Što je blockchain tehnologija? Blockchain je revolucionarna tehnologija koja se koristi za pružanje decentralizirane, sigurne i transparentne infrastrukture. To je otvorena, distribuirana knjiga koju čine širi mrežni uređaji. Blockchain omogućuje ljudima da razmjenjuju digitalne vrijednosti neovisno o lokaciji ili vremenu. Omogućuje bezbedno slanje podataka i novca između dva korisnika bez posredovanja treće strane.
Blockchain tehnologija je decentralizirana verzija baze podataka koja se može koristiti za pohranu informacija. Svaki blok sadrži transakcije koje su dogovorene između dvije strane, a svaka transakcija se potvrđuje putem matematičkih algoritama. Svi blokovi su međusobno povezani i nikada se ne mogu mijenjati, što čini blockchain vrlo sigurnim sistemom.
Sadržaj
Kako funkcionira blockchain?
Blockchain je decentralizirana, distribuirana i javna baza podataka koja se koristi za čuvanje podataka i informacija. Blockchain se sastoji od niza blokova, a svaki blok sadrži zapise o transakcijama. Redoslijed blokova omogućava lako praćenje tih transakcija. Blockchains je obično izgrađen koristeći neku vrstu algoritma sigurnosti koji se koristi za stvaranje lanca blokova i potvrdu valjanosti transakcija. Svaki blockchain ima svoju vlastitu jedinstvenu strukturu, ali obično uključuje dvije glavne funkcije: potvrđivanje identiteta i potvrdu valjanosti transakcija. Potvrđivanjem identiteta, blockchain osigurava da se samo prava osoba može pridružiti mreži. Potvrdom valjanosti transakcija, blockchain osigurava da je sve razmjene novca ili informacija u mreži legitimne i sigurne. Blockchain se može primijeniti na različite industrijske grane, poput financijskih usluga, trgovine na malo, logistike i transporta te interneta stvari (IoT).
U principu, blockchain funkcionira tako što svaka nova transakcija prethodno registriranih informacija dodaje drugim podacima u postojećem lancu blokova. Nakon što su podaci dodani u lanac blokova, on postaje nepromjenjiv te se ne može ažurirati s obzirom da je cijeli lanac povezan sa svakim pojedinim blokom. Ovaj proces omogućava decentraliziranu verifikaciju bez potrebe za centralnom silom koja bi provjerila legitimnost transakcije. Blockchain se također može koristiti za prikupljanje podataka o različitim tokovima novca ili informacija te za stvaranje javnih evidencija koje su dostupne po cijeloj mreži.
Blockchain je također vrlo fleksibilan jer omogućava različite algoritme za potvrdu identiteta i autentifikaciju transakcija. To omogućava društvima da odaberu najbolji algoritam za njihov posebni slučaj upotrebe i da ga primjenjuju na svojoj mreži bez straha od gubitka privatnosti ili sigurnosti. Osim toga, blockchain može biti korisno društvima jer im omogućava da brzo ažuriraju svoju infrastrukturu bez gubitka podataka ili trajanja procesnih vremena.
U svjetlu navedenoga, jasno je da blockchain ima veliki potencijal u različitim industrijskim granima te da bi ga trebalo istražiti više radi boljeg razumijevanja njenih mogućnosti i funkcionalnosti.
Primjeri primjene blockchaina
Blockchain tehnologija je revolucionarna tehnologija koja ima široku primjenu u mnogim industrijama. Može se koristiti za kreiranje sigurnih i decentraliziranih transakcija, osiguravanje privatnih podataka i mnogo toga drugog. Primjeri primjene blockchaina uključuju:
1. Transakcijske usluge: Blockchain omogućava sigurno i jednostavno prenošenje informacija između dvije strane bez potrebe za posrednikom. To znači da se transakcije mogu obaviti bez nadzora ili intervencije, čime se smanjuju troškovi istih.
