Što je mobbing

Mobbing je oblik psihičkog nasilja koji se odnosi na napade i zlostavljanje pojedinca ili grupe ljudi u radnom okruženju, školi ili nekom drugom okruženju. To uključuje verbalne, fizičke i psihološke napade koji mogu imati vrlo negativne posljedice na život osobe koja je izložena mobbingu.

Mobbing je oblik psihičkog nasilja koji se odvija između dva ili više pojedinaca u radnom okruženju. To uključuje vrijeđanje, izrugivanje, prijetnju i druge oblike vrlo negativnih interakcija među kolegama.

Kako prepoznati mobbing?

Mobbing je vrsta zlostavljanja na radnom mjestu u kojoj se pojedinac ili grupa radi stvaranja nelagode i nezadovoljstva u radnom okruženju. Da biste prepoznali da se događa mobbing, potrebno je pratiti znakove koji ga prate. Prvi znakovi mobinga su obično verbalni napadi i ponižavajuće komentare, što može biti usmjereno na jednu ili više osoba. Također se mogu pojaviti fizički napadi, uključujući nasilje ili sile, pa čak i prijetnje smrću ili fizičkom ozlijedom. Također je važno obratiti pažnju na određena ponašanja koja mogu biti simptomi mobinga, poput stalne izloženosti gubitku dostojanstva i slame koje se prema tobom postupa. Osim toga, trebate biti svjesni segregacijskog postupanja prema osobi kojoj su pokazivana takva ponašanja. Osoba koja pati od mobinga također može doživjeti emocionalne traume poput anksioznosti, depresije i straha od napada.

Kako biste sigurno utvrdili da se radi o mobingu, trebalo bi provjeriti da li su simptomi trajni ili privremeni te ispitati sve okolnosti u vezi s situacijom. U slučaju sumnje u mobing na radnom mjestu neophodno je prijaviti ga nadležnom tijelu te postupati prema propisima kojima se regulira to područje. U tom smislu potrebno je dobiti savjet stručne osobe koja će vam olakšati prepoznavanje simptoma mobinga i dat će savjet što učiniti u slučajevima zlostavljanja.

Učinci mobbinga

Mobing je oblik psihičkog nasilja koji ima široke i dalekosežne posljedice na zdravlje i dobrobit žrtve. Osoba koja je izložena mobingu može patiti od nizak samopoštovanja, gubitka samopouzdanja i depresije. Također, žrtva se može osjećati preplavljenom, anksioznom i strašću, te imati problema u spavanju. Psihički poremećaji kao što su anksioznost, depresija i druge mentalne bolesti također se mogu razviti kao posljedica traumatskih iskustava povezanih s mobingom.

Fizičke posljedice također mogu biti vrlo ozbiljne. Osoba koja je bila izložena mobingu može patiti od glavobolje, mučnine, probavnih problema ili čak srčanih problema. Neke od simptoma povezane s fizičkim zdravljem uključuju poremećaj u probavi hrane, nesanicu ili prerano buđenje te bolove u mišićima i zglobovima.

Emocionalni učinci su također vrlo ozbiljni. Često se pojavljuju osjećaji straha, bespomoćnosti i beznađa kod osoba koje su podvrgnute mobingu. Također se mogu pojaviti osjećaji ljutnje ili bespomoćnosti te depresija i anksioznost. Osoba može postati razdražljiva ili tužna jer je svakodnevno izložena fizičkoj ili emotionalnoj agresiji te time gubi volju za radom na obiteljsko-društvenim aktivnostima.

Također postoji opasnost od socijalne isključenosti kada je osoba bila podvrgnuta mobingu na mladalačkoj razini, jer često ljudi okolo ne žele biti prijatelji s osobom koja je bila žrtva mobinga. Ovaj efekt može dovesti do još većeg gubitka samopouzdanja te narušavanje međuljudskih odnosa s drugim kolegama na radnom mjestu ili školsko-sociokulturnim okruženima.

Konačno, dugotrajan uticaj nasilničkog ponašanja može dovesti do dugotrajnih problema sa zdravstvenim stanjem i psihosociokulturnim statusom osobe koja je podvrgnuta mobingu. Stoga je važno da se ranije prepozna ovaj oblik psihosociokulturnog nasilja da bi se omogućilo brzo liječenje i potpora žrtvama da bi se spriječilo dalje traume u budućnosti

Suočavanje s mobbingom

Mobbing je vrlo realan problem u društvu. Može biti teško suočiti se s mobbingom, ali postoje neke stvari koje možete učiniti kako biste se zaštitili. Prvo, važno je razumjeti što je mobbing i kako ga prepoznati. Mobbing može biti bilo što od vrijeđanja do fizičkog nasilja i verbalnog napada. To može biti i emocionalno maltretiranje ili ocrnjivanje. Ako imate osjećaj da ste meta mobinga, potražite pomoć od nekoga tko će vas podržati i pomoći vam da razumijete što se događa. Također, važno je obratiti pažnju na okolinu u kojoj se nalazite i biti svjestan toga da drugim ljudima mogu biti podložni istom tretmanu.

