Što je Morseova abeceda je jedinstven način komunikacije koristeći točkove i crte. Ovo je bila prva međunarodna skraćenica koja se koristila za slanje brzih poruka. Razvio ga je američki inženjer Samuel F.B. Morse u 1830-im godinama i do danas se koristi za obavljanje različitih zadataka u radio amaterskom i profesionalnom okruženju.
Morseova abeceda je sistem kodiranja koji se sastoji od serije točkica i crtica koje predstavljaju slova i brojeve. Točka (.) predstavlja jedan signal, a crtica (-) predstavlja dva signala.
Sadržaj [hide]
Kako koristiti Morseovu abecedu?
Morseov alfabet je vrsta slova koja se temelji na točkama i crtama. Točke i crte se koriste za izražavanje slova, brojeva, znakova interpunkcije i druge simbole. Točke i crte se koriste za prenošenje informacija putem određenih zvučnih signala ili svetlosnih signala. Koristeći Morseov alfabet možete lako prenijeti informacije na velike udaljenosti.
Morseov alfabet sadrži 26 slova uključujući velika i mala slova, 10 brojeva te nekoliko znakova interpunkcije. Morate biti pozorni na različite točke, jer će ovisiti o tome što želite izraziti (ponekad možete potpuno promijeniti smisao ako promijenite jednu točku). Osim toga, točke, crte i pauze također igraju važnu ulogu u morseovom alfabetu jer omogućuju da razumijete cijelu poruku. Dakle, morate pažljivo pratiti sve elemente morseove abecede kako biste mogli pravilno interpretirati poruku.
Korištenje Morseove abecede vrlo je jednostavno: svako slovo, broj ili znak ima odgovarajući set točaka i crta te pauza (uzastopne pauze se često koriste da označe razmak između dva simbola). Dakle, ako želite napraviti jedan simbol s morseovom abecedom, samo morate pratiti niz točaka i crta te pauza koje pripadaju tom simbolu. Kada ste gotovi s jednim simbolom, možete nastaviti na drugi tako da pratite isti postupak s novim setom točaka i crta.
Primjeri Morseove abecede
Morseova abeceda je sustav koji se sastoji od točkica i crtica koje se koriste za prijenos poruka. U početku je razvijen od strane Samuela F. B. Morsea u 19. stoljeću, a služi za pisanje i čitanje nekoliko različitih jezika, uključujući engleski, španjolski, talijanski i hrvatski. Korištenjem Morseove abecede, ljudi mogu komunicirati putem telegrafa ili radio-valova. Svaki znak abecede ima svoju vlastitu Morseovu šifru koja se sastoji od točkica i crtica. Na primjer, slovo A ima šifru • – , a slovo B ima šifru – • • • . Također postoje razne dijakritičke oznake u Morseovoj abecedi koje se upotrebljavaju za označavanje posebnih znakova poput interpunkcijskih znakova ili brojeva. Primjer takve oznake je cvjetanje ili underlining ( _ ) slova, što se obično upotrebljava da označi naglasak riječi ili posebne glasove.
Morseova abeceda se još uvijek može naći u današnjoj uporabi, iako je modernizirana sa novim tehnologijama poput telefona i interneta. Postoje mnoge aplikacije koje omogućavaju ljudima da pišu i čitaju poruke pomoću Morseove abecede s lakoćom. Također postoje neke radio-postaje koje emitiraju signale na način da čitatelji mogu dešifrirati poruke putem Morseove abecede bez potrebe da razumiju nikakve druge jezike ili sustave.
Istorijat Morseove abecede
Morseova abeceda ili Morseov kod je sistem znakova koji su uvedeni 1830-ih godina od strane Samuela F. B. Morsea, istaknutog američkog slikara i inženjera. Koristila se da bi se prenijele poruke telegrafskim kablovima u vidu kratkih i dugih signalnih impulsa. Signalne impulze obuhvataju jednu ili više dužina ciklusa električne struje, i to je način na koji se prenose informacije po telegrafskim linijama. To je bilo jedno od prvih primera elektroničke komunikacije.
Morseov kod je razvio alfabetični sistem znakova za prenošenje šifriranih poruka. Njegov alfabet se sastojao od 26 slova, 10 brojeva i nekoliko standardnih simbola i znakova, uključujući razmak izmedju slova i interpunkcijski znakovi. Svaki simbol imao je svoj identifikacioni signal – dot (.) ili dash (-). Svi signali su bili potom sabrani u neku vrstu šifre koja bi bila poslana do adresata putem telegrafa. Kako bi se dešifrovala ta šifra, adresat bi morao da ima isti alfabet sa identifikacionim signala da bi mogao da pročita poruku.
