Što je građanski rat

by Jul 22, 2023Značenje0 comments

Što je građanski rat? Građanski rat je vrsta sukoba između dviju ili više frakcija unutar iste države. Ovi sukobi mogu biti izazvani političkim, ekonomskim, etničkim ili religijskim razlozima. U najtežim slučajevima, građanski rat može dovesti do ozbiljnih ljudskih prava i humanitarnih problema poput pokolja, etničkih čišćenja i masovnog egzodusa.

Građanski rat je promjena vlasti u državi ili pokrajini između dvije strane koje se bore za vlast. Uobičajeno je da jedna od strana predstavlja stari režim, a druga novi. Također se može dogoditi unutar jedne vladajuće organizacije.

Uzroci Građanskog rata

Građanski rat nastao je zbog sukoba između oružanih snaga i paravojnih skupina. U Republici Hrvatskoj se dogodio u periodu od 1991. do 1995. godine, a posljedica je bila devastacija i smrt mnogih ljudi. Glavni uzroci Građanskog rata bili su sljedeći:

Prvi je bio politički konflikt između hrvatske vlade i srpske, koji se odnosio na pitanje nacionalnog identiteta Hrvata i Srba, kao i na njihovu zajedničku državnu budućnost. U to vrijeme vlada Republike Hrvatske smatrala ju je za posebnu državu, dok su Srbi željeli da ona postane dio Jugoslavije. To je izazvalo obostrano nasilje koje se pretvorilo u rat.

Drugi uzrok Građanskog rata bio je ekonomski kolaps Jugoslavije i smanjenje sredstava koja su bila potrebna za normalno funkcioniranje društva. To je bio posebno oštar u Hrvatskoj, gdje su Srbi činili većinu stanovništva. To je dovelo do povećanja nezaposlenosti i siromaštva, što je doveleo do povećanja napetosti između dvije strane.

Treći uzročnik bila su međunarodna pritisci na Hrvatsku da prihvati autonomiju Srba unutar svojih granica, što se nije svidjelo hrvatskoj vladi koja se odupirala takvoj ideji. Također, međunarodna zajednica nije htjela reagirati na nasilna dešavanja unutar Jugoslavije pa tako ni na rat u Republici Hrvatskoj.

Konačno, četvrti faktor bio je pojava paravojnih skupina iz obje strane koje su se borile za političku prevlast u Republici Hrvatskoj. Ovi odmetnuti militanti često su predstavljali nelegitimne interese svojskih strana pa tako nisu imali problem sa upotrebom nasilja radi postizanja svojih ciljeva.

See also  Što je liči

Sve gore navedene faktore treba imati na umu kada se govori o uzrocima Građanskog rata koji se dogodio 1991.-1995. godine u Republici Hrvatskoj.

Građanski rat u Bosni i Hercegovini

Građanski rat u Bosni i Hercegovini počeo je 1992. godine, nakon što su se srpski separatisti okupili pod zastavom Republike Srpske i započeli oružani sukob s bošnjačkom i hrvatskom većinom. Rat je trajao tri godine, do maja 1995., i rezultirao je velikim gubitkom ljudskih života, izbjeglicama i devastacijom. Glavna tema rata bila je pitanje nacionalne ravnopravnosti, a bitka između bošnjačke većine i srpske manjine pretvorila se u etničko čišćenje, koje je prouzrokovalo stotine tisuća smrtnih slučajeva. U ratu sudjelovale su tri strane: bosanskohercegovačka bosanskohercegovačka vlada, bosanski Srbi te Hrvati iz BiH.

Ključna bitka u Građanskom ratu

Bitka za Sarajevo bila je jedna od najvažnijih bitaka u Građanskom ratu, poznata po tome što je trajala skoro četiri godine. Bitka počela je 1992., kada su srpski snage okupirale većinu grada. Bošnjačke snage pokušale su osloboditi grad u nekoliko navrata tijekom rata, ali bezuspješno. U ljeto 1995. godine bošnjačke snage uspjele su osloboditi Sarajevo od srpskih trupa te preuzeti kontrolu nad gradskim područjem. Ovo je bio veliki uspjeh za bošnjačku stranu jer im je omogućio da preuzmu kontrolu nad glavnom metropolom Bosne i Hercegovine.