2. Trgovina na malo: Blockchain tehnologija omogućava maloprodajnim trgovcima da efikasnije upravljaju inventarom, povećavaju transparentnost u trgovini i omogućavaju brži procesi prijenosa novca između prodavatelja i kupaca.
3. Bankarstvo: Blockchain može biti od velike pomoći banke u smanjenju troškova obrade transakcija, osiguravanju sigurnosti i poštivanju zakona o bankarstvu. Također može pomoći u održavanju financijskih računa transparentnima, olakšati proces prebacivanja novca između računa i omogućiti banke da prate sve transakcije na jedinstven način.
4. Identitet: Blockchain je postao sve popularniji za upravljanje identitetima jer osigurava anonimni pristup podacima putem decentraliziranog sustava koji je otporan na hakiranje. Osim toga, blockchain može biti od velike pomoći u upravljanju osobnim informacijama koje su privatne prirode, poput ličnih identifikacijskih brojeva ili bankovnih računa.
Prednosti korištenja blockchaina
Korištenje blockchaina ima nekoliko prednosti. Prva je pouzdanost i sigurnost. Blockchain koristi decentraliziranu mrežu za razmjenu informacija i podataka, što znači da nema jedne točke slabljenja koja bi se mogla iskoristiti. Svi podaci su enkriptirani i skladišteni u mreži, što znači da postoji manje rizika od hakiranja ili prijevara. Druga je transparentnost. Blockchain omogućuje pristup svim informacijama u njemu, pa čak i ako se podaci dodaju ili mijenjaju, svi će to vidjeti na mreži. To znači da je lako vidjeti što se događa unutar mreže bez potrebe da se provjeravaju neovlaštene informacije ili uspostavljaju skupe kontrole. Također, blockchain omogućava automatizaciju procesa jer postoji manje potrebe za ručnom obradom podataka.
Nedostaci korištenja blockchaina
Iako postoje brojne prednosti korištenja blockchaina, postoje i neke nedostatke koje treba razmotriti pri odabiru ove tehnologije. Prvi je skup softver zahtijevan za pokretanje i održavanje mreže blockchain-a. Ovo može biti problem ako imate malo financijskih sredstava jer takav softver može biti skup za nabaviti i instalirati na vaš sustav. Drugo, budući da su svi podaci na blockchain-u enkriptirani, to može biti problem u situacijama gdje su te informacije potrebne radi regulatornih ili drugih propisa o otkrivanju podataka. Treće, brzina rada blockchain-mreže je također jedan problem – ako imate veliki broj transakcija na mrežnom bloku svaki dan, to će usporiti proces obrade transakcija jer ćete morati čekati dok se blokovi ne dovrše prije nego što se nove transakcije mogu provesti na bloku.
Mogućnosti razvoja blockchaina
Blockchain tehnologija postala je sve popularnija u posljednjih nekoliko godina. To je zbog toga što omogućuje decentralizirano i sigurno skladištenje podataka, što je korisno za mnoge industrije. Blockchain se može razvijati da bi se proširio njegov potencijal i prilagodio potrebama tržišta. Ovdje ćemo posvetiti vrijeme razmatranju nekih od mogućnosti razvoja blockchaina.
Kao prvo, blockchain može se razviti za poboljšanje brzine transakcija. Trenutne blockchain mreže mogu biti spore u pogledu obrade transakcija, pa stoga postoji veliki prostor za poboljšanje brzine obrade podataka u blockchain mreži. Također je važno razviti alate koji će omogućiti ljudima lako korištenje blockchain tehnologije i pristup informacijama o transakcijama bez napora.
Drugo, može se razviti sigurniji način skladištenja podataka u blockchain mreži. Postoje potencijalni problemi vezani uz sigurnost podataka unutar blockchain mreže, a to bi trebalo istražiti i ispraviti kako bi se osiguralo da su podaci sigurno skladišteni unutar mreže. Također je potrebno bolje razumjeti način na koji se tajne ključeve mogu čuvati na siguran način u slučaju gubitka ili otkrivanja.
