Što je post za veliku subotu

by Apr 13, 2023Blagdani0 comments

Što je post za veliku subotu je crkveni običaj koji se slavi u pravoslavnoj crkvi. Običaj podrazumijeva da se vjernici poste, izbjegavajući meso, mlijeko i jaja, tjedan dana do Velike subote. Post je način na koji se proslavlja uskrsnuće Isusa Krista i kroz to se izražava vjernost Bogu.

Velika subota je kršćanski praznik koji se obilježava uoči Uskrsa. Post za Veliku subotu počinje 40 dana prije Uskrsa i traje do Uskrsa. U tom se vremenu vjernici drže posta i žive po zapovijedi Božjoj.

Kada se posti za Veliku subotu?

Velika subota je izrazito svečani praznik kršćanskih vjernika. Prema tome, mnogi ljudi provode dan posta i molitve, što čini da se osjećaju bliže Bogu. No, kada se posti za Veliku subotu?

Velika subota je prvi dan Uskrsne nedjelje, tako da se preporučuje da se posti uoči njenog početka. Uobičajeno vrijeme za početak posta je u petak uvečer ili u petak navečer, a traje do Isusa Krista uskrsnuće u Uskrsno jutro. Ponekad se ljudi odluče za dvodnevni post na oba dana, petak i subotu, ali to nije obavezno.

Kako se posti za Veliku subotu?

Ljudi obično odabiru različite načine kako bi proveli dan posta za Veliku subotu. Nekim ljudima odgovara da čitaju Svetu Bibliju ili duhovne knjige tijekom tog vremena. To je dobar način da ispunite svoju duhovnu potrebu i pomognete svojoj duševnoj snazi. Drugi ljudi mogu provesti vrijeme moleći i meditirajući o Božjoj ljubavi prema nama. Također možete proveli vrijeme radeći humanitarne projekte kao što su gledanje slika bolesnih djece ili doniranje novca onima kojima je to potrebno. U svakom slučaju, vaše istinsko srce morat će bit ispunjeno Božjošćudljivošću – jer tada ćete osjetiti Božju prisutnost u svojoj duševnoj snazi.

See also  Što je došašće

Obredi Velike subote

Velika subota je posljednji dan korizme i predstavlja svetkovinu Isusova vazmenog utjelovljenja. Tijekom Velike subote, vjernici obavljaju specifične obrede koji simboliziraju smrt i uskrsnuće Isusa Krista. Obredi se izvode u crkvi ili u nekom drugom određenom mjestu.

Jedan od najvažnijih obreda je procesija Kuća Gospodnja, koja se obavlja u večernjim satima. U procesiji sudjeluju svećenici, redovnici i vjernici koji sudionike vode oko crkve ili prostora u kojem se obred održava. Procesija je simbolična putovanje koja predstavlja Isusovo patnje i smrt na križu, a završava se sa Svetim misama uskrslog Sina Božjega.

Drugi važan obred je molitva Vazmenskih čitanja, također poznatih pod nazivom Vazmenske liturgije. U ovo vrijeme se čitaju biblijska čitanja koja govore o Isusovim patnjama i uskrsnuću. Ovo čitanje zatim slijedi molitva pokornika i žalosnih psalama, a završava se svetom misom uskršnje slave.

Treći važan obred je blagoslov sa svjetiljkama (također poznat pod nazivom ‘Kandila’). Svjetiljke su simbol Isusova svjetla koja nas navodi da putujemo prema božjoj milosti i miru. Blagoslov pomaže vjerne da shvate da je Kristovo uskrsnuće rasvjetilo naša srca te da prihvaćamo nadu koja dolazi iz tog događaja.

Svi ti obredi imaju jedinstven cilj – podsjetiti ljude na smrt Isusa Krista te nam pomoći da razumijemo značenje utemeljiteljskih događaja za crkvu: Uskršnji dan, tri velika svetkovine i tisuće drugih blagdana diljem godine.

Svetkovina Velike subote

Velika subota je svetkovina koja se obilježava katoličkim vjernicima uoči Uskrsa. Službeno se naziva “Veliki petak” ili “Veliki dan”. Velika subota je dan posta i molitve, koji označava početak Uskršnjeg vazmenog vremena. Tradicionalno, ova svetkovina obilježava Isusovo stradanje i smrt na križu. U nekim zemljama, poput Italije, postoji tradicija da se uoči Velike subote služi misa Crvenog križa ili misa Velikog petka. Na taj dan posvećena su posebna jela i pića, a često se odvijaju i procesije. U mnogim zemljama, posebno u Španjolskoj i Portugalu, na Veliku subotu priređuju se posebni plesovi ili povorke sa svjetlima. Mnogi ljudi također prate tradicionalne postove i obrede na taj dan. Post je jedan od glavnih obilježja dana jer je simbol Isusove muke i uskrsnuća. Tradicionalno, ljudi u tom danu ne jedu meso niti piju alkoholna pića pa je to dan posta. U nekim zemljama postoji tradicija da se uoči Velike subote služi misa Crvenog križa ili misa Velikog petka koja se slavi u crkvama diljem svijeta.

