Što je opsesivno kompulzivni poremećaj (OCD)? OCD je mentalni poremećaj koji se karakterizira pojavom napetih misli ili strahova (obsesije) i ritualnim radnjama ili navikama (kompulzije) koje osoba obavlja u nastojanju da smanji napetost ili strah. Osobe s OCD-om mogu intenzivno razmišljati o stvarima koje su im se dogodile, što može uzrokovati napade panike i anksioznosti. Kompulzije su često rituali koji osoba mora obaviti da bi osigurala da će se stvari događati na određeni način, ako ne, osoba možda osjeća veliku tjeskobu.
Opsesivno Kompulzivni Poremećaj (OKP) je mentalni poremećaj koji se odlikuje opsesivnim mislima i kompulzivnim radnjama. Opsesivne misli su stalna, neželjena razmišljanja koja se javljaju bez ikakvog razloga. Kompulzivne radnje su rituali koje osoba obavlja redovito radi uspostavljanja prividne kontrole nad svojim opsesivnim mislima. Osoba sa OKP-om možda će doživjeti jaku nelagodu ili anksioznost ako ne izvrši određene rituale ili ako se suoči sa situacijom koja je povezana sa opsesijama.
Sadržaj [hide]
Simptomi OKP-a
Glavni simptomi optičkog neuritisa su vidna oštećenja. U većini slučajeva, to će biti jednostrana ili unilateralna gubitka vida. To obično počinje kao blagu nezdravu pojavu, ali može postupno postati sve izraženije. Drugi simptomi uključuju slabost i osjetljivost na svjetlost, zamagljen vid, bojenje objekata u obliku “halou”, kratkovremeni zamagljen vid nakon pokreta oka i mučninu. Ponekad se pacijenti žale na glavobolju i perifernu paralizu lica, što je rijetko. Analiza utjecaja optičkog neuritisa također može biti potrebna kako bi se prepoznali simptomi oštećenja sluša.
Kod nekih pacijenata stanje će se poboljšati u roku od nekoliko mjeseci, dok kod drugih može trajati mnogo godina prije nego što simptomi nestanu ili se značajno smanje. U nedostatku liječenja, stanje obično napreduje i može dovesti do trajnih promjena u vidnom polju i sluhu.
Što je OKP?
Ovaj sindrom, koji se naziva i kronični boli u zglobovima, označava patološko stanje koje se očituje bolom i upalom. U većini slučajeva pogađa zglobove ruku, nogu i prstiju, ali se može javiti i na drugim dijelovima tijela. Osteoartritis je najčešći oblik ovog sindroma, ali postoje i drugi oblici bolesti poput reumatoidnog artritisa, gihta ili psorijatičnog artritisa. Bolest obično napreduje vrlo sporo tijekom dugotrajnog razdoblja.
Uzroci OKP-a
Uzroci osteoartritisa su vrlo različiti. Međutim, neki od najčešćih uzroka uključuju starenje, prekomjerno opterećenje zglobova, traumatske ozljede ili genetsku predispoziciju. Možda ćete biti skloniji ovom sindromu ako ste pretilo ili imate neke druge kronične bolesti poput dijabetesa. Također je važno napomenuti da se neki ljudi mogu razboljeti od osteoartritisa bez da postoji ikakav vidljiv uzrok.
Dijagnosticiranje OKP-a
Dijagnosticiranje OKP-a je postupak ispitivanja i određivanja uzroka zdravstvenih problema kojima je izložena osoba. Dijagnoza obuhvaća procjenu poremećaja, bolesti i drugih stanja koja mogu utjecati na zdravlje. Dijagnostičar provodi određene testove i postupke kako bi se utvrdio uzrok problema. Nakon dijagnoze, dijagnostičar će preporučiti prikladno liječenje ili tretman za osobu kojoj je dijagnosticiran problem.
Postoji nekoliko različitih metoda dijagnosticiranja OKP-a. Ovisno o stanju pacijenta, jedna metoda može biti prikladnija od druge. Uobičajene metode dijagnosticiranja uključuju fizikalni pregled, laboratorijske testove, rendgenske snimke, ultrazvuk i MRI skeniranje. Tehnike prepoznavanja simptoma mogu se također koristiti za dijagnozu OKP-a, a neki liječnici mogu koristiti čak i alternativne terapijske tehnike poput akupunkture ili homeopatije da bi pomogli pacijentima da pronađu uzrok svojih simptoma.
Dijagnoza OKP-a obično počinje intervjuom liječnika s pacijentom u kojem se detalji o simptomima navode. To može biti složen proces jer pacijenti često imaju teškoće s opisivanjem simptoma ili u prepoznavanju nelagode koju osjećaju. Liječnik će možda tražiti još informacija o stilu života pacijenta radi potpunog razumevanja stanja pojedinca.
Kada se provode ispitni postupci, liječnik će obaviti pregled fizikalne anamneze, obaviti fizikalni pregled i procijeniti laboratorijske rezultate testova ako su provedeni. Lekar će možda propisati dodatne testove kako bi se mogle potvrditi ili isključiti sumnje na određeno stanje ili bolest. Nakon što je postavljen preliminarni dijagnoza, lijićenik će pacientu dostaviti odgovarajuć tretman ili uputnicu drugim strucnjacima koji mogu pomoći u tretmanu bolesti.
U svakom slućajevima vrlo je važno da se na vreme poduzmu adekvatne mjere za dijagnostiku OKP-a kako bi se utvrdilo najbolji način lječenja i sprječavanja mogućeg napredovanja bolesti.
Liječenje OKP-a
OKP (obstruktivni kronični pankreatitis) je bolest koja zahvaća gušteraču. Bolest je akutna i kronična, a liječenje je najbolje početi što je ranije moguće. U većini slučajeva liječenje može biti uspješno i pomoći u ublažavanju simptoma, ali se mora primijeniti redovito i dosljedno. Liječenje OKP-a obuhvaća upotrebu lijekova, prehranu, vježbanje i promjenu životnog stila.
Uzimanjem odgovarajućih lijekova mogu se smanjiti simptomi OKP-a. Lijekovi su obično propisani za smanjenje upale gušterače, smanjenje boli i olakšanje probavljanja hrane. U nekim slučajevima možda ćete morati uzimati hormonske lijekove ili antibiotike da biste spriječili infekciju.
Promjena prehrane također može pomoći u smanjenju simptoma OKP-a. To će uključivati unos hrane koja će vam pomoći da se osjećate bolje te isključiti one stvari koje možda pogoršavaju stanje vašeg gušterače. Osim toga, važno je pridržavati se preporuka o unosu tekućine jer to može pomoći u sprječavanju dehidracije.
Vrlo je važno da se pridržavate redovitih vježbi jer to podupire zdravo tkivo gušterače i jača imunološki sustav organizma. Kako bi se postigli najbolji rezultati, savjetujemo vam da izvodite lagane vježbe svaki dan barem 30 minuta dnevno.
Promjena životnih navika također igra važnu ulogu u liječenju OKP-a jer određeni načini štetnih navika mogu dovesti do pogoršanja simptoma bolesti. Zato bi trebalo izbaciti pušenje, piti alkohol i izbjegavati preopterećivanja zbog posla ili finansija.
U kona
Prevencija OKP-a
Prevencija operacijskih komplikacija (OKP) je važna komponenta za postizanje učinkovitog i sigurnog liječenja. To je postupak koji se provodi tijekom cijelog postupka liječenja, od pripreme pacijenta do nakonoperacijskog praćenja. U prevenciji OKP-a potrebno je uzeti u obzir širok raspon faktora, uključujući stanje pacijenta, opremu, tehnike i proceduru.
Prevencija OKP-a se izvodi na različite načine, a najvažniji su: unapređenje općeg stanja pacijenta prije operacije, istraživanje anamneze i prisutnosti kroničnih bolesti, pažljivo odabir opreme za operaciju i primjena odgovarajućih tehnika i postupaka. Osim toga, temeljito praćenje pacijenta također je neophodno za prevenciju OKP-a. Kontinuirana procjena vitalnih znakova pacijenta također se provodi tako da se mogu otkriti bilo kakvi poremećaji ili promjene u ponašanju ili funkcioniranju prije nego što postanu ozbiljni.
Kod većine ljudi s rizikom od operativnih komplikacija potrebno je proširiti preoperativne istraživanja na temelju anamneze i prisutnosti bolesti. Ova istraživanja obuhvaćaju rendgensku dijagnostiku, laboratorijske testove, ultrazvučni pregled ili druge dijagnostičke metode. Istraživanje će dati informacije o stanju organizma pacijenta prije nego što se provodi intervencijska terapija i omogućiti odgovarajuću procjenu rizika od operativnih komplikacija. Osim toga potrebno je primjeniti odgovarajuće tehnike i postupke tako da su svi aspekti ljudskog djelovanja usmjereni na smanjenje rizika od operativnih komplikacija.
Kao dio preventivnih mjera treba spriječiti bilo kakvo trovanje hranom ili lijekovima pripremit će pacijenta za sigurno obavljanje operativne procedure i spriječiti pojava infekcijskih komplikacija nakon operacije. Preporuke o pravilnom prehranom i pravilnom unosu vitamina mogu smanjiti rizik od infekcijskih bolesti poput Upalnog Procesa Ligamenata (IPL). Također treba osigurati da su higienski standardi visoki tako da se smanji rizik od infekcijskih bolesti poput MRSA-a (Methicillin Resistent Staphylococcus aureus). Preporuke mogu uključivati redovitu dezinfekciju prostorija bolnice ili mjesta gdje se provode medicinske procedure te redovitu dezinfekciju medicinskih instrumenata prije upotrebe.
U svakom slučaju preventivna mjera treba biti usmjerena na rano prepoznavanje problema i pravodobno djelovanje radi sprečavanja negativnih posljedica zdravlju pacijenta. Kada su preventivne mjere uspoređene s intervencionim terapama, one mogu biti efikasne u sprječavanju većine problematičnih situacija povezanih sa okolnostima operativnog procesa te bitna mjerila sigurnosti ljudskog djelovanja u procesima ljudskog djelovanja.
0 Comments