Treće, postoji prostor za dodatnu integraciju s drugim tehnologijama poput strojnog učenja i umjetne inteligencije (AI). Ove tehnologije mogu biti integrirane s blockchianom da bi se osiguralo da transakcije funkcioniraju efikasnije i brže te da se olakša pronalaženje potencijalnih prekršaja pravila ili nepravilnosti unutar transakcija. S druge strane, AI može biti iskorišten za detektiranje potencijalnih problema unutar samog blockchiana.
Na kraju, važno je naglasiti važnost dizajna interfejsa (UI) i upotrebljivosti (UX). Ova pitanja trebala bi biti visoko prioritetna jer moraju biti jednostavna i intuitivna da bi ljudima bila lako koristiti blockchian aplikacije bez napora. Dakle, alati za dizajniranje UI-UX-a moraju biti dobro razvijeni kako bi olakšali upotrebu blockchiana širokoj publici.
U suštini, postoje mnoge mogućnosti za dalji razvoj blockchiana koja su spomenuta ovdje: poboljšanje brzine obrade transakcija; osiguranje sigurnost skladištenih podataka; integracija sa strojnim učenjem i AI; te usavršavanje UI/UX-ova alata dizajniranih posebno za pristup blockchian aplikacija širokoj publici. Stoga ćemo vidjeti puno napora usmjerite ka jačem istraživanju ovih pitanja budućeg rasta i primjenom blockchiana u industriji.
Uvod
Kako bi se razumio proces stvaranja i transformacije čovječanstva, neophodno je razumjeti povijesne događaje, društvenu strukturu i kulturnu obilježja. To može biti zastrašujuće zadatak, ali je vrijedno ulaganja vremena i truda. U ovom članku ćemo analizirati povijesni odraz ljudske transformacije, posebice uglavnom nepismenog društva na razvoj čovječanstva. Razmotrit ćemo početke pišućih civilizacija, kao i druge aspekte koji su ostavili traga u današnjim vrijednostima.
Povijest pismenosti
Pisanje je otkriveno prije više tisuća godina, a prva dokumentirana civilizacija koja ga je koristila bila je Sumer. Ova civilizacija dala nam je prvi slojeviti jezik na svijetu – akadski jezik – te su nam ostavili mnoge važne knjige u obliku glinenih pločica s poznatom epopejom Gilgameš. Iako se pisanje počelo razvijati još od Sumera, druga velika civilizacija koja ga je usvojila bila je Egipat. Egipatci su koristili jezik hebrejski i imali malo napredniji sustav pisanja – hijeroglifski jezik.
Razvoj društvenih struktura
Uz razvoj pisanog jezika, društvena struktura također se mijenjala. Prvi zapisi o počecima države pronađeni su u Mezopotamiji, gdje smo vidjeli formiranje prve monarhije u ljudskoj povijesti. Monarhija se širila sve do Egipta gdje smo vidjeli stvaranje faraonske države koja je postala važna sila na istočnom Mediteranu. Također smo vidjeli formiranje još jedne velike civilizacije – Asirske imperije – koja se proširila na mnoga područja Mediterana i Bliskog istoka.
Kulturni uticaj
Kada govorimo o kulturi, treba napomenuti da su svi ti događaji imali veliki uticaj na moderni svijet danas. Od religioznih praksi izranjanog Starog zavjeta do mitova poput Gilgameshe i Homerove Ilijade – sve to nastalo je iz najranijih pišućih civilizacija. Ove stvari bile su temelji za mnoge buduće religiozne prakse i kulture što potvrđuju da smo od tih ranim pišućim civilizacijama naslijedili puno važnih ideja.
Zaključak
Možemo reći da su ranim pišućim civilizacijama dugujemo puno toga danas – od jezika do religioznih praksi – sve to nas podsjeti da bez nauka pišućih ljudi ne bi mogli postojati danas onakvim kakvi jesmo: modernim ljudskim bićima punim ideja i sposobnosti razmišljanja iza nas samih.
0 Comments