Što je enigma je zagonetka ili zaprepašćujući problem koji zahtijeva logičko rješenje. Takve zagonetke su uobičajene u književnom djelu, igrama, filmskim scenarijima i matematičkim izazovima. Enigma se može koristiti kako bi se istražili mentalni procesi poput pažnje, memorije i sposobnosti rješavanja problema.
Enigma je računalo u obliku mašine koja je korištena tijekom Drugog svjetskog rata za šifriranje vojnih poruka. Enigma je bila temeljna zaštitna tehnologija nacističke Njemačke.
Sadržaj
Enigma
Enigma je poznata po tome što je bila kompleksna mehanička računala koja je u Drugom svjetskom ratu koristila njemačka vojska za šifriranje poruka. Ova računala su imala sposobnost šifriranja i dešifriranja digitalnih podataka, uključujući vojne tajne. Enigmu su proizveli Nijemci u 1930-ima, a njemačka vojska je odmah započela s korištenjem Enigme kako bi šifrirala svoje poruke. Nacisti su pridržavali stroge mjere sigurnosti oko Enigme, čak i unutar same vojske.
U Drugom svjetskom ratu, Alianci se nikada nije uspio potpuno razotkriti Enigmu. Međutim, Britanci su uspjeli stvoriti tehnike za pomoć u otkrivanju nacista poruka koja se temelji na matematičkim algoritmima i velikim količinama računalne snage. Ovi napori su doveli do padanja Berlinskog zida 1989., čime je okončana hladni rat i pozornost na Enigmu pala je na minimum. Iako se Enigme još uvijek prodaju i prodaju kao uspomena na Drugi svjetski rat, postupci šifriranja danas se temelje na digitalnom softveru i algoritmima umjetne inteligencije umjesto mehaničkih mašina poput Enigme.
Kako radi Enigma mašina?
Enigma mašina je bila nacistička šifra mašina koja je korištena tijekom Drugog svjetskog rata za prijenos poruka i prenošenje vojnih tajni. Mašina je bila u stanju kodirati poruke koristeći složeni algoritam i kriptirati ih u obliku slova, brojeva i simbola. Poruka bi se obrađivala pomoću različitih uređaja, a zatim bi se dekodirala pomoću istog uređaja. Enigma mašina je bila vrlo moćna jer su se promijenile postavke za svaku poruku, što je činilo vrlo teško za otkrivanje.
Enigma mašina se sastojala od tri glavne dijelove: rotor, pločica s kontaktima i reflektor. Rotor je sadržavao slova koja su bila međusobno povezana preko male pločice s kontaktima, a potom bi signal prošao putem reflektora. Reflektor bi obratio signal natrag preko rotora i pločice s kontaktima do početnog položaja. U svakom trenutku moglo se promijeniti postavke rotora na neki drugi odabir slova, što bi činilo dekodiranje poruke još težim.
Kada bi se unesla poruka, rotor bi okrenuo slovo na pločici s kontaktima koja će generirati novu poruku. Ova nova poruka bi proslijedena reflektoru da joj se doda još jedna razina sigurnosti prije nego što nastavi putovanje nazad preko rotora do izlaznog polja gdje bi se pojavila izlazna poruka. Također, da bi se dobio potpuni sigurnosni okvir trebalo je promijeniti postavke svaki put prije unosa nove poruke.
Sve u svemu, Enigma mašina bila je vrlo moćno oružje za šifriranje podataka tijekom Drugog svjetskog rata jer su nacisti vjerovali da će im dati neprobojan sigurnosni okvir za prenošenje informacija o ratnim operacijama. Iako je otkrivena od strane Savezničkih snaga, tajna Enigme ostaje jedna od najvećih misterija Drugog svjetskog rata do danas.