Sukobi

Sukobi između bošnjačkih vlasti i srpskih separatisti bili su prilično nasilni tijekom rata. Oružana borba između ove dvije strane dogodila se na gotovo cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, a obje strane često su granatirale neprijateljske položaje s artiljerijskim oruđem ili bombardirale neprijateljska područja avionima. U mnogim slučajevima obje strane naoružali civile da bi se borile protiv neprijateljskih snag—narotito to bio sluèaj s boã¹njaã¨kim snagama koje ã¦e mobilizirati civile da se bore protiv srpskih trupa na podruã¨ju Sarajeva. Rat ã¦e ostaviti neprocjenjive posljedice na ã½ivot ljudi diljem Bosne i Hercegovine.

Posljedice Građanskog rata

Građanski rat u Hrvatskoj, počevši 1991., trajao je do 1995., i imao je dugoročne posljedice. Rat je doveo do smrti više od 20.000 ljudi, a najmanje 300.000 su bili protjerani iz svojih domova. Mnogi su ostali bez svoje imovine i kuća, jer su uništene tijekom rata. Razaranja su bila toliko velika da i danas još uvijek imamo posljedice.

See also  Što je jezik

U ekonomskom smislu, rat je doveo do značajnog pada gospodarstva, što je pogoršalo siromaštvo među hrvatskim stanovništvom. Štete od strane ratnih djelovanja procijenjene su na više od 9 milijardi eura, što je izazvalo još veću gospodarsku nestabilnost u zemlji.

Također, postoje psihološke posljedice građanskog rata koje i dalje mogu biti prisutne u hrvatskom društvu. Mnogi ljudi još uvijek pate od traume koja se odnosi na ratna iskustva i traumatične događaje kojima su bili svjedoci ili koji su se dogodili njihovim bližnjima. Takve traume mogu biti vrlo teške da se prevaziđu i one mogu dovesti do ozbiljnog mentalnog zdravstvenog stanja poput depresije ili anksioznosti.

Konačno, postoje i političke posljedice građanskog rata koje nastavljaju utjecati na stanje u Hrvatskoj. Rat je omogućio uspostavljanje nove vladajuće stranke koja se zalaže za osnaživanje desničarskih tendencija među hrvatskim stanovništvom. To može otežati integracijskim procesima tako da se ljudi ne osjećaju prihvaćeno međusobno ili da ne prihvati strance u svoju zemlju.

Primjeri Građanskog rata

Građanski rat je konflikt između dviju strana u unutrašnjem političkom sukobu. Primjeri građanskih ratova uključuju Američki građanski rat, Španski građanski rat, Ruski građanski rat, kineski građanski rat i Burmansku revoluciju. Američki građanski rat između Sjedinjenih Država i Konfederacije bivših država sezonske je trajao od 1861. do 1865. godine. Uporaba robova kao glavni je razlog zašto je došlo do sukoba u SAD-u. Španski građanski rat počeo je 1936. godine i trajao do 1939. godine, a između republikanaca i fašističke čarolije Francisca Franca. U tom je konfliktu bilo više strana, uključujući Komunističku partiju Španjolske, anarhiste i druge skupine desničara usmjerene protiv Franca i njegovog režima. Ruski građanski rat dogodio se nakon Oktobarske revolucije 1917., a sukob je trajao do 1921., kada su boljševici pobijedili svoje protivnike na čelu s opozicijskim savezom antisocijalističkih snagâ. Kineska revolucija tako|er je proizašla iz unutrašnje borbe koja se dogodila izme|u Komunističke partije Kine (KPK) i Kuomintanga (KMT), narodne partije Kine koja ga je vladala od 1920-ih do 1940-ih godina. Burmanska revolucija tako|er ima svoje korijene u unutarnjoj političkoj borbi koja se odigrala izme|u Burmanske narodne armije (BNA) i burmanske vlade koja ju je vladala od 1962.-1988., pri čemu su prvi preuzeli vlast 1988..

See also  Što je krizantema

Građanski sukobi postaju sve više prisutni u današnjoj svijetoj politici, stoga postaje važno da se poznaju primjerii ranijih napetosti kako bi se spriječile buduće tragedije prouzrokovane ovim neprimjetnim ali opasnim sukobima izme|u dvije strane unutar jedne zemlje.

Prevencija Građanskog rata

Prevencija građanskog rata je važan aspekt u političkim i društvenim odnosima. Cilj prevencije je pokušati spriječiti sva politička i društvena nasilja koja mogu dovesti do građanskog rata. To zahtijeva kombinaciju političkih, ekonomskih i socijalnih strategija kako bi se osigurala stabilnost u društvu. Politička prevencija se temelji na neovisnom reguliranju političkih stranaka koje sudjeluju u procesima donošenja odluka, što doprinosi jačanju demokratske tradicije. Također se bazira na slobodama koje omogućuju pojedincima da iskažu svoje mišljenje bez bojazni od diskriminacije ili pritiska.
Ekonomske strategije usmjeravaju resurse ka jačanju gospodarstva i osiguravanju radnih mjesta koja će ljudima pružiti financijsku sigurnost. Preporuke također uključuju podizanje razine obrazovanja i jačanje infrastrukture kako bi se građani osjećali sigurno u svojoj zemlji. S obzirom na to da siromaštvo i nejednakost često predstavljaju temeljne uzroke sukoba, ekonomske strategije mogu biti od posebnog značaja za prevenciju građanskog rata.
Socijalne strategije usmjeravaju fokus na mehanizme koji će unaprijediti socijalnu ravnopravnost, a time olakšati stvaranje mirnih okolnosti u društvu. To može biti podrška organizaciji koja promovira toleranciju ili poticanje međusobnih dijaloga između pripadnika različitih skupina unutar društva. Također može biti potrebno osmisliti nove zakone ili propise koji će doprinijeti postizanju višeg stupnja jednakosti među građanima.

Prevencija građanskog rata je složen proces koji zahtijeva suradnju svih dionika unutar države te stalno praćenje situacije na terenu. Mehanizmi prevencije moraju biti prilagođeni specifičnoj situaciji i mogu varirati od regije do regije, ali cilj ostaje isti: spriječiti nasilne sukobe te omogućiti mirnu tranzicijsku vladavinu koja će osigurati da ljudska prava budu poštovana, a nacionalni interes brani cjenjenim postupcima.

Portal

Position

Nadam se da je ovaj tekst bio koristan i da ste uživali čitajući ga.

Ako želite još slobodno pogledajte sve moje članke na ovom portalu.

Ako mene želite upoznati pogledajte više ovdje.

Sadržaj objavljen i dostupan putem ovim internetskih stranica isključivo je informativnog karaktera i pribavljen iz jvnih izvora, bez ikakvog jamstva, bilo koje vrste, izričitog ili prešutnog, da je isti točan, pravodoban, potpun i/ili prikladan za neku određenu svrhu ili određeni način korištenja. Navedeni sadržaj Korisnik koristi isključivo na vlastitu odgovornost i vlasnik ove stranice se ne može smatrati odgovornim za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem ili interpretacijom istog. Objavljeni sadržaj i informacije ni u kom smislu ne predstavljaju ponudu ili poziv na stavljanje ponude za trgovanje ili bilo koju drugu transakciju u vezi s objavljenim sadržajem i informacijama.

Portal Informer

Portal za informiranje na jednom mjestu

Psihologija

Što je revolut

Što je Revolut? Revolut je najviše rastuća financijska platforma na svijetu koja korisnicima omogućuje lako i sigurno plaćanje u više od 150 valuta, kupnju i čuvanje kriptovaluta te pristup neograničenim i besplatnim bankovnim uslugama. Platforma ima svoju...

read more

Što je personifikacija

Personifikacija je literarna tehnika koja se koristi za davanje ljudskih osobina neživim objektima ili pojmovima. To pomaže učiniti da se čitatelji osjećaju blisko i vezano za slike koje su stvorene u određenom djelu. Ova tehnika vam omogućuje da prenesete osjećaje i...

read more

0 Comments

Pin It on Pinterest

Shares
Share This