Što je ishemijski moždani udar? Ishemijski moždani udar je ozbiljna bolest koja se događa kada je protok krvi do određenog dijela mozga oštećen, što dovodi do nedostatka kisika i hranjivih tvari u to područje. To uzrokuje oštećenje ili smrt stanica u tom području. To može imati dugoročne posljedice za zdravlje, pa je važno da se ishemijski moždani udar dijagnosticira i liječi što je prije moguće.
Ishemijski moždani udar je vrsta moždanog udara koja nastaje kada se smanji protok krvi u određenu regiju mozga. Može se dogoditi zbog blokade ili suženja arterija koje opskrbljuju krvi mozgu. Kao rezultat toga, dijelovi mozga ne dobivaju dovoljno kisika i hranjivih tvari, što dovodi do oštećenja ili uništenja neurona.
Sadržaj
Uzroci ishemijskog moždanog udara
Ishemijski moždani udar je najčešći oblik moždanog udara, koji se događa kada je protok krvi prema određenom dijelu mozga blokiran. Postoje različiti uzroci ishemijskog moždanog udara, od kojih su najčešći arterijska hipertenzija, ateroskleroza i tromboflebitis. Arterijska hipertenzija je povišeni krvni tlak, što dovodi do smanjenja elastičnosti i propusnosti arterija. To rezultira smanjenjem protoka krvi u mozak, što zauzvrat može dovesti do ishemijskog moždanog udara. Ateroskleroza je stanje koje se odnosi na akumulaciju masti i taloga na zidovima arterija. Također smanjuje propusnost arterija, što opet prouzrokuje smanjenje protoka krvi prema određenim dijelovima mozga. Tromboflebitis je stanje gdje se formira trombus (krvni ugrušak) unutar posude, što rezultira blokiranjem protoka krvi prema određenom dijelu mozga te time i nastankom ishemijskog moždanog udara. Ove tri bolesti najčešće predstavljaju glavne čimbenike rizika za ishemijski moždani udar.
Ostali čimbenici rizika su pušenje, visoki holesterol, dijabetes melitus tip 2 i metabolički sindrom. Pušenje smanjuje elastičnost arterija te time povećava rizik od pojave ishemijskog moždanog udara. Isto tako visoki holesterol također utječe na elastičnost i propusnost arterija te time povećava rizik nastanka ishemijskog moždanog udara. Dijabetes melitus tip 2 i metabolički sindrom su stanja koja predstavljaju veću mogućnost pojave srčanog ili moždanog udara jer predstavljaju stres na srce i otkucaja srca te time veću mogućnost za nastankom tromba unutar posude ili arterije koja vodi prema određenom dijelu mozga te time većem riziku pojave ishemijskogmoždanogudara.
Svi navedeni faktori predstavljaju veliki doprinos pojava ishemiskihmoždanihudara pa se preporuka da se oni što više eliminiraju ili barem pratiti da bi se spriječio nastank ovoga problema i spriječila ozbiljanost posljedica eventualno zadobivenihozbiljanostiposljedicaishemiskihmoždanihudarau slucajudeldobivenjaistega
Simptomi ishemijskog moždanog udara
Ishemijski moždani udar je ozbiljna medicinska situacija koja zahtijeva hitnu medicinsku njegu. Simptomi se mogu razlikovati od osobe do osobe, ali postoje neki zajednički simptomi koji bi trebali biti razlog za hitno liječenje. Oni uključuju: glavobolju, vrtoglavicu, gubitak ravnoteže, gubitak koordinacije i osjetljivosti, mučninu i povraćanje, slabljenje jednog dijela tijela ili lica, konfuzija ili govorne poteškoće i promjene vida.
Neke druge simptome ishemijskog moždanog udara treba također imati na umu. Osobe mogu osjetiti palpitacije srca ili zamor mišića, što može biti znak da su na pragu ishemijskog moždanog udara. Također mogu doživjeti bolove u licu, rukama ili nogama bez jasne uzroka. Osim toga, neke osobe mogu osjetiti smanjenje osjetljivosti na dodir i okus te promjene boje kože.
Budite svjesni da su simptomi ishemijskog moždanog udara individualni i mogu se razlikovati od osobe do osobe. Bez obzira na to koji simptomi doživljava pacijent, potrebno je potražiti liječničku pomoć čim se pojave prvi simptomi jer je brzo djelovanje od ključne važnosti za postizanje najboljih rezultata liječenja.
Diagnoza ishemijskog moždanog udara
Diagnoza ishemijskog moždanog udara obično se temelji na sljedećim čimbenicima: simptomi, anamneza i rezultati neurološkog pregleda, neuroloških testova i neurološke instrumentalne dijagnostike. Simptomi ishemijskog moždanog udara uključuju trenutni početak, gubitak svijesti ili gubitak snage u određenom dijelu tijela. U anamnezi će se navesti sve rizične čimbenike koji mogu dovesti do ishemijskog moždanog udara, poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa ili hiperkolesterolemije. Neurološki pregled će se provesti kako bi se utvrdilo postojanje simptoma i utvrđeno funkcioniranje mentalnih sposobnosti. Neurološki testovi mogu biti EMG (elektromiogram) i EEG (elektroencefalogram), a ponekad se mogu provesti i druga instrumentalna ispitivanja, poput MRI (magnetska rezonanca) ili CT (računalna tomografija).
