Što je parotidna žlijezda

Što je parotidna žlijezda je poglavlje o parotidnoj žlijezdi, najvećoj žlijezdi slinovnice u ljudskom tijelu. Nalazi se na stražnjoj strani lica između ramena i lica. Parotidna žlijezda proizvodi i izlučuje slinu u usnu šupljinu. Slina pomaže da se hrani razgrađuje i ispira. Parotidna žlijezda je važna za zdravo funkcioniranje usne šupljine.

Parotidna žlijezda je najveća slinovnica u ljudskom tijelu. Nalazi se naprijed i ispod ušne školjke. Glavna je zadaća parotidne žlijezde da proizvodi slinu koja pomaže u probavljanju hrane.

Lokacija Parotidne Žlijezde

Parotidna žlijezda je najveća žlijezda sline u ljudskom tijelu. Nalazi se ispod i između ramena, u blizini ušnog kanala. Ova žlijezda proizvodi veliku količinu salivacije koja se oslobađa u usnu šupljinu i koristi se za prevenciju i obradu hrane. Također ima važnu ulogu u probavnim procesima, a može biti izložena različitim bolestima i ozljedama. Zbog toga je važno znati gdje se nalazi parotidna žlijezda i kako da joj pružimo odgovarajuću zaštitu.

Parotidna žlijezda nalazi se ispod lopatica, na stražnjoj strani lica, između uha i mekog nepca. Oblik joj je ovalan s tankom omotnicom koja je puna masnog tkiva. Ovaj organ obavija donji dio čeljusti, zahvaćajući većinu vratne regije do vrha ramena. Uobičajena veličina parotidne žlijezde varira od 35 do 50 cm3, ali može biti veća kod osoba s viškom težine.

Izgled parotidne žlijezde ovisi o položaju lica kojega držite. U normalnom položaju glave leđni dio parotidne žlijezde čini okruglu peteljku koja je prekrivena tankim slojem potkožnog masnog tkiva. Donji dio parotidne regije pokriven je mišićima, poput sternocleidomastoid mišića (SCM). Ova regija također sadrži grkljan i dušnik koji ulaze u unutrašnjost vrata.

Kao dijelovi parotidne regije obuhvaćeni su sljedeće strukture: grkljan, donji dio čeljusti, dušnik, sternocleidomastoid mišić (SCM), ramena i vrata te vanjska strana lica koja sadrži jagodice, obraze, nos i vanjski dio usana. Parotidna regija također sadržava sfinktere usne duplje ili orifices usne duplje koji su odgovorni za regulaciju protoka salive iz usne duplje do trbuha.

Funkcija Parotidne Žlijezde

Parotidna žlijezda je najveća žlijezda slinovnica u ljudskom tijelu. Ona se nalazi u predjelu iza i ispod donjeg dijela uha. Nalazi se ispred ramenog zgloba i ima oblik pomoću koje proizvodi slinu koja se izlučuje u usnu šupljinu. Služi i kao svojevrsna barijera protiv infekcije. Parotidna žlijezda proizvodi preko 95% ljudske sline, a ostatak proizvode druge žlijezde slinovnice. Slinom se obavlja važan zadatak zaštite usne i nekih drugih dijelova probavnog trakta, kao što su jednjak, početak tankog crijeva te usne i neboške membrane. Također, slina sadrži enzime koji pomažu da se hranjive tvari probave. Kada dođe do stanja upale parotidne žlijezde, poznato je kao parotitis ili mumps, simptomi obično uključuju oticanje parotidnih limfnih čvorova te bolove u grlu i glavobolje.

Parotitis može biti odgovoran za oštećenje parotidnih žlijezda te njihovo neispravno funkcioniranje. U nekim situacijama može biti potrebno da se obavi operacija kako bi se vratila normalna funkcija ovih žlijezda ili da bi se smanji simptomi upale. Ova vrsta operacije je poznata kao parotidectomija te može biti potrebna ako pacijent pati od tumora u parotidnim područjima ili drugim razlozima.

Parotidna žlijezda također igra važnu ulogu u preradi određenih ljudskih hormona, posebno hormona ekscitacije i opuštanja. Hormon ekscitacija ima uticaj na stanje anksioznosti te napade panike te održavanju homeostaze ako dođe do stresa bilo fizičkog bilo emocionalnog. Hormon opuštanja utiče na relaksaciji skeletnih mišića pa je potreban za pravilnu funkciju mišićnog tonusa. Također igra važnu ulogu za spavanje i općenito mentalno zdravlje.

Uglavnom, parotidna žlijezda igra važnu funkciju u ljudskom tijelu jer joj je glavni zadatak proizvoditi slinu koja omogućava pravilnu probavu hrane i držanje usne membrane čistom i sa optimalnom razinom vlažnosti. Ona također proizvodi hormone ekscitacija i opustanja potrebne za pravilnu homeostazu organizma te mentalno zdravlje pojedinca.

Bolesti Parotidne Žlijezde

Parotidna žlijezda je najveća slinovnica u ljudskom tijelu, nalazi se na obrazu između uha i brade. Bolesti parotidne žlijezde mogu biti akutne ili hronične. Akutne bolesti uključuju upalu parotidne žlijezde (parotitis) i gnojnu upalu parotidnih žlijezda. Hronične bolesti uključuju sialoadenit, tumore parotidnih žlijezda, sialolitiazis i druge. Također postoje zarazne bolesti poput ospica i zaušnjaka koji mogu biti odgovorni za upalu slinovnica, odnosno bolest parotitisa.

Simptomi akutnih oboljenja uključuju oticanje i bol na području obraza gdje se nalazi slinovnica, a ponekad može doći do povećanja temperature. Pored toga može doći i do otežanog gutanja te promjena boje kože oko obraza. U slučajevima hroničnih oboljenja simptomi su blagi, pa se dijagnoza često postavlja preko ultrazvuka ili biopsije.