Također je važno da pronađete način na koji ćete se suprotstaviti mobingu. Možda ćete htjeti podijeliti svoju priču s drugim ljudima koji će vas razumjeti ili potražiti profesionalnu pomoć u obliku savjetovanja ili psihoterapije. Također, ako ste meta mobinga na poslu, preporučujemo da prvo potražite pomoć od svog menadžmenta ili lokalne organizacije koja se bavi zaštitom radnika od mobinga. Ukoliko smatrate da ste u opasnosti, obratite se policiji radi dodatne zaštite. S vremenom ćete naučiti strategije za suočavanje s mobbingom i prevladavanje situacije koja se dogodila.

Prevencija mobinga

Mobing je postao sve više prisutan u našim životima, a njegove su posljedice teške i duboke. Stoga je važno da se poduzmu koraci za prevenciju mobinga. Prvi korak u prevenciji mobinga trebao bi biti stvaranje otvorene i podržavajuće komunikacijske atmosfere. Ovo znači da se ljudi moraju slušati, razumjeti i poštovati jedni druge. To čini da se osjećaju sigurno i cijenjeno te im to omogućuje da izraze svoje misli bez straha od osude ili zastrašivanja. Također je važno stvoriti okruženje u kojem ljudi mogu imati pozitivnu interakciju jedni s drugima bez da su izloženi bilo kojem obliku nasilja.

Drugi korak u prevenciji mobinga trebao bi biti edukacija o tome što je mobing, njegovim posljedicama i načinima na koje se može spriječiti. Ovo bi trebalo podrazumijevati edukaciju o tome što je prihvatljivo ponašanje te edukaciju o načinima na koje ljudi mogu reagirati ako su izloženi bilo kojoj vrsti nasilnog ponašanja ili zlostavljanja. Također bi se osoblju i djeci trebalo pružiti informacije o tome gdje mogu tražiti pomoć ako postanu žrtve mobinga ili drugih vrsta nasilnog ponašanja.

Treći korak u prevenciji mobinga trebao bi biti jačanje odgovornosti za sprečavanje i zaustavljanje nasilnog ponašanja. To znači da se ljudima moraju dati alati za prepoznavanje nasilnih situacija, odgovarajuće reakcije na njih te adekvatne strategije sprječavanja daljnjeg nasilnog ponašanja. Također je potrebno uložiti napor da se pridonese pozitivnom okruženju privlačenjem pozitivnih međuljudskih veza umjesto stvaranja neprihvatljivih situacija u društvima mladih ljudi.

Konačno, važno je poduzeti potrebne mjere za jačanje samopouzdanja djeteta. Samopouzdanost pozitivno utječe na sposobnost djeteta da uspijeva u socijalnom okruženju te im omogućava veću otpornost na teret mobinga i drugih vrsta nasilnog ponašanja.

Zakonska regulativa protiv mobinga

Mobing je postao jedan od najčešćih oblika zlostavljanja u radnom okruženju. Postoji nekoliko zakona i propisa koje država primjenjuje kako bi se spriječio i kažnjavao mobing. Zakonodavstvo u Hrvatskoj je stvorilo stroge pravne mehanizme kako bi se osiguralo da ljudi u radnom okruženju budu zaštićeni od bilo kakve vrste mobinga. To uključuje sve oblike verbalnog, tjelesnog ili psihičkog napada, pritisaka ili šikaniranja.

Prema Zakonu o radu Republike Hrvatske, mobing je bilo kakvo neprimjereno ponašanje prema zaposleniku ili skupini zaposlenika koje uzrokuje nelagodnost, strah ili bolne posljedice. To može biti bilo verbalno ili fizičko i može se dogoditi na bilo kojoj razini odgovornosti u organizaciji. Mobitel može biti izražen na različite načine – od verbalne i fizičke agresije do prisilnog otkazivanja usluga ili uskraćivanja mogućnosti da se prikažu ideje i misli.

U slučajevima gdje se pojavljuju sumnjičave situacije vezane uz mobing, postoji Propisi o radu Republike Hrvatske koji predviđaju postupke istrage i preispitivanja svih navoda. To podrazumijeva da će svi relevantni svjedoci biti pozvani da daju iskaze te da će proces provjeravanja biti transparentan te će se utvrditi istinitost navoda. Ukoliko se nađe utvrđeno da je došlo do mobinga, donosiocima odluka će biti dodijeljen odgovarajuća disciplinska mjera koja može uključivati novčanu naknadu za štetu nastalu zbog mobinga te mogućim otkazom radnog odnosa.

U skladu s propisima EU-a, hrvatski pravni okvir također omogućava mobiliziranje individualnih tužbi protiv pojedinaca ili organizacija koji su implicirani u proces mobinga. Ono što je još važnije jest to da su tu mogućnosti prevencije mobinga – organizacija treba osigurati sigurno i prihvatljivo radno okruženje gdje će svi barem minimalno biti informirani o tome što je dopustivo ponašanje unutar tvrtke.