Endometrij je sluznica koja obloži unutarnju površinu maternice. Ona je sastavljena od tankog sloja stanica koje se svakog mjeseca obnavljaju i ispadaju tijekom menstrualnog ciklusa. Endometrijski tkivo može se naći i izvan maternice, a nalazi se u trbušnoj šupljini, jajnicima i drugim unutarnjim organima.
Endometrij je sluznica koja pokriva unutarnju stranu maternice. Endometrijske stanice se svakog mjeseca obnavljaju i odbacuju uz redovite menstrualne cikluse.
Sadržaj
Kako se dijagnosticira endometrij?
Endometrij se dijagnosticira koristeći ultrazvuk, magnetsku rezonancu ili biopsiju. Ultrazvučna dijagnostika je najčešća metoda za dijagnosticiranje endometrioze. Ultrazvuk će otkriti promjene u obliku i veličini maternice, što ukazuje na prisutnost endometrioze. Magnetska rezonanca može detektirati abnormalnosti u okolnom tkivu i pokazati promjenu boje povezane s endometriozom. Biopsija je najprecizniji način dijagnoze endometrioze, ali je manje često korištena jer se smatra invazivnom procedurom. Biopsija se obično provodi ako ultrazvučna dijagnostika ili magnetska rezonanca otkriju sumnju na endometriozu i ako je potrebno potvrditi dijagnozu. Liječnik će također možda pregledati trbuh pacijenta radi otkrivanja povećanih jajnika ili drugih simptoma koji su uobičajeni za endometriozu.
Dodatne preglede i testove mogu se provesti kako bi se utvrdila razina hormona pacijenta, te da bi liječnik imao cijelu sliku bolesti prije donošenja odluke o liječenju. U nekim slučajevima liječnici mogu propisati hormonalne terapije ili operaciju kako bi se smanji simptomi i rizik od ponovne pojave bolesti.
Simptomi endometrioze
Endometrioza je bolest u kojoj se endometrijsko tkivo, koje obično raste u maternici, nalazi van nje. Endometriozu karakteriziraju bolovi i neplodnost. Simptomi endometrioze mogu se podijeliti u one koji se tiču bolnog ciklusa, bolova pri spolnom odnosu, te simptoma povezanih s neplodnošću.
Bolovi u donjem dijelu trbuha i leđima su česti simptomi endometrioze. Bol može početi prije menstruacije i trajati dok traje ciklus. Također, može biti prisutan i nakon menstruacije. Bolovi su često toliko jaki da osoba mora uzimati lijekove protiv bolova.
Također je vrlo česta pojava bolova tijekom spolnog odnosa zbog prisutnosti bolnih upala zbog endometrioidnog tkiva. U nekim slučajevima, osoba može doživjeti tešku bol tijekom i nakon spolnog odnosa.
Kada je u pitanju neplodnost, simptomi kao što su teškoća postizanja trudnoće ili gubitak trudnoće mogu biti posljedica endometrioze. Endometrioidno tkivo može dovesti do blokade jajovoda i time usporiti ili onemogućiti putovanje spermija prema jajnicima. Također, prisutne upale mogu negativno utjecati na plodnu funkciju žene te na oploditev jajašca.
Dijagnoza endometrioze
Endometrioza je hormonalno povezana stanica bolest koja se odnosi na debljinu sluznice maternice. To je jedna od najčešćih ginekoloških bolesti, a često se nalazi kod žena u reproduktivnom dobu. Dijagnoza endometrioze temelji se na anamnezi, fizičkom pregledu i ultrazvuku. U nekim slučajevima, kirurško liječenje je potrebno za potvrdu dijagnoze i postavljanje točnog prognostičkog stanja.
Anamneza obuhvaća pregled simptoma koji upućuju na dijagnozu endometrioze. Simptomi uključuju bolove tijekom spolnog odnosa, bolove u trbuhu ili donjem dijelu leđa tijekom ili između menstruacija, teškoće s začećem ili pobačajima. Ovisno o simptomima i anamnezi, liječnik će propisati detaljan fizički pregled pacijentice s naglaskom na regiji trbuha.
Ultrazvuk pomaže u dijagnosticiranju endometrioze jer prikazuje promjene u štitnjači i maternici te potvrđuje prisutnost ektopičnih endometrijskih lezija. Ultrazvučni pregled možda će biti uključen i da bi se otkrila prisutnost cista jajnika (endometrijske ciste).
Kirurško liječenje, poput laparoskopija ili laparotomija, možda će biti potrebno da bi se postavila dijagnoza endometrioze i da bi se identificirale širenje i intenzitet bolesti. Kirurška intervencija također pruža priliku za ispravljanje bilo kakve funkcionalne abnormalnosti koja možda imaju veze s endometriozom.
Liječenje endometrioze
Endometrioza je stanje u kojem se stanice slične onima u unutarnjoj površini maternice, zvane endometrij, nalaze u druge dijelove tijela. Liječenje endometrioze ovisi o dobi pacijenta, težini i simptomima bolesti. Endometrioza se može liječiti hormonima, operacijom ili oboje.
Hormonska terapija se obično koristi za olakšavanje simptoma i smanjenje rasta endometrijskih čvorova. To može biti hormonska pilula, implantati, injekcije ili vaginalni prstenovi. Hormonska terapija ne liječi endometriozu, ali se može koristiti za smanjenje simptoma i spriječavanje daljnjeg rasta.
Operacija je obično potrebna za uklanjanje velikih čvorova endometrioze i / ili jajnika cista. Operacija također može biti potrebna ako su druga lijeka neučinkovita. U nekim situacijama operacija je jedina opcija liječenja. Uspjeh operativnog liječenja ovisit će o iskustvu operatera i stupnju bolesti pacijenta.
Ako su druge metode bile neučinkovite, često se propisuju kemoterapiji za poboljšanje simptoma i smanjenje rasta endometrioze. Kemoterapija se obično propisuju uz druge metode liječenja kako bi pomogle postizanju dugoročne remisije bolesti.
Kirurško-hormonska kombinirana terapija je nova metoda koja se sada koristi za liječenje endometrioze. Ova vrsta terapije omogućava da se bolesnik prvo operira da bi se uklonila većina problematičnih čvorova, a zatim propisuju hormoni da bi spriječili ponovni rast tih čvorova na dugoročno određeno vrijeme.
Prevencija endometrioze
Endometrioza je bolest koja postoji već nekoliko stoljeća, ali njezina točna etiologija i patogeneza još uvijek nisu poznati. Endometrioza je uobičajena kod žena u dobi od 20 do 40 godina i obično je povezana s menstrualnim ciklusom. Liječenje endometrioze obično se temelji na hormone terapiji, ali postoje i preventivne mjere koje se mogu poduzeti da bi se smanjio rizik od ovog stanja.
Jedan od glavnih savjeta za prevenciju endometrioze je pravilna prehrana. Preporučljivo je jesti puno voća i povrća, cijele žitarice, ribu, meso peradi, mahunarke i mliječne proizvode s malo masnoća. U isto vrijeme trebalo bi izbjegavati unos visoko-masnih, visoko-procesiranih hrane kao što su slatkiši, bezalkoholni pića i hrana bogata trans mastima. Također je važno jesti umjereno i izbjegavati prekomjerne količine hrane. Vježbanje također igra važnu ulogu u prevenciji endometrioze jer potiče metaboličku regulaciju hormona te održava tjelesnu težinu pod normalnim okvirom. Preporučljivo je vježbati najmanje 30 minuta dnevno pet dana u tjednu.
Kontrola stresa također se smatra jednim od glavnih čimbenika za prevenciju endometrioze: dugotrajan stres može dovesti do hormonalnih promjena koje mogu povećati rizik od endometrioze. Stoga je važno pronaći načine da se smanji stres poput relaksacijskih tehnika (poput meditacije), bavljenja hobijima ili društvenih aktivnosti s prijateljima. Dodatni preventivni mjeri za održavanje zdravog fiziološkog stanja uključuju redovitu higijenu spolnih organa te upotrebu intimne kozmetike bez alkohola i parabena. Redovito posjećivanje liječnika radi pregledavanja moglo bi biti od pomoći zbog ranog otkrivanja bolesti te lakšeg liječenja ako se pojavi simptomi oboljenja.
Preventivne mjere mogu biti od velike pomoći u sprječavanju endometrioze jer olakšavaju regulaciju hormonske ravnoteže te sprječavaju akumulaciju masnog tkiva ili oticanje maternice što može biti jedan od čimbenika rizika za ovaj oblik bolesti. Međutim, morate biti svjesni da ćete još uvijek biti podložni riziku ako patite od drugih čimbenika poput genetske predispozicija ili imate bolest bubrega koja može uticati na hormonalnu ravnotežu organizma
0 Comments