Dijaliza bubrega je medicinski proces koji se koristi u liječenju ozbiljnih bubrežnih bolesti. To je postupak zamjene funkcije bubrega, uklanjajući višak vode i toksina iz tijela. Dijaliza pomaže u održavanju ravnoteže soli i minerala, kao i razine šećera u krvi.
Dijaliza bubrega je medicinska metoda za čišćenje krvi uklanjanjem toksičnih materija iz tijela, kada bubrezi više ne mogu obavljati to funkciju. Proces dijalize omogućuje da se krv cirkulira kroz posebno napravljen filter, koji odsiječe štetne tvari iz krvi i omogućuje da se glavni životni hranjivi elementi obnovite.
Sadržaj
Kako funkcionira dijaliza bubrega?
Dijaliza bubrega je medicinski postupak koji se koristi za čišćenje krvi i uklanjanje otpadnih tvari iz tijela. To se obično događa kada ljudska bubrežna bolest dovede do toga da bubrezi ne mogu ispravno obaviti svoju funkciju čišćenja. U ovom postupku, liječnik propisuje uređaj nazvan dijalizator, koji se nalazi izvan tijela pacijenta. Dijalizator je spojen na pacijentovu venu i arteriju pomoću dvostrukih cjevčica. Tada cirkulira tekućina, nazvana otopina dijalize, preko dvostrukih cjevčica u dijalizator, gdje se može povezati s pacijentovim krvotokom. Otopina dijalize sadrži solne i mineralne tvari koje su potrebne za čišćenje krvi. Kada je proces uključen, otpadne tvari iz pacijentove krvi mogu se prenositi između otopine i pacijentove krvi. Kada proces završi, otopina se vraća natrag u dijalizator gdje filtrira otpadne tvari i potom se ponovo vraća u pacijentovo tijelo.
Dio procesa dijalize je da se otpadne tvari poput šljake, soli i mokraćne kiseline mogu usmjeriti van tijela preko otopine dijalize. Otopina dijalize prolazi kroz filtre zvana membrana koja omogućava da molekule vode i soli ulaze u rastvor zajedno s molekulama otpadnih tvari. Na ta način, ljudska krv će biti čista od toksina i bit će obogaćena novim mineralima. Dio procesa može biti poznat i pod nazivom hemodijaliza; ovaj postupak provodi stručnjacima specijalistima ili posebno obučenim medicinskim sestrama.
Dodatni postupak naziva se peritoneálna dijaliza – ovaj postupak provodi unutar pacijentovog trbuha umesto da bude spojen na venu i arteriu. U tom slučaju, umesto otopine dijaleze koja cirkulira između vanjske opreme i ljudskog organizma, upotrebna je tekućina koja sadrži laksative koja ulaze unutar trbuha putem cevca poput sonde koja prolazi preko abdominalnih zidova pacijenta.
U oba slučaja – hemodializu i peritoneální dializu – potrebno je redovito provođenje da bi se osiguralo da je proces uspješan; međutim, peritoneální dializu može biti fleksibilnija jer ne morate biti vezan za opremu vanjske opreme svaki dan pa stoga možete raditi više aktivnosti bez straha od buke ili boli od duge ekspoziciji vanjskoj opremi
Simptomi potrebe za dijalizom bubrega
Kada bubrezi ne funkcioniraju pravilno, neki simptomi se mogu pojaviti ili se pogoršati. Ako znakovi i simptomi traju duže vrijeme i postanu sve izraženiji, to može biti znak da je potrebna dijaliza bubrega. Simptomi koji ukazuju na potrebu dijalize uključuju: otežano disanje, oticanje (oteklina) nogu, stopala i lica, mučninu i povraćanje, slabost mišića i umor, bol u trbuhu, žeđ i često mokrenje. Pored toga, pacijenti često imaju pojačano lučenje amonijaka iz tijela putem disanja ili kože. U slučajevima ozbiljne pošteđenosti bubrega mogu se pojaviti još ozbiljniji simptomi kao što su gubitak svijesti, konvulzije ili visoka temperatura.
Ako postoji sumnja da je potrebna dijaliza bubrega ili ako se pojave gore navedeni simptomi, obavezno je posjetiti liječnika kako bi se utvrdila dijagnoza. Obavljanje testova urina i krvi pomaže u identifikaciji simptoma bolesti bubrega te će liječnik moći napraviti adekvatnu procjenu stanja pacijenta te preporučiti odgovarajuće liječenje.