Enigma – šifriranje i dešifriranje
Enigma je stroj za šifriranje i dešifriranje koji je razvijen u 1920-ima. Može se koristiti za proizvodnju tajnih poruka koje mogu biti dešifrirane samo od strane osoba s pristupom Enigmu. Enigma je bila glavni alat za šifriranje poruka u Drugom svjetskom ratu, iako je bila otkrivena u međuvremenu. Ova tehnologija se danas još uvijek koristi, ali uglavnom za privatne svrhe, jer postoje moderniji načini šifriranja.
Enigma se sastoji od tipkovnice koja sadrži 26 slova latiničnog alfabeta i rotirajućeg mehanizma unutar nje. Rotacija se događa putem malih vrtiljaka (takozvanih rotorima) unutar Enigme koja mijenjaju slova na tipkovnici u redoslijedu pri svakom stisku tipke. Čestice se dalje promjenom od jedne konfiguracije do druge, pružajući različita slova istog izvornog simbola. Također postoji mrežna pločica na prednjoj strani Enigme koja omogućava da se isti simbol pretvori u drugi simbol, čime se dodatno povećava pouzdanost šifre.
Enigma se danas još uvijek može pronaći u nekim vojnim aplikacijama, ali modernizirana verzija tog stroja također se može pronaći kod privatnih tvrtki koje nude usluge enkripcije podataka. Osim toga, možete pronaći online simulaciju Enigme na različitim web stranicama i platformama za igranje igara.
Tko je otkrio Enigmin kod?
Marin Držić, poznati hrvatski humanist i dramatičar, prvi je put predstavio Enigmin kod 17. veljače 1555. u svojoj tragediji ‘Dundo Maroje’. To je bila prva poznata upotreba Enigmine šifre u književnosti. Kod je bio napisan u obliku stihova, a njegova se poruka mogla razumjeti samo ako je čitač imao ključ za dešifriranje.
Enigmin kod bio je vrsta homofona ili homonima, što znači da su neke riječi i fraza mogli biti iskazani na više načina. Enigma se može razumjeti ako se poznaju pravila pisanja i čitanja koja su određena od strane autora teksta. U svom djelu ‘Dundo Maroje’, Držić je upotrijebio Enigmu da bi omogućio čitaocima da shvate njegove poruke bez da moraju čitati cijeli tekst na isti način.
Kasnije, 16. stoljeće vidjelo je veliku popularnost takozvane ‘enigmatografije’, što znači da su književnici upotrijebili Enigmu kako bi skrivali poruke u svojim djelima i omogućili im da budu otkrivene samo onim ljudima koji imaju posebne vještine ili znanje potrebno za razumijevanje njenog sadržaja. Tehnika se također upotrijebila i u muzici, gdje se skladatelji služili enigmatikom da bi umotali poruke u svoje skladbe i osigurali da one mogu biti razumljive samo onim ljudima koji su prošli posebno obrazovanje.
Kako je otkrivena Enigmina tajna?
Enigmina tajna je bila vrlo zagonetna i nije se mogla razumjeti. Iako su brojne teorije postojale o tome što se skriva iza tajne, nitko nije mogao doći do odgovora sve dok se nije pojavio Alan Turing. Turing je bio poznat kao jedan od najvećih matematičara svog vremena, a on je bio onaj koji je uspio otkriti Enigminu tajnu. U svom radu Turing je istraživao računalne algoritme i koristio ih za rješavanje složenih problema. Primjenom svojih znanja, Turing je uspio dešifrirati poruke koje su poslane na Enigmu. Također, Turingove metode dešifriranja računalnim algoritmima bile su uvelike odgovorne za poraz Trećeg Reicha u Drugom svjetskom ratu.
Turingov rad na Enigmini bio je posebno važan jer mu je omogućio da otkrije načine na koje bi se mogli pronaći novi načini za stvaranje sigurnosti i kriptografija koja bi mogla biti primijenjena u modernim računalima. Njegov rad pružio je dalekosežne posljedice na modernu informatiku, a njegovi doprinosi još uvijek utječu na današnji svijet informatike.
0 Comments