Što je disocijativni poremećaj

by Jan 29, 2025Zdravlje0 comments

Disocijativni poremećaj je psihijatrijska dijagnoza koja se odnosi na skup simptoma koji su povezani s gubitkom sposobnosti da se povežu s normalnom svjesnim stanjem. Ovi simptomi mogu uključivati gubitak memorije, promjenu identiteta, zamjenu identiteta ili potpuno odvojenu ličnost, nekontrolirane motorni pokrete ili glasanje, kao i psihosomatske simptome.

Disocijativni poremećaj je skup poremećaja ponašanja koji se izražava u odvajanju od iskustava i okoline, te se često javlja u obliku gubitka sjećanja, promjene identiteta i/ili promijenjenog stava prema okolini.

Simptomi disocijativnog poremećaja

Disocijativni poremećaji mogu imati različite simptome i intenzitet. Simptomi se mogu pojaviti od vremena do vremena ili traju dugo vremena. Najčešći simptomi su gubitak memorije, kojemu se obično pridružuje amnezija (gubitak sposobnosti da se sjetite stvari); promjene u identitetu ili osobnosti; odsutnost od stvarnosti; i osjećaj da su dva dijela tijela odvojeni jedan od drugog (na primjer, osjećaj da ste dio tijela nikako ne možete kontrolirati). Također možete imati noćne more ili halucinacije, promijeniti glas, imati različita interesa ili hobije, promjeniti svoju seksualnu orijentaciju ili preokrenuti ponašanja. Ovi simptomi mogu biti toliko teški da osoba ne može normalno funkcionirati u svom svakodnevnom životu.

Osjetljive osobe često pate od disocijativnih poremećaja zbog traumatizirajućih događaja u ranom djetinjstvu. Trauma je obično uzrokovana lošim roditeljskim odgojem ili druge vrste fizičkog ili emocionalnog zlostavljanja. Disocijacija omogućava osobi da se „odvoji” od svoje okoline i zaštiti sebe od bilo kojeg psihološkog napada. Zbog toga, mnogi ljudi postaju zavisni od disocijacije kako bi preživjeli u teškim situacijama.

Kako bi se postavila dijagnoza disocijativnog poremećaja, liječnik će provesti temeljit pregled i intervju sa pacijentom kako bi utvrdio je li postojao traumatski događaj u prošlosti pacijenta i je li to dovelo do simptoma disocijacije. Lekar će također provjeriti druge moguće fiziološke i mentalne probleme koji bi mogli biti uzrok simptoma. Ovisno o simptomima, lijekovi za depresiju i anksioznost također mogu biti propisani za smanjenje stresa i olakšavanje simptoma.

Ako ste susreli bilo koji od ovih simptoma duže vrijeme, potražite savjet psihologa ili psihoterapeuta koji će vam možda moći pomoći da razumete situaciju bolje. Psihoterapija je najbolji način liječenja disociativnih poremećaja jer omogućava pacijentima da prepoznaju iskustva koja su dovela do nastanka problema te omogućava pacijentima da poduzmu potrebne korake za prevladavanje trauma.

See also  Štosue dulcolax tablete i koja su iskustva

Uzroci disocijativnog poremećaja

Disocijativni poremećaj je mentalno stanje koje se može pojaviti kao rezultat dugotrajnog stresa. To može biti posljedica traume, poput nasilja ili zlostavljanja u djetinjstvu. Osobe s disocijativnim poremećajem mogu patiti od razdvajanja od svog trenutnog iskustva, osjećaja i okoline. Također mogu imati problema s pamćenjem, identitetom i osobnim identitetom. Svi ovi simptomi mogu dovesti do teških problema u funkcioniranju osobe u svakodnevnom životu.

Neki od glavnih uzroka disocijativnih poremećaja uključuju: nasilje ili zlostavljanje u djetinjstvu; dugotrajan stres; izloženost traumi; loši odnosi s roditeljima; loša obiteljska situacija; teške životne okolnosti; prerani razvod roditelja; ozbiljan fizički trauma ili bolest; teške emocionalne traume, poput smrti voljenih osoba. Disocijacija je obrambeno mehanizam koji se počinje razvijati u ranoj dobi kako bi se uspješno prilagodilo okolini i preživljavao stresne situacije.

Neki od glavnih faktora rizika za disocijativni poremećaj mogu biti genetska predispozicija, umjetna inteligencija, loša obiteljska situacija, deprivacija ili psihosocijalna trauma. U nekim slučajevima ljudi se bore s problemima vezanim za nedostatak socijalne podrške i druge probleme unutar obitelji koja mogu utjecati na nastanak ovog mentalnog stanja. Stoga je jako važno da se pronađe adekvatan način podrške za osobu kojoj je dijagnosticiran ovaj poremećaj, kako bi se postigli najbolji rezultati liječenja.

Dijagnostika disocijativnog poremećaja

Dijagnostički postupak za identificiranje disocijativnog poremećaja uključuje procjenu kliničkog i anamnestičkog podataka. Klinički pregled obuhvaća razgovor s pacijentom i njegovom obitelji, te procjenu psihijatrijskih simptoma. Anamneza se obavlja kako bi se utvrdilo je li pacijent imao prethodno iskustvo s hipnoterapijom, traumom ili psihoza. Kako bi se odredila prisutnost disocijativnog poremećaja, liječnik može provesti standardizirane testove poput MMPI-2, MCMI-III i Rorschach Inkblot Test. Ovi testovi mogu otkriti razinu osobnostnih promjena koje sugeriraju prisustvo disocijativnog poremećaja. Osim toga, liječnik može propisati lijekove kako bi se utvrdilo je li simptomatologija povezana s neurološkim ili neurokemijskim problemima. Ako se potvrdi da je dijagnoza točna, liječnik će preporučiti odgovarajuće terapijske opcije za najbolje rezultate.

See also  Što su simptomi i kako ih prepoznati

Kognitivno-bihevioralne tehnike mogu biti jedan od glavnih metoda liječenja disocijativnog poremećaja. Terapija cilja na normalizaciji procesa mišljenja i ublažavanje simptoma traume ili stresa. Možda ćete se morati suočiti sa starim traumama u terapiji kako biste potpuno razumjeli i prevladali svoje stanje depresije ili anksioznosti. Također možete pohađati grupnu terapiju koja će vam omogućiti da razgovarate o svojoj situaciji s drugim ljudima koji prolaze slične probleme. Psihoterapija možda će biti neophodna ako ste uključeni u psihološki zlostavljanje ili traumatske događaje u prošlosti. Psihoterapeut vam može pomoći da prevladate emocionalne probleme, napredujete i uspostavite uspješnu interakciju sa drugima.

Psihofarmaceutska terapija možda će biti potrebna ako simptomi postanu teški do te mjere da vam onemogućavaju svakodnevni život bez medicinske intervencije. Antidepresivni lijekovi i antipsihotici mogli bi biti propisani ako je dijagnoza točna što će vam pomoći da na bolji način reagirate na situacijama i bolje kontrolirate vaš psihosomatski stresni odgovor.

Liječenje disocijativnog poremećaja

Disocijativni poremećaj je stanje mentalne zdravlje koje se manifestira kao gubitak svijesti, selektivna amnezija, gubitak identiteta i promjena u društvenom ponašanju. Liječenje disocijativnog poremećaja je složen proces i uključuje interdisciplinarni pristup. Terapija se sastoji od psihoterapije, lijekova i podrške obitelji. U terapiji se koristi psihološka obrada, tako da pacijent može preispitati svoje misli, osjećaje i ponašanja. Psihoterapeut može pomoći pacijentu da razumije svoje simptome i da razviju strategije za suočavanje s njima.

Lijekovi mogu biti dio liječenja disocijativnog poremećaja, ali oni nisu obavezni. Lijekovi mogu biti učinkoviti samo ako je pacijent već podvrgnut intenzivnoj psihološkoj obradi. Međutim, ako su simptomi teški ili traju dugo vremena, lijekovi se mogu propisati za olakšavanje simptoma. Antidepresivi i antipsihotici mogu biti učinkoviti za liječenje depresivnih simptoma disocijativnog poremećaja.

Podrška obitelji je važna za pacijente s disocijativnim poremećajem jer ona im omogućava da budu iskreniji o svojoj bolesti i poziva najbliže suradnike da razumno reagiraju na simptome bolesti. Obiteljska terapija također može pomoći članovima obitelji da razumjetu bolest pacijenta i pronađu načine za to kako im olakšati patnju dok se liječenje odvija.

U svakom slučaju, ljudima s disocijativnim poremećajem treba dati potrebna pažnja, podrška i nastojanja za ozdravljenjem kako bi se osiguralo njihovo dobro mentalno zdravlje. Potrebno je vrijeme da bi se postiglo trajan oporavak, ali pravilna dijagnoza i adekvatna terapija su temelji za uspješno liječenje ovog stanja mentalne bolesti.

See also  Što je burnout sindrom

Alternativne terapije za disocijativni poremećaj

Disocijativni poremećaji su psihički poremećaji koji mogu uzrokovati poteškoće u svakodnevnom životu. Ovi poremećaji mogu se manifestirati na različite načine, od blagog do ozbiljnog. Uobičajene terapijske tehnike obično se koriste za liječenje disocijativnih poremećaja, ali postoje i alternativne terapeutske tehnike koje se mogu isprobati. Jedan od primera je tzv. “pletenje”. To je vrsta meditacijske tehnike koja se temelji na fokusiranom dijeljenju emocionalnih iskustava s drugom osobom. Također možete isprobati i vizualizacijsku tehniku koja podrazumijeva stvaranje pozitivnih slika ili osjećaja u glavi da bi se smanjila anksioznost ili strah. Još jedna alternativna terapija je tzv. “dance-movement terapija”. Ova metoda kombinira ples, glazbu i gibanje kako bi se pojačao osjećaj samopouzdanja i samopoštovanja. Alternativne terapeutske tehnike mogu biti od velike pomoći osobama s disocijativnim poremećajima jer one nude priliku za dublji osvrt na emocionalna iskustva i omogućavaju ljudima da ih bolje razumiju i integriraju u svakodnevni život.

Pletenje

Pletenje je vrsta meditacijske tehnike koja podrazumijeva dijeljenje emocionalnih iskustava s drugom osobom. Metoda podrazumijeva da dvije osobe sednu u blizinu jedna drugoj, obavezno drže jedna druge za ruke ili ruke preko ramena, a zatim fokusiraju svoju pažnju na disanje, misli ili osjećaje koji nastupaju tijekom procesa dijeljenja emocionalnih iskustava. Nalazimo da pletenje može biti vrlo korisno za pacijente s disocijativnim poremećajem jer im omogućava da dublje razumjeti njihove unutarnje stanove i potrebe.

Vizualizacija

Vizualizacija je još jedna alternativna terapeutska metoda koja podrazumijeva stvaranje pozitivnih slika ili osjećaja u glavi da bi se smanjila anksioznost ili strah. Tehnika može biti posebno korisna za pacijente sa disocijavtivnim poremećajem jer im olaksava da preuzmu nadzor nad emocionalnim stanjima i potrebama u bilo kojoj situaciji.

Dance-movement terapija

Dance-movement terapija (DMT) je još jedna alternativna metoda koja se može primjeniti u liječenju disocijavtivnih poremećaja. DMT je proces koji spaja ples, glazbu i gibanja sa ciljem jačanja osjetljive interakcijske veze među umom, tijelom i duhom pacijenta. Terapija dolazi u obliku igara, grupnih aktivnosti ili individualnog rada sa stručnjacima iz ove oblasti usmjeravanog ka postizanju boljitka.

Jasmina

Position

Nadam se da je ovaj tekst bio koristan i da ste uživali čitajući ga.

Ako želite još slobodno pogledajte sve moje članke na ovom portalu.

Ako mene želite upoznati pogledajte više ovdje.

Sadržaj objavljen i dostupan putem ovim internetskih stranica isključivo je informativnog karaktera i pribavljen iz jvnih izvora, bez ikakvog jamstva, bilo koje vrste, izričitog ili prešutnog, da je isti točan, pravodoban, potpun i/ili prikladan za neku određenu svrhu ili određeni način korištenja. Navedeni sadržaj Korisnik koristi isključivo na vlastitu odgovornost i vlasnik ove stranice se ne može smatrati odgovornim za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem ili interpretacijom istog. Objavljeni sadržaj i informacije ni u kom smislu ne predstavljaju ponudu ili poziv na stavljanje ponude za trgovanje ili bilo koju drugu transakciju u vezi s objavljenim sadržajem i informacijama.

Portal Informer

Portal za informiranje na jednom mjestu

Psihologija

Što je dijagnoza

Što je dijagnoza je pitanje koje mnogi od nas imaju. Dijagnoza je postupak postavljanja procjene ili razumijevanja stanja neke osobe ili stvari. To obično uključuje korištenje različitih dijagnostičkih alata i metoda, uključujući ispitivanje, promatranje, preglede i...

read more

Što je dišnik

Što je dišnik je fiziološki uređaj koji se koristi za mjerenje plućne funkcije. To je uređaj koji se sastoji od cijevi, senzora i računala za procesiranje podataka. Kako dišnik mjeri plućnu funkciju, to može služiti liječnicima i medicinskim profesionalcima da bi...

read more

0 Comments

Pin It on Pinterest

Shares
Share This