Što je prvi križarski rat? Prvi križarski rat bio je serija vojnih akcija u srednjem vijeku, započetih od strane zapadne Europe (na čelu s Papom) u cilju povratka Jeruzalema i Svete Zemlje pod kršćansku vlast. To je bila prva od sedam križarskih ratova, a počela je 1095. godine i trajala do 1291. godine.
Prvi Križarski Rat je rat koji je pokrenut 1096. godine s ciljem da se vrati Sveto mjesto Jeruzalem u crkvenu kontrolu. Rat je trajao sve do 1099. godine, a završio se oslobađanjem Jeruzalema i postavljanjem vladavine kršćana u Vratima Svetoga Grada.
Sadržaj
Počeci Ratovanja
Ratovanje, ili vojna akcija, je bilo poznato još od prapovijesti. U počecima, ratovanje je bilo vrlo primitivno i ograničeno na kratke i jednostavne bitke među grupama ljudi. Međutim, kako je civilizacija napredovala, tako je i ratovanje postalo sve sofisticiranije. Vojske su postale profesionalne i oružje su se razvijali da bi se postigli veći uspjesi u ratnim sukobima. Rat se često smatra najvišom formom političke interakcije jer možda najbolje odražava interese pojedinaca i država.
Razvoj oružja donio je velike promjene u načinu na koji se ratovi vode, a ratna strategija postala je sve važnija. Uspostavljanje jake vojske putem pravih vojnih reformi postalo je još važnije za ostvarivanje uspjeha u ratovanju. Također, dogovori između država postali su sve češći, jer se moralo osigurati da će se složiti oko pravila koja će regulirati njihovo djelovanje u slučaju rata. To je dovelo do početka profesionalnog ratovanja te stvaranja novog vojnog pristupa koji bi omogućio državama da uspješno vode ratove i ostvare svoje političke ciljeve.
Bitka kod Haifa
Bitka kod Haifa bila je prva bitka Prvog Križarskog Rata. Dogodila se 1099. godine, kada su se križari suočili s muslimanskim snagama na obali mora u blizini Haifa u današnjoj Izraelu. Križari su uspjeli pregaziti muslimanske snage u nekoliko tjedana i pobjediti, što je bilo prvo veliko pobjedničko djelovanje u Prvom Križarskom Ratu. Iako su se muslimanski vojnici povukli, nakon toga je uslijedio dugi i težak rat.
Bitka kod Ascalona
Druga glavna bitka Prvog Križarskog Rata bila je bitka kod Ascalona. Dogodila se 1099., nakon što su križari osvojili Jeruzalem. Bitka se vodila između snaga okupljenih oko cara Baldwina I i muslimanskih snagâ Egipta pod vlašću Fatimidskog sultana Gazariega. Križari su uspjeli pobijediti egipatske snage, čime je završen Prvi Križarski rat i započela europska vladavina nad Svetim Zemljama.
Bitka na Kosovom Polju
Treća glavna bitka Prvog Križarskog Rata dogodila se na Kosovom Polju 1217., između srpskih snaga pod vlašću Stefana Nemanje i Mletačke Republike koja je podržavala katoličku crkvu. Mletci su pobijedili Srbe, a sa tim porazom je završio Prvi Križarski rat i počela nova era europske vladavine nad Svetim Zemljama.
Posljedice Prvog Križarskog Rata
Prvi križarski rat imao je dugotrajne i široke posljedice. Prema riječima povjesničara, on je bio ‘krvavi i nesmiljen rat’ koji je trajao 11 godina. Glavne posljedice bile su gubitak ljudskih života, uništenje zemalja, smanjenje moći crkve i pojava novih religija.
Ljudske žrtve bile su izuzetno velike. Prema podacima, u tom ratu je ubijeno više od 1 milijuna ljudi, a još više ih se izgubilo u bitkama. Rat je doveo do gubitka mnogih života među Europljanima i muslimanima.
Uništenje zemalja bilo je također jako veliko. Ratovi su uništili gradove na obje strane; svetih gradova poput Jeruzalema, Antiohije i Akre bili su potpuno porušeni. Mnogo vlasništva bilo je opljačkano, a mnoga sela bila su uništena ili napustila od straha od bitaka.
Smanjenje moći crkve bilo je još jedna velika posljedica Prvog križarskog rata. Dok su se kršćani pokušali dokazati da imaju pravo na Svetu Zemlju, vlast nad njom preselila se na muslimansku vladavinu koja se sada kontrolirala sa Sultana Salahudina Ayyuba iz Egipta. Ovo izazvalo je opadanje moći Vatikana u tom dijelu svijeta te rast otpora protiv Katoličke crkve od strane drugih religija poput protestantizma i ortodoksije.