Tradicionalni tretman akutnih bolesti parotidnih žlijezda je terapija antibioticima koja se razmatra zajedno sa lokalnom terapijom kao što su ledene kompresije. U slučajevima hroničnih oboljenja često se propisuje antibiotik terapija zajedno sa lokalnom terapijom kao što su masiranje i ispiranje parotidnih kanala te fizioterapija. U nekim slučajevima je potrebna operacija da bi se uspješno lečio tumor ili sialolitiazis.

Kako bi spriječili nastanak bilo kojeg od ovih stanja potrebno je pravilno brinuti o higijeni usne duplje, kao i spriječiti prijenos infekcija preko dodira lica bolesnog određenim predmetima te pravilnim dezinficiranjem ruku..

Dijagnostika Bolesti Parotidne Žlijezde

Diagnoza bolesti parotidne žlijezde obično počinje pregledom i razgovorom s liječnikom. Liječnik će postaviti pitanja o simptomima i pregledati područje parotidne žlijezde. On će također provjeriti druge dijelove tijela kako bi se uvjerio da simptomi nisu posljedica drugih vrsta bolesti. Ako postoji sumnja na bolest parotidne žlijezde, liječnik će obaviti dodatna ispitivanja kako bi utvrdio točnu dijagnozu.

Kompjutorska tomografija (CT) je jedan od najboljih načina za dijagnosticiranje bolesti parotidne žlijezde. CT skeniranje pruža detaljan prikaz unutarnjih organa, pa se može vidjeti da li postoje promjene u strukturi limfoidnog tkiva ili infekcija u parotidi. U nekim slučajevima, liječnik možda će preporučiti magnetsku rezonancu (MRI), koji je još detaljaniji od CT skeniranja. MRI je posebno korisno za procjenu tumorskih procesa.

Biopsija također može biti potrebna za potvrdu dijagnoze. Ova procedura se obavlja kroz malu punkciju kože u području parotide, gdje se uzima malo tkiva za analizu pod mikroskopom radi potvrde dijagnoze. Biopsija možda nije potrebna ako su CT i MRI skenovi dovoljni za postavljanje dijagnoze.

U nekim slučajevima liječnici mogu propisati laboratorijske testove kako bi potvrdili prisutnost infekcije i odredili vrstu infekcije koja je prisutna u parotide. Laboratorjski testovi mogu uključivati ​​krvni test, urinarni test ili brisevi kože s upaljenog područja. Analiza biološke tekućine s upaljenog područja pomoći će liječnicima da odrede da li je infekcija bakterija, virus ili gljivica i propisuju adekvatnu terapiju lijekovima.

Diferencijacija bolesti parotidne žlijezde od drugih vrsta bolesti možda će zahtijevati višestruka istraživanja i skup informacija prikupljenih od strane stručnog tima liječnika koji se bave tim problemom.

Liječenje Bolesti Parotidne Žlijezde

Bolesti parotidne žlijezde mogu biti uzrokovane raznim čimbenicima, uključujući upalne i neupalne bolesti, infekcije, tumore i druge stanja. Liječenje bolesti parotidne žlijezde ovisit će o tome koji je čimbenik uzrokovao bolest. U većini slučajeva liječenje će uključivati lijekove ili niz terapija, što uključuje fizikalnu terapiju, dijetu ili vježbe. Lijekovi koji se mogu propisati za liječenje bolesnih parotidnih žlijezda uključuju antialergene lijekove, protuupalne lijekove i antibiotike.

U slučajevima gdje je potrebno provoditi operaciju za liječenje bolesnih parotidnih žlijezda, možda će biti potrebno obaviti biopsija tkiva. To se obavlja kako bi se utvrdilo je li postojao tumor ili neki drugi problem s tkivom. Ako se pronađe tumor ili drugo stanje, pacijent možda mora proći operaciji za uklanjanje tumora ili drugih abnormalnosti. U nekim slučajevima možda će biti potrebna radioterapija za uništavanje tumora.

Kirurško liječenje bolesnih parotidnih žljiezda obuhvaća i mikrolaringotomija (MLC), koja se ponekad naziva i submandibularni rez. Ova tehnika proizvodi incizija ispod mandibule kako bi se dostigla parotidna regija i stvorila pristup tkivima koja trebaju biti uklonjena. Ova tehnika omogućava da budete na operaciji brže i da se smanji rizik od oštećenja susjednog tkiva tako da oporavak može biti brži. Međutim, rezultati ovise o vrstama tumora koji su prisutni i samoj operaciji.

U situaciji gdje postoji upala ili infekcija parotide, ako su simptomi blagi do umjereni, lokalni lokalni lokalni anestetici mogli bi biti propisani za smanjenje boli i oticanja. Također možete primiti antibiotike za suzbivanje infekcija bakterija koje mogu dovesti do upale ili infekcije parotide. Ako simptomi budu jaki ili traju duže vrijeme, pacijent bi mogao biti hospitaliziran radi intravenske primjene antibiotika putem posebnog seta crijeva ili posebne punjenice koja dostavlja antibiotike direktno u vaš sustav cirkulacijskog sustava. U nekim slučajevima možda ćete morati proći dodatnu terapijsku intervenciju poput fizikalne rehabilitacijske terapija ili dijetetske promjene radi brzeg oporavka od bolestinih simptoma.

Kod svih vrsta bolestinih stanja parotide važno je imati na umu da postupak oporavka može trajati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci ovisno o tome koji je čimbenik doveo do nastanka problema te o tome kako ste na vrijeme započeli sa ljudskim mjerama za njegovo razrješavanje.