Morsova abeceda je postala osnova za mnoge druge telekomunikacione tehnologije poput radio-telegrafskog sistema, a danas se također može primeniti u upotrebi morseovih tastatura gde su tipke povezane sa morseovim kodom umesto sa slovima latiničnog alfabeta.
Danas postoje mnogi programi koji omogućavaju ljudima da prevode tekst iz njihovog jezika u Morseovu abecedu i obrnuto. U modernoj elektroničkoj opremi možda ćete pronaći daljinski upravljač gde se pritisci tastera prevedu u specijalni tok signala čija sučelja oslanja na princip morsove abecede da bi omogućila bežično upravljanje uređajem na daljinu.
Razlozi za upotrebu Morseove abecede
Morseova abeceda je prilično jednostavna za upotrebu i korištenje, što je jedan od razloga zbog kojih se još uvijek koristi. Morseova abeceda se može koristiti za slanje poruka bez pisanja ili čak govora. To omogućuje ljudima da se međusobno razumiju bez obzira na to kojim jezikom govore ili pišu. Također, Morseova abeceda je vrlo laka za naučiti i često se koristi u obrazovanju osnovaca o elektronici i tehnologiji.
Morseova abeceda također ima svojstvo da je veoma fleksibilna jer se može koristiti za slanje poruka u mnogim različitim načinima: preko radija, telefona, svjetlosnih signala ili čak preko daljinskih upravljača. To omogućava ljudima da se međusobno razumiju čak i ako nemaju iste uređaje ili alate. Također, Morseova abeceda može biti vrlo efikasna za slanje poruka u situacijama gdje nema drugih metoda komunikacije ili gdje su ostale metode neprikladne.
Konačno, Morseova abeceda se može koristiti u situacijama gdje postoji potencijalni rizik od otkrivanja pošiljatelja poruke ili primatelja poruke. Morseova abeceda omogućava pošiljatelju da slati potajne poruke tako što stvaraju signal s odgovarajućim ritmom morseovih signala te time štite identitet pošiljatelja i primatelja od otkrivanja. Ova svojstva čine morseovu abecedu idealnom opcijom za one situacije gdje vam je potrebna sigurnost i privatnost pri prenosu poruka.
Alternativne metode komunikacije korištene umjesto Morseove abecede
Kada je početkom 19. stoljeća Morseova abeceda postala popularna metoda komunikacije, postojale su neke alternative načine slanja poruka. Jedne od najpopularnijih bile su semafori. Semafori su bili u upotrebu još od starih vremena, ali je tek 1820. godine usavršen sistem semaforske signalizacije za brzo prenošenje poruka između vojnih jedinica i nadzornih stanica na brodovima. Semafori se mogu vidjeti kako se još uvijek upotrebljavaju danas za signaliziranje među brodovima, ali također mogu biti upotrijebljeni i za signaliziranje u svim vrstama morskih aktivnosti.
Druga metoda komunikacije koja se može koristiti umjesto Morseove abecede bila je signalflags (zastavice). Rana forma signalflags-a bila je poznata još od 1799. godine, a razvijena je da bi se slale poruke među vojnim jedinicama i nepokretnim objektima poput brodova ili utvrđenja. Signalflags-ovi su se obično sastojali od crvenog, plaveg i bijelog praporca sa simbolima ili slovima ispisanim na njima. Ovi simboli mogli bi biti pismo ili cifra koja bi predstavljala naslovnicu pisma koja će biti prenesena bežično ili pomoću semaforskih signala.
Konačno, još jedna metoda koja se može koristiti umjesto Morseove abecede je telgrafni žicom prenosivani signal (tzv. dah). Dah je prvi put primjenjen 1837., a omogućio je brzo slanje poruka duž telegrafskih linija pomoću elektromagnetske indukcije. Dah se oblikovao tako da bi slao strukturnirane impulze kroz telegrafske žice do druge strane na obradivanje i dekodiranje prema osnovnom Morseovom alfabetu/abecedi. Također, dah se mogao upotrijebiti za brzo slanje informacija o meteorološko stanju u neko području, pa čak i za poslovnu uporabu (na primjer: trgovina).
0 Comments