Konačno, pojava novih religija također pratila je Prvi Križarski rat. U tom periodu mnogi su počeli pobuniti protiv crkve te se okrenuti novim religijama poput protestantizma i ortodoksije; to će postati glavni vanjski utjecaji na modernu europsku religioznu sliku koja će se održati u sljedećim stoljećima.
U cijelosti govoreći, Prvi Križarski rat doveo je do dugotrajnih promjena na oba bojišta: uništenje zemalja, gubitak ljudskih života te smanjenje moći crkve u Europi dovele su do pojava novih religija i promjenila tadašnju europsku sliku za cijelo stoljeće nakon toga.
Uticaj Prvog Križarskog Rata na Evropu
Prvi Križarski Rat je značajan događaj u zapadnoj povijesti koji je imao važne posljedice na Evropu. Bio je to rat koji je trajao od 1095. do 1099. godine, kada su se evropski vladari udružili da bi oslobodili Jeruzalem i druge svete gradove od muslimanskih Osmanskih vladara. U tom ratu sudjelovali su Francuska, Engleska, Njemačka i brojne druge evropske države, što je rezultiralo utjecajem Prvog Križarskog Rata na Evropu.
Prvi Križarski Rat je ponudio nove mogućnosti za trgovinu i putovanja između zapadne Evrope i Bliskog istoka te obnovio veze između tih regija. Međutim, najvažniji uticaj Prvog Križarskog Rata bio je politički. Rat je doveo do stvaranja novih političkih saveza između evropskih država i nacionalnih identiteta u Evropi. Također je uspostavio nove pregovore sa muslimanskim vladarima iz Bliskog istoka koji su bili spremni priznati nezavisnost crkvenih vlasti u Jeruzalemu. To je omogućilo razvoj diplomatskih odnosa između država Zaljeva i Zapada što se ogleda u mirovnim sporazumima koje su potpisali tijekom rata.
Također, rat donio je novu religijsku sliku u Europu. Mnogi hodočasnici koji su se pridružili vojsci bili su motivirani vjerom da oslobode Jeruzalem od muslimanske vlasti te da podrže pravoslavlje ili rimokatoličanstvo. To je dovelo do jačanja pozicije crkava u evropskoj politici te povećala njihov uticaj na lokalnu politiku i društvene prilike u to vrijeme.
Uticaji Prvog Križarskog Rata bili su važni za europsku historiju jer su promijenili politiku, gospodarstvo, religijsko okruženje te uticali na razvoj književnosti i umjetnosti širom Evrope. Rat se smatra jednim od najutjecajnijih događaja srednjevekovne Europe jer se ogleda u mnoštvu europskih knjiških radova iz tog perioda te ostavlja traga na današnje društvo.
Poznati Ličnosti u Prvom Križarskom Ratu
Prvi križarski rat, poznat i kao Prva križarska vojna, bio je rani oblik međunarodnog rata između islamskog svijeta i Zapadne Europe. Krenuo je u 1095. godini, a nastavio se do 1099. godine. Obuhvatalo je mnoge poznate ličnosti, uključujući pape, vladare i vojskovođe.
Papa Urban II.
Papa Urban II., rođen 1035. godine pod imenom Otho de Lagery, bio je poglavar Katoličke crkve od 1088. do 1099. godine. On je prvi pozvao europske vladare da se odazovu na prvi križarski rat protiv islama u Jeruzalemu tijekom svojeg govora 1095. godine u Clermontu u Francuskoj. Papa Urbana II.-a smatra se glavnim inicijatorom Prvog križarskog rata i najvažnijim liderom tog rata iz Zapadne Europe.
Godfrey of Bouillon
Godfrey of Bouillon bio je francuski vojskovođa i jedan od glavnih lidera prvog križarskog rata sa svojim bratom Balduinom IV., vladarom Istočne Frisije (današnje Nizozemske). Godfrey of Bouillon bio je zapovjednik Europske zajednice koja je osnovana da bi osvojila Palestinu tijekom prvog križarskog rata i postao prvi šef Jeruzalemske države na Bliskom istoku između 1099-1101. godine.
Boemund Tarentski
Boemund Tarentski bio je jedan od najvažnijih vojskovođa europskih snaga tokom prvog križarskog rata prema Bliskome istoku i jedan od pokretača druge faze tog rata koja se odigrala od 1100-1105/1107godina.. Boemund Tarentski bio je sin Robert Guiscarda, rodom iz Normandije, a postao je najmoćniji princ Apulija nakon smrti svoga oca oko 1100/1101.. Boemund Tarentski uspio je osvojiti Antiokiju 1104./1105., čime se postavio za glavnu ličnost u drugoj fazi Prvoga križarskoga rata prema Bliskome istoku
0 Comments