Što je psihoza? Psihoza je mentalno stanje u kojem osoba gubi sposobnost da odgovori na okolinu na realističan način. To uključuje halucinacije, dezorganizirano ponašanje, zamagljene misli i druge simptome. Uobičajeno se dijagnosticira kao shizofrenija ili neka druga vrsta psihotičnog poremećaja. Psihoze mogu biti potaknute različitim čimbenicima, uključujući genetiku, traume i druge psihosocijalne faktore.
Psihoza je mentalno stanje koje se odlikuje gubitkom kontakta sa stvarnošću, halucinacijama, deluzijama i neobičnim ponašanjem. Osoba koja pati od psihoze može postati neupotrebljiva u obavljanju svakodnevnih zadataka i zahtijeva pažnju stručnjaka.
Sadržaj
Simptomi psihoze
Psihoza je teška mentalna bolest koja zahvaća način na koji pacijent razmišlja, osjeća i interakcijama s drugima. Simptomi psihoze su vrlo različiti i mogu uključivati halucinacije, deluzije, promjene razine energije, poremećaje spavanja, promjene u ponašanju i promjenu interesa. Halucinacije su vizualne ili slušne iluzije koje se čine stvarnima za pacijenta, dok deluzije mogu biti nerealne ideje ili vjerovanja koje pacijent ima o sebi ili okolini. Pacijenti mogu imati višestruko mišljenje ili govoriti bržim od normalnog. Ovi simptomi otežavaju svakodnevni život pacijenta i stvaraju ogromnu tjeskobu u njegovom životu.
Kako bi se smanjila tjeskoba i poboljšao život pacijenta s psihozom, važno je da se ti simptomi identificiraju i liječe što je prije moguće. Ljudi trebaju biti pažljivi zbog toga što bi određeni simptomi psihoze mogli biti slični simptomima drugih mentalnih bolesti poput depresija ili anksioznosti. Stoga je važno da se potraži stručna medicinska pomoć ako postoje sumnje da netko možda pati od psihoze.
Psihoza – Uzroci
Psihoza je vrlo ozbiljna bolest koja se manifestira kroz različite simptome. To može biti zbunjenost, halucinacije, dezorganizirano mišljenje i ponašanje ili poremećaji u svijesti. Postoje mnogi različiti uzroci psihoze, ali najčešći su: nasljeđe, genetske predispozicije, lijekovi i kemikalije te psihosocijalni faktori.
Nasljeđe je čest uzrok psihoze. U nekim slučajevima, osoba može biti sklona psihozi zbog svog nasljedstva. Ljudi s bliskim srodnicima koji imaju psihotične simptome su posebno ranjivi na razvijanje psihoze jer imaju veću vjerojatnost da će poduzeti iste genetske predispozicije.
Kemikalija i lijekovi također mogu dovesti do pojava psihotičnih simptoma. Neki od najčešćih lijekova koji mogu izazvati simptome su anabolički steroidi, stimulansi i amfetamini te određene vrste antidepresiva i antipsihotika. Također postoje brojne droge koje se koriste za poticanje simptoma psihotičnosti, uključujući acid (LSD), ecstasy (MDMA) i ketamin (K).
Psihosocijalni faktori također igraju veliku ulogu u pojava simptoma psihoze. Osobe s prethodnom mentalnom bolestima ili one kojima je dijagnosticirana depresija ili traumatski događaji iz prošlosti mogu biti skloniji pojavi psiholoških problema. Također stresne situacije poput smrti bliske osobe, gubitka posla ili financijskih problema mogu dovesti do pojava psiholoških problema.
U svakom slučaju, važno je da se ljudima koji imaju simptome psihotičnosti pruža stručna medicinska pomoć što je prije moguće da bi se spriječile dugoročne posljedice i da bi se postigao optimalni oporavak pacijenta.
Liječenje psihoze
Psihoza je teško mentalno stanje koje zahtijeva stručnu liječničku pomoć. Psihoze obično uključuju nerealne ideje, halucinacije i zbunjenost. Ljudi s psihozom mogu imati teškoća u razumijevanju stvarnosti i mogu biti uzrujani ili agresivni. Liječenje psihoze se temelji na lijekovima, psihološkoj terapiji ili obojem. Terapija i lijekovi mogu biti usmjereni na otklanjanje simptoma ili poboljšavanje zdravstvenog stanja pacijenta.
Lijekovi se obično koriste za liječenje psihoze. Antipsihotici su glavna vrsta lijekova koja se koristi kod psihotičnih poremećaja. Ovi lijekovi pomažu smanjiti halucinacije i nerealne ideje, ali mogu imati nuspojave, uključujući mučninu, gubitak kilograma i promjenu apetita. Ponekad će se antidepresivni lijekovi propisati za smanjenje anksioznosti, depresivnih misli i emocionalnih problema povezanih s psihozom. Stručnjaci preporučuju da pacijent prati režim lijeka kako bi se postigao željeni efekt.
Psihoterapija može pomoći pacijentima da uspostave sposobnost razmišljanja o stvarnosti i društvu. Neke od vrsta terapija koja se koriste uključuju psihodinamsku terapiju, socioterapii, logoterapii i interpersonalnu terapii. Ove vrste terapija mogu biti individualizirane ili u grupama, ovisno o potrebama pacijenta. Psihoterapija također može pomoći pacijentima da prevladaju anksioznost ili depresivne misli koje su često uzrokovane psihozom.
Kognitivna bihevioralna terapija (CBT) također je popularna metoda za liječenje psihoze koja fokusira na postizanje svladavanja simptoma psihološkim strategiji rada. U CBT-u se obrađujemo misli i osjećaji koji doprinose pojavi simptoma psihološkog stanja, a cilj je promicati bolji način razmišljanja koji će omogućiti pozitivan rezultat. Takvi pristup možda ćete morati poduzeti višestruke sesija CