Što je egoizam? Egoizam je mentalni stav ili postupak koji se temelji na snažnom osjećaju vlastite važnosti, težnji da se osobne potrebe zadovolje u potpunosti i ne želeći sudjelovati u postupcima koji su usmjereni na zadovoljenje tuđih potreba. Egoistična osoba često misli samo na sebe i ne razmišlja o posljedicama svojih postupaka za druge.
Egoizam je pojam koji se odnosi na postavljanje interesa vlastitog ja ispred interesa drugih. To je mentalni stav koji vodi promociji samoljubivosti ili lijenosti u jednom pravcu. Egoizam također uključuje gomilanje materijalnih dobara i usvajanje obrazaca ponašanja koji imaju za cilj fiksirati status osobe.
Sadržaj
Kako prepoznati egoizam?
Egoizam može biti teško prepoznati jer je obično pokriven kulisama društvenog ponašanja. Iako je uobičajeno da osobe djeluju na sebičan način, neki ljudi to čine na takav način da ih drugi ne primijete. Na primjer, osoba može manipulirati situacijom ili ljude za vlastitu korist, ali na takav način da se to ne vidi ili se ne čini očiglednim. Međutim, postoje određeni simptomi koje je moguće pratiti kako bi se utvrdilo postoji li egoizam.
Jedan od najvažnijih simptoma egoizma je nesklonost donošenju odluka s drugima u vidu. Osoba koja radi samo za svoje dobro i daje manje pozornosti drugima često će razmišljati o sebi i raditi ono što ona smatra da treba učiniti. Takvi ljudi imaju tendenciju da prevladavaju rasprave i ignoriraju misli i osjećaje drugih ljudi. Oni također mogu biti nepravedni prema drugima, posebno ako smatraju da su oni u lošem položaju ili manje privilegirani.
Osoba koja ima sklonost egoizmu također će imati tendenciju da preuzme kontrolu nad situacijama ili manipulira okolnostima za vlastite interese. Oni mogu preuzeti previše odgovornosti za stvari, posebno ako im dolazi neka korist od toga. Takve osobe mogu biti sklone ignoriranju savjeta drugih te se usredotočiti samo na stvari koje su dobre za njih same.
Egoistične osobe također obično nisu sklone prihvaćanju savjeta i mogu biti nepovjerljive prema mišljenju ili osjećajima drugih ljudi. Ono što bi bilo dobro za druge možda ne bi bilo ni slabo ni pozitivno za njih same pa stoga često ignorišu mišljenja drugih te rade ono što misle da je ispravno za njega samog. Takve osobe također mogu biti sklone gubitku empatije prema drugim ljudima i situacijama jer su usredotočene samo na vlastite potrebe i interese bez razmišljanja o utjecajima koje to možda imati na druge..
Svi ti simptomi pomažu identificirati egoizam u određenom ponašanju pa budite sigurn
Egoizam
Egoizam je stanje u kojem pojedinac isključivo razmišlja o sebi, svojim interesima i potrebama, a svi ostali se smatraju manje važnima. Egoizam može biti urođeni mehanizam za preživljavanje ili rezultat okruženja u kojemu se živi. Među glavne čimbenike koji utječu na egoistično ponašanje su: loša samopouzdanost, strah od odbacivanja, nisko samopoštovanje i osjećaj da drugi ljudi ne poštuju tvoju osobnost. Osoba koja se ponaša egocentrično najčešće želi postići uspjeh i uspjeti u svojim ciljevima, bez obzira na druge ljude.
Egoizam također može biti posljedica anksioznosti ili depresije. U takvim slučajevima, egoistično ponašanje može biti način da se osigura sigurnost i osigura da je pojedinac zaštićen od boli. Osim toga, stresne situacije mogu dovesti do egaistike reakcije jer pojedinac želi pronaći najbolji mogući način da se održava pod kontrolom.
Kada su u pitanju socijalne okolnosti, loša obiteljska dinamika ili neravnoteža moći unutar obitelji mogu dovesti do egaistike reakcije. Ekonomija i društvena statusna razina također mogu utjecati na egoistiko ponašanje jer ljudsko biće često želi biti bolji od drugih i osigurati si sigurnost financijskih resursa ili druge vrste resursa.
Kako se boriti protiv egoizma?
Egoizam je čest problem koji može otežati odnose i stvoriti osjećaj nesigurnosti i nevoljnosti među ljudima. Borba protiv egoizma trebala bi početi razumijevanjem i prihvaćanjem istine da je to normalno ponašanje ljudi. Stvaranjem razumijevanja u vezi s egoizmom, ljudi će biti u stanju da se suoče s tim ponašanjem umjesto da ga ignoriraju ili ga potiskuju.
