Što je intersticijska bolest pluća

Intersticijska bolest pluća je skupina bolesti koje pogađaju intersticij (međustanične) strukture pluća. Ove bolesti zahvataju alveole pluća, bronhiole i druge međustanične strukture. U početku, intersticijska bolest pluća može prouzrokovati blage simptome, ali se s vremenom mogu pogoršati. Simptomi uključuju kašalj, umor, gubitak težine i problem sa disanjem.

Intersticijska bolest pluća je skupina upalnih bolesti pluća koje pogađaju alveole, bronhiole i intersticij. Ova bolest čini pluća manje elastičnima i smanjuje njihovu sposobnost da se naduvaju. To može dovesti do gubitka daha, umora i kašlja. Simptomi su različiti ovisno o specifičnom obliku intersticijske bolesti pluća.

Uzroci intersticijske bolesti pluća

Intersticijska bolest pluća (IP) je skupina bolesti koje uključuju upalu, oštećenje i uništenje plućnih tkiva. IP se može razviti iz različitih uzroka, uključujući lijekove, virusne infekcije i fizičke ili kemijske otrove. Postoje i neki genetski čimbenici koji mogu dovesti do IP-a. U nekim slučajevima, točan uzrok IP-a nije poznat.

Najčešći uzroci IP-a su: alergija na lijekove (posebno za antifungalne lijekove), infekcija virusom HIV-om, pušenje duhana, kronična upala pluća (posebno kod astme), inhalacija metalnih čestica ili kemikalija te radiološka ili kirurška izloženost. Alergijske reakcije na hranu također mogu uzrokovati IP. Neki od lijekova koji mogu biti povezani s IP-om su amiodaron, metotreksat i litijev karbonat.

U nekim slučajevima, genetski čimbenici igraju važnu ulogu u razvoju intersticijske bolesti pluća. Ti genetski čimbenici obuhvaćaju obiteljsku anamnezu IP-a te prisutnost određenih peptida (molekularnih struktura) i bjelančevina u plućima pacijenta s IP-om. Također je utvrđeno da postoji genetska predispozicija za neke od najtežih oblika intersticijske bolesti pluća – posebno za sklerodermalnu intersticijsku bolest pluća (SIP).

Simptomi intersticijske bolesti pluća

Intersticijska bolest pluća je skupina bolesti koje pogađaju plućna tkiva. To uključuje promjene u obliku i strukturi pluća, što dovodi do smanjenja kapaciteta za disanje. Simptomi intersticijske bolesti pluća uključuju:

-Kratkoća daha koja se pogoršava tijekom aktivnosti ili nakon ležanja.

-Kašalj koji može biti suh ili produktivan (proizvodi iskašljavanje).

-Curenje nosa ili svrbež nosa.

-Osip na licu, vratu i prsima.

-Ispljuvak bistre boje.

-Smanjena težina i apetit.

-Zamor i slabost.

Intersticijska bolest pluća može se lako zamijeniti s astmom, bronhitisom i drugim respiratornim oboljenjima. Stoga je važno da se posavjetujete sa svojim liječnikom o dijagnozi i liječenju.

Dijagnoza intersticijske bolesti pluća

Intersticijska bolest pluća je kompleksna skupina bolesti pluća uzrokovane različitim čimbenicima. Ovo obuhvaća alergijske i nealergijske reakcije, kao i autoimune reakcije. Dijagnoza intersticijske bolesti pluća temelji se na dijagnostičkim algoritmima koji se baziraju na anamnezi, fizikalnom pregledu, laboratorijskim testovima i radiološkom ispitivanju.

Anamneza je prvi korak u postavljanju dijagnoze intersticijske bolesti pluća i obuhvaća prikupljanje podataka o simptomima i povijesti bolesti pacijenta. Prema tome, liječnik će pitati pacijenta za simptome kao što su kašalj, disanje, gušenje ili slabost. Također će biti zainteresiran za povijesne informacije o alergiji ili nekim drugim vrstama respiratornih problema u obitelji pacijenta.

Drugi korak u postavljanju dijagnoze intersticijske bolesti pluća je fizikalni pregled. Liječnik će slušati disanje pacijenta pomoću stetoskopa te će tražiti simptome poput dispneje (disanja s naprezanjem) ili hipoksija (nedostataka kisika). Također će provjeriti puls pacijenta na vratnim arterama te će procijeniti jaki refleksovi donjih ekstremiteta i tonus mišića lica.

Laboratorija testovi također su važan dio postavljanja dijagnoze intersticjske bolesti pluća. Ovi testovi mogu uključivati ​​krvni rad, biokemija i imunologija da bi se isključila infekcija bakterija, virusnih bolesti i drugih respiratornih problema. Također se provode radi testova zarobljenog metana da bi se utvrdilo postoji li hipoksija ili nedostatka kisika u visokim nivoima vezanom za intersticjsku boleštinu plućnog tkiva.

Konačno, radiografija prsnog koša pomaže ljudskom medicinskom stručnjaku da utvrdi da li postoji promjenjen oblik plućnih tkiva povezan s intersticiskom boleštinom pluga. Ovaj postupak možda će također predložiti potrebu za dodatnim pregledima poput CT skeniranja da bi se utvrdila priroda promjena u strukturi pluge.

Uzevši sve navedeno u obzir, ljudski medicinski stručnjaci mogu uspješno dijagnosticirati intersticisko oboljenje pluga pomoću složene mreže algoritama temeljenih na anamnezi, fizikalnom pregledu laboratoriji testova i radioloških ispitivanja.

Intersticijska bolest pluća: Liječenje

Intersticijska bolest pluća (IP) je skupina različitih bolesti dišnog sustava koje se odnose na oštećenje intersticija – slojeva između stanica i tkiva u plućima. Ova vrsta oštećenja može uzrokovati gušenje, oticanje i upalu u plućima, što može dovesti do teških simptoma. Liječenje IP-a je složeno i zahtijeva kombinaciju lijekova, fizioterapijskih postupaka i promjena u načinu života.

Lijekovi se obično koriste za smanjenje simptoma IP-a. To uključuje lijekove protiv upale, bronhodilatatore, antialergene i steroidne lijekove. U nekim slučajevima mogu se koristiti i neki lijekovi za poboljšanje cirkulacije krvi. Fizioterapija može biti od velike pomoći pacijentima s IP-om jer im omogućava da vježbaju bez preopterećenja pluća. To također pomaže da se postigne jedinstveni cilj: smanjiti upalne procese u plućima.

Promjene načina života također mogu imati važnu ulogu u liječenju IP-a. Pacijenti bi trebali izbjegavati pušenje duhana, alergene i druge čimbenike okoliša koji mogu izazvati napadaj bolesti. Također je važno pridržavati se prehrane bogate vitaminima, mineralima i antioksidansima te redovito vježbati kako bi se spriječilo gubitak mišićne mase koja može biti posljedica dugotrajnog ležaja ili stresa na dišni sustav.

U složenim slučajevima ljudska organizacija možda će morati provoditi neke invazivne procedure poput transplantacija pluća, operacija bronha ili aerosol terapija zračenjem plinova zamrzavanja da bi se smanji ozbiljnost simptoma bolesti i olakšalo disanje bolesnika. Međutim, ove postupke treba poduzeti samo ako druge terapijske opcije nisu uspjele postići pozitivan rezultat.

S obzirom na to da je IP vrlo složena bolest koja može utjecati na svaki aspekt života pacijenta, potrebna je posebna njega koja će osigurati da su svi njegovi potrebe ispunjeni tokom liječenja. Potrebno je potražiti profesionalnu pomoć svaki put kada bolesnik osjeti napade gušenja ili poteškoće disanja te pratiti preporuke svog liječnika da bi se optimizirala terapija za intersticijskom bolešcu pluća.

Prevencija intersticijske bolesti pluća

Intersticijska bolest pluća je vrsta respiratornog stanja u kojem se alveole, mali otvori u plućima, sužavaju ili se uništavaju. Prevencija intersticijske bolesti pluća je važna za očuvanje zdravlja i smanjenje rizika od razvoja teških simptoma. Najbolji način prevencije je održavanje zdravog načina života i sprječavanje stresa, koji mogu dovesti do pogoršanja simptoma. Također se preporuča izbjegavanje bilo kakvih štetnih tvari poput duhana, kemikalija ili prašine. Drugi način prevencije je redovito provođenje fizičkih aktivnosti, poput vježbanja, šetnji ili drugih tjelesnih vježbi. Ovo pomaže u jačanju dišnih mišića i promicanju optimalne cirkulacije kisika u plućima. Osim toga treba izbjegavati pušenje alkohola, jer to može dovesti do smanjenja elastičnosti pluća i povećati rizik od intersticijske bolesti pluća. Također je važno provoditi redovite liječničke preglede kako bi se utvrdila pojava simptoma intersticijske bolesti pluća i rano liječenje istih. Zdravstvenim radnicima također treba dati educiranost o tome kako spriječiti razvoj intersticijske bolesti pluća te edukacija bolesnika o mogućim simptomima i liječenju bolesti.

Preventivne mjere za intersticijsku bolecst pluca su važne zbog činjenice da postoje brojne čimbenike koji mogu potaknut nastanak ove bolesti. Redovito fizicko vjezbanje moze pomoć u jaçanju disnih misica te promicanju optimalne cirkulacije kisika u plucima, a preporuceno je da se drzi daleko od pušenja duhana i alkohola te unosa bilo kakvih štetnih tvari poput kemikalija ili prašine. U skladu sa time potrebno je pratiti redovite medicinske preglede te edukacija bolesnika o mogucim simptomima i lijecenju ove bolestii.