okolišu, poput divlje maslačka i divlje salate.
Kontinentalna Antarktika također ima određen broj životinjskih vrsta. Međutim, većina životinja raste samo na ledenim otocima ili obalama oko kontinentalnog dijela Antarktike. Najčešći život na ovom području je ptica poput pingvina i tukana. Također postoji određeni broj morskih sisavaca poput kitova, morskih lisica i pingvinima sličnih morskih ptica. Postoji nekoliko vrsta riba, mekušaca i školjki u morima oko Antarktike.
Kontinentalna Antarktika je zaštićena od većine ljudskih aktivnosti dulje vrijeme te je zaštićeno područje za istraživanje biologije. Istraživači biologije mogu istražiti utjecaj okoliša na različite organizme te promatrati unikatne značajke različitih biljnih i životinjskih vrsta međusobno povezanih s ekosustavom Antarktike. Istraživanja biologije također mogu dati više informacija o prirodnim resursima tog područja te se istraživanja provode s ciljem održavanja prirodne ravnoteže u ovom području.
Zbivanja na Antarktiku
Antarktik je zemlja u južnom dijelu Zemljine lopte, gdje se obično odvijaju razne znanstvene istraživačke misije. Na Antarktiku dolaze znanstvenici iz cijelog svijeta da bi istraživali ekološku situaciju i druge važne aspekte tog mračnog kontinenta. U posljednje vrijeme, više institucija i organizacija pokrenulo je različite programe kako bi se bolje istražili taj dijel Zemlje.
Neki od najvažnijih programa su: Antarktička godina, program koji traje godinu dana u kojoj se provode razni proučavanja i istraživanja; Misija na ledenim polovima, koja se sastoji od podvodnih iskapanja i proučavanja morskih životinjskih vrsta; te Drugi program antarktičke zdravstvene zaštite, koji se sastoji od medicinskih pregleda ljudi koji žive na području Antarktika.
U skladu s tim, postoje brojne internacionalne organizacije koje provode različite projekte vezane uz Antarktik. Međunarodna agencija za antarktičko okruženje (International Antarctic Environment Agency – IAEA) jedna je od najvažnijih organizacija koja provodi programe poput sprečavanja uništavanja okoliša i održivog upravljanja resursima. Također postoje i druge međunarodne organizacije poput Međunarodnog svemirskog vijeća (International Space Council – ISC), koje imaju zadatak osigurati sigurnost ljudi na Antarktici.
Također postoje mnoge događaje i susreti na Antarktici koji se održavaju svake godine. Najpoznatiji događaji su Internacionalni antraktički dan (International Antarctic Day) kada se slavi priroda i okoliš te Svjetski dan ledenih polova (World Ice Day) u rujnu, a obilježava se radi promicanja održivosti tih područja.
U cilju osiguranje sigurnosti ljudske prisutnosti na tom području te održavanje mira i sigurnosti na tom području, postojala su brojna međunarodna usaglašavanja koja su regulirala djelovanje ljudskih aktivnosti tamo, uključujući Konvenciju o spremanju Antarktika (Convention for the Preservation of Antarctica). U skladu s tim Konvencijonim pravilima potpisanim 1959., nadležne međunarodne agencije su usvoile brojna pravila koja obuhvaćaju protokol posjetiteljske etike te pravilnik o ribolovu te proces biološkog opserviranaja na tom teritoriju.
Kao što je već spomenuto, internacionalni antraktički dan slavi svako godine prirodu i ekološku situaciju tog dijela Zemlje. Ove godine ćemo obiljetiti 16th International Antarctic Day 15th studenog 2020., a glavni cilj ove manifestacije je promicanje suradnje između nauka, politike i civilnog društva radi stvaranju boljeg okoliša u tom dihotomom dijelu planeta.
Međunarodna zaštita Antarktike
Antarktika, zemlja strašnih mrzlih vremena, je jedinstvena oaza koju trebamo štititi. Više od 25 godina Međunarodna zajednica se bori da spasi ovu nevjerojatnu pustinju od uništenja i iskorištavanja resursa. Međunarodno ugovoreni principi zaštite okoliša osiguravaju da se Antarktik bude štićen i da se njegova netaknutost očuva.
Međunarodni sporazum o kontroli Antarktičkog okoliša (Madrid Protokol) je međunarodni ugovor iz 1991. godine koji propisuje mjere zaštite okoliša, pažljivo upravljanje prirodnim resursima, te reguliranje istraživanja i razvoja na Antarktici. Ugovor je uključio mehanizam koji omogućava stranim vladama da donesu jedinstvene odluke o utvrđivanju granica i reguliranju ribolova u antarktičkom području. To jamči sigurnost ribolovne flote i prevenciju nedozvoljenih ribolovnih aktivnosti u tom dijelu svijeta.
U skladu s Madrid Protocolom, svi strani sudovi moraju poštivati stroge protokole zabrane iskorištavanja mineralnih resursa na Antarktici do 2041. godine. Ovaj sporazum također osigurava mehanizme za praćenje atmosferskih promjena i onečišćenje okoliša koje mogu utjecati na ovaj dijel svijeta. Sve aktivnosti istraživanja novih resursa također su strogo regulirane radi sprečavanja neovlaštenog pristupa ili uništenja prirodnih lokaliteta na Antarktici.
Međunarodna suradnja igra važnu ulogu u održavanju široke raznolikosti biologije na Antarktici kojoj joj podržavamo vitalni ekosustav gdje se nalaze brojne endemske vrste ptica, životinja i biljaka. S obzirom da su većina antartika podložna brzim promjenama uslijed globalnog zagrijavanja, međunarodni sporazumi postali su još važniji radi osiguravanja dugoročne stabilnosti tog dijela svijeta.
0 Comments