Neurolog će zatim napraviti zaključke na temelju svega što je utvrđeno i dati odgovarajuću dijagnozu. Ako postoji sumnja na ishemijski moždani udar, potrebno je hitno liječenje kako bi se spriječio nastanak oštećenja živaca i smanjenje mogućeg oštećenja. Liječenje treba biti usmjereno prema stupnju oštećenja živaca i vremenu nastanka udara te treba sadržavati laksativne lijekove, antihipertenzive, antikoagulante itd.
U budućnosti pacijent mora slijediti preporuke liječnika radi sprječavanja recidiva ishemijskoga moždanoga udara te redovito posjećivati stručnu medicinsku kontrolu. Preporuke ljudima sa rizikom od ishemija moždanoga udara su da promatraju svoju prehranu te da imaju umjeren fizikalni program te da obavezno prate savjet liječnika.
Liječenje ishemijskog moždanog udara
Ishemijski moždani udar je stanje koje zahtijeva hitno liječenje. Liječnici će odrediti najbolji tretman za svakog pojedinog pacijenta, uzimajući u obzir njegovu medicinsku povijest i prateće simptome. U nekim slučajevima, brzo i adekvatno liječenje može smanjiti ozbiljnost oštećenja i ograničiti komplikacije.
Vrste liječenja ishemijskog moždanog udara su: trombolitici, antiagregacija, antihipertenzivna terapija i endovaskularna intervencija. Trombolitici se koriste da razgradite krvne ugruške (trombe) koji blokiraju protok krvi u mozgu. Antiagregacija se obično propisuje da bi se smanjio rizik od novih tromba; to podrazumijeva primjenu lijekova poput aspirina. Antihipertenzivna terapija se koristi da bi se regulirala visoki krvni tlak i smanjio pritisak na posude unutar glave. Endovaskularna intervencija zahtjeva da ljudi budu hospitalizirani jer se operativno ukloni tromb ili posuda unutar glave koja je blokirana.
Neki drugi načini liječenja ishemijskog moždanog udara mogu biti potrebni, ovisno o stanju pacijenta i nastalim simptomima. To mogu biti rehabilitacija, fizioterapija, diuretici ili neuroprotektivni lijekovi. Rehabilitacija će pomoći pacijentima da ponovno usvoje vještine gubitka ili funkcionalnost motora; fizioterapija će im pomoći da postignu maksimalnu funkcionalnu sposobnost; diuretici će smanjiti oticanje ili edem okolnih tkiva; a neuroprotektivni lijekovi će sprječavati širenje oštećenja na druge dijelove mozga.
Bez obzira na vrstu lijeka ili tretmana propisanog pacijentu, važno je složiti plan prehrane bogate omega-3 masnim kiselinama, cinkom i vitaminom E te redovito vježbati (ako doktor dopusti) radi jačanja mišića i poboljšanja cirkulacije krvi i funkcije srca. Također je važno izbjegavati potencijalne opasnosti poput pušenja, prekomjerne upotrebe alkohola ili nepravilnih unosa hrane za maksimalni oporavak od ishemiskog moždanog udara.
Prevencija ishemijskog moždanog udara
Ishemijski moždani udar je zdravstvena posljedica koja se može spriječiti. Prevencija ishemijskog moždanog udara je važna jer se to može dogoditi ljudima u bilo kojoj dobi. Neke od mjera prevencije ishemijskog moždanog udara su održavanje zdravog životnog stila i liječenje medicinskim terapijama.
Održavanje zdravog životnog stila
Održavanje zdravog životnog stila je ključno za prevenciju ishemijskog moždanog udara. Preporučuje se jesti hranu bogatu vlaknima, smanjiti unos soli i masti, te povećati unos namirnica bogatih antioksidansima kao što su voće i povrće. Također je potrebno ograničiti tjelesnu aktivnost, tek toliko da se osigura da će tlak biti normalan.
Liječenje medicinskim terapijama
Liječenje medicinskim terapijama je još jedan način za sprečavanje ishemijskog moždanog udara. Obično se propisuju lijekovi koji mogu smanjiti rizik od razvoja infarkta ili ponovnoga razvoja ishemijskoga moždanoga udara. Lijekovi poput aspirina ili statina mogu spriječiti nastanak bolesti srca ili suzbiliti simptome već postojećih bolesti srca. Ljudi s visokim krvnim tlakom trebaju često piti lijekove za sniženje krvnoga tlaka da bi smanjili rizik od srčanih problema i pojačali prevenciju ishemiskg mogranoga udara.
0 Comments