Hemodijaliza
Hemodijaliza je vrsta dijalize bubrega koja se koristi za uklanjanje viška tekućine, soli i toksina iz tijela. To se obično radi u bolnici ili centru za dijalizu. Hemodijaliza koristi poseban filter, nazvan dializator, koji je povezan s pacijentovim venskim sustavom. Kako bi filter mogao funkcionirati, potrebno je da se preko posebnih crijeva ubrizgava voda u filter. Također se ubrizgava otopina soli koja lučuje toksine i višak tekućine iz krvi pacijenta. Nakon što filter odradi svoju funkciju, otopina soli i otpadni proizvodi se uklanjaju iz nje.
Peritonealna dijaliza
Peritonealna dijaliza je druga vrsta dijalize bubrega koja se provodi unutar tijela pacijenta bez nikakve vanjske opreme ili poveznice. U tom postupku, peritoneum (trbušna šupljina) igra važnu ulogu kao membrana filtra. Otopina soli i lijekova ubrizgava se u trbušnu šupljinu pacijenta gdje filtriranje otpada počinje. Nakon toga, otopina soli i otpadni proizvodi se uklanjaju iz trbušne šupljine zajedno s viškom tekućine i toksinima. Peritonealna dijaliza obavlja se na ambulantnoj bazi, a pacijent može biti na ovom postupku dulje vrijeme ako mu je potrebna stalna dijaliza bubrega.
Komplikacije dijalize bubrega
Dijaliza bubrega je medicinska procedura koja se provodi kako bi se ljudima s oštećenim bubrezima pomoglo u obavljanju funkcija bubrega. To obično zahtijeva da bolesnik putuje u bolnicu ili dijalizni centar najmanje dva puta tjedno. Iako je dijaliza često neophodna za preživljavanje, mogu se pojaviti i određene komplikacije.
Krvne žile i arterije koje se koriste u dijalizi mogu postati upale, što može dovesti do gubitka venskog protoka i oštećenja kože oko mjesta uboda. To može prouzročiti da se rana ne liječi pravilno, što može rezultirati infekcijom. Osim toga, u teškim slučajevima može doći do unutarnje krvarenje ili čak gangrene kože, što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Niska razina vitamina B12 i folata na račun gubitka vitamina također predstavlja problem za one koji su na dijalizi bubrega. U tom slučaju potrebna je dodatna ishrana ili injekcije vitamina B12. Također postoji rizik od hipotenzije, odnosno niskog krvnog tlaka uslijed gubitka tekućine i soli u toku dijalize, pa je važno pridržavati se preporuka liječnika o upotrebi soli.
Nuspojava poput zamora i slabosti također mogu biti posljedica dijalize bubrega jer organizam gubi puno elektrolita tijekom procesa. Osim toga, postoje dugoročne posljedice povezane s dijalizom poput smanjenja imuniteta, akutnog srčanog zastoja, stvaranja kamenca u bubrezima i povećanog rizika od infekcija mokraćnog sustava. Ljudima na dijalizi potrebno je redovito pratiti rad bubrega radi prevencije ove vrste problema.
Prevencija potrebe za dijalizom bubrega
Kako bi se spriječila potreba za dijalizom bubrega, prvo je važno prepoznati rizik od bolesti bubrega. U tu svrhu preporučuje se redovito promatranje krvnog tlaka, provođenje pravovremenih testova urina te praćenje funkcije bubrega. Potrebno je pratiti i promatrati prehranu koja obuhvaća održavanje odgovarajuće težine, konzumiranje hrane s niskim unosom soli i ugljikohidrata te izbjegavanje prekomjerne upotrebe alkohola. Također je potrebno ograničiti unos lijekova koji mogu imati negativan utjecaj na funkciju bubrega.
Ako se pojavi simptom boli u trbuhu ili leđima ili ako postoje znakovi upale mokraćnih putova, preporučljivo je savjetovanje s liječnikom radi isključivanja mogućih bolesti bubrega. Osim toga, liječnik može savjetovati ciljanu terapiju lijekovima usmjerenih na sprečavanje napredovanja bolesti bubrega. U slučajevima gdje se napredovanje bolesti ne može zaustaviti, preporučljivo je rano planiranje dijalize kako bi se smanjio stres i anksioznost povezane s pripremama za dijalizu.
0 Comments