See also  Što je dan zahvalnosti

Velika subota također prethodi uskršnjoj večeri koja je drugo sveto vrijeme u povodu Uskrsne slave. U mnogim zemljama održavaju se posebne ceremonije pomirenja koja predstavlja primjer starokršćanske tradicije suosjećanja među ljudima bez obzira na to da li su kršćani ili nekršćani. Na taj dan posvećena su posebna jela i pića, a često se odvijaju procesije sa svjetlima ili plesovi poput oneg španjolskoga “Danza de los muertos”, što označava ples mrtve duše.

Također, poznata je tradicija da se na tom danu slavi uspomena na onoga tko je umro te godine pa su bliske osobe podizale spomenik ili postavile cvjetove na grob te osobe ili držale tuosobnu misu zahvaljujući častivši preminuloga svojom prisutnošću u crkvi. Takvi obredi su još dublji znak istinske ljudske solidarnosti međusobne tolerancije i razumijevanja.

Službeno gledano, Velika subota predstavlja drugotni dio Vazmenoga vremena koje traje od Velike subote do Uskršnje nedelje te predstavlja vrijeme velikoga posta i molitve diljem svijeta bez obzira na religioznost pojedinaca. Ovom prigodom ljudima je potrebno upamtiti da istinski dobrobit čovječanstva počinje sa osjetljlivošcu prema onome što nam drugi govore te da treba bit pažljliviji prema osjetljlivostima drugih ljudskih bića širom svijeta jer smo svi dijelom iste celine – ljudskoga roda

Tradicija posta u pravoslavnoj crkvi

Pravoslavna crkva ima drevnu tradiciju posta, o čemu govore brojni spisi iz drevnih vremena. Post je bio važan dio duhovnog života u hrišćanstvu od samog početka. Post se obično odnosi na jedenje manje hrane ili ne jesti nikakvu hranu tokom određenog vremenskog perioda. To je uglavnom praksa kojom se želi promovisati duhovni rast i duhovni mir. Post je takođe koristan za fizičko zdravlje, smanjujući rizik od mnogih oboljenja. U pravoslavnoj crkvi post se obično drži preko Nove godine, Velikog petka i Velike subote, ali generalno može biti držan bilo kada.

See also  Što je uskrs zeko

Postovi su različiti zavisno od toga da li se radi o postu ili teškom postu. Post je najlakše vreme prema pravilima koja su propisana u Starom Zavetu i Novom Zavetu. Teški postovi mogu biti propisani u nekim slučajevima, kao što su prelazak na novu veroispovest ili ispovest greha. U pravoslavnom veroučenju postovi su naročito važni jer omogućavaju ljudima da se ponovo usredsrede na Boga i da primene zapovest: “Gospod je Bog tvoj: Jedinoga služi”.

Konačno, tradicija posta u pravoslavnoj crkvi podrazumeva fizičko ograničenje ali i spiritualne tehnike koje omogućavaju ljudima da se povezu sa Bogom. Preko posta ljudi mogu da iskusavaju svoju fizičku slabost ali i duhovnu snagu koja proistieče iz vere u Boga i spremnost da slijede Njegove naredbe.

Portal

Position

Nadam se da je ovaj tekst bio koristan i da ste uživali čitajući ga.

Ako želite još slobodno pogledajte sve moje članke na ovom portalu.

Ako mene želite upoznati pogledajte više ovdje.

Sadržaj objavljen i dostupan putem ovim internetskih stranica isključivo je informativnog karaktera i pribavljen iz jvnih izvora, bez ikakvog jamstva, bilo koje vrste, izričitog ili prešutnog, da je isti točan, pravodoban, potpun i/ili prikladan za neku određenu svrhu ili određeni način korištenja. Navedeni sadržaj Korisnik koristi isključivo na vlastitu odgovornost i vlasnik ove stranice se ne može smatrati odgovornim za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem ili interpretacijom istog. Objavljeni sadržaj i informacije ni u kom smislu ne predstavljaju ponudu ili poziv na stavljanje ponude za trgovanje ili bilo koju drugu transakciju u vezi s objavljenim sadržajem i informacijama.

Portal Informer

Portal za informiranje na jednom mjestu

Psihologija

Što je cvjetnica

Cvjetnica je praznik u Hrvatskoj koji se obilježava na Veliku Subotu ili dva tjedna nakon Uskrsa. Tradicionalno se slavi kao dan mira i radosti, koji je obilježen jelima, pjesmama i plesom. To je dan kada se cvijećem oblažu groblja, a vrtovi i šume ukrašavaju ružama,...

read more

Što je badnjak

Badnjak je staroslavenska tradicija koja se obično slavi u Hrvatskoj uoči Božića. Badnjak se obično postavi na vrata ili prozor kuće i predstavlja otvaranje vrata za Božićni duh. Badnjak je uglavnom sastavljen od drveta ili grana, a često ga okružuju božićne svijeće i...

read more

0 Comments

Pin It on Pinterest

Shares
Share This