Jedna od najboljih metoda za borbu protiv egoizma jest promovirati empatiju i poštovanje među ljudima. Empatija je temeljna vrlina koja postoji u svakoj kulturi, a omogućava nam da se suosjećamo s drugima i shvatimo da smo svi međusobno povezani. U tom smislu, empatija nam omogućava da shvatimo što je to što drugi osjećaju, što im je važno te kako mogu postupiti u datim situacijama. Takvo razumijevanje može biti dragocjen alat za prevenciju egoizma.
Također, potrebno je poticati poštovanje prema drugim ljudima, bez obzira na to koliko su drugačiji od nas. Trebamo se usredotočiti na osobine koje nas čine sličnim jedni drugima, a ne na ono što nas dijeli. Poticati ćemo tako grupno poštovanje među ljudima te stvoriti okruženje u kojem će svi biti voljni podijeliti resurse i podržavati jedni druge u zajedničkom napretku.
Konačno, potrebno je postaviti granice jer to će omogućiti ljudima da budu sigurniji u svoju vrijednost i spriječiti egoizam. Postavljanje granica ne samo da će omogućiti drugim ljudima da vas cijene više, već će također pomoći pojedincima da razviju svoju samopouzdanost i samopoštovanje te da se osjete manje pod pritiskom zbog okoline koja zahtijeva previše od njih.
Gdje je egoizam zabranjen?
Egoizam je uvijek nepoželjan, ali postoje određeni okoliši u kojima je zabranjen. U mnogim religijama, na primjer, egoistično ponašanje smatra se moralno neprihvatljivim i zabranjeno je. Postoje također i druge okoline u kojima se egoizam smatra nepoželjnim. Na primjer, u obitelji se očekuje da će članovi biti jedni prema drugima pažljivi i da će pokazati međusobnu ljubav i podršku. Također se očekuje da će djeca biti poštovana prema svojim roditeljima i da će cijeniti napore koje njihovi roditelji ulože kako bi im stvorili lijep dom. U školama, na primjer, očekuje se od svih učenika da poštuju jedni druge i da se pridržavaju pravila škole. Egoistično ponašanje poput vrijeđanja drugih ili vrijeđanja profesora smatra se neprihvatljivim.
U poslovnom svijetu također postoji stroga kazna za egoistično ponašanje. Na primjer, radnici su dužni raditi zajedno kako bi postigli ciljevi tvrtke. Radnici koji rade samo na svojoj ličnoj dobiti mogu biti kažnjeni ili otpušteni ako nastave svoju egocentričnu igru. Također, poslovna etika obuhvaća princip poštovanja kolega i pridržavanja pravila tvrtke. Stoga je važno da radnici budu pozitivni prema drugima i da dijele informacije s kolegama umesto što se trude iskoristiti druge radi vlastite dobiti.
U svakodnevnom životu također postoji ograničen prostor za egoizam. U obitelji ili odnosima prijatelja osoba treba biti spremna dati više od onoga što traže od partnera ili prijatelja. Osobe trebaju pokazati pažnju drugima te podržati svoje prijatelje i voljenu osobu u vremenima teškoća bez traženja bilo čega zauzvrat. Dakle, ako želi imati uspjeha u bilo kojoj okolini, trebalo bi potisnuti egoizam unutra te ga zamijeniti altruizmom prema drugima.
Dakle, egoizam je moralno neprihvatljiv u mnogim okolini gdje bi ljudska interakcija trebala biti usmjerana prema međusobnom razumijevanju i poštovanju bez obzira na interese jedne strane ili druge strane.
Egocentričnost
Egocentričnost je mentalno stanje u kojem je osoba previše usredotočena na sebe, svoje potrebe i interese. To može biti problem, jer može dovesti do konflikta s drugima i do toga da se druga strana ne osjeća dobro. Međutim, postoje načini na koje ljudi mogu postati manje egocentrični.
Biti svjestan
Jedan od prvih koraka za postizanje manje egocentričnog mentalnog stanja je biti svjestan različitih interesa i potreba drugih ljudi. Osoba se mora nastojati razmisliti o tome što druga osoba misli ili želi, i pokušati se uklopiti u tu situaciju. To znači da će se truditi da sluša druge ljude i da razumije njihovu točku gledišta.
Pokazivanje empatije
Također je važno pokazati empatiju prema drugima. Empatija podrazumijeva da se osoba potrudi razumjeti što osjećaju drugi ljudi i postupiti prema njima s poštovanjem. Također, ako se dogodi neki konflikt, trebalo bi pokušati vidjeti stvar iz perspektive druge osobe te pronaći zajedničke ciljeve s kojim ćemo oboje biti zadovoljni.
Manje samozadovoljstva
Manje egocentrične osobe također će pokušavati biti manje samozadovoljne i više spremne na poduzimanje akcija da bi se ispunile potrebe druge strane. Na primjer, ako netko želi nešto popraviti ili napraviti, umjesto da čekaju da netko drugi to učini, onda će ta osoba pokazati inicijativu i pozitivno djelovati prema tom cilju. To će rezultirati većom razinom suradnje između strana te time smanjit mogućnost sukoba ili nesporazuma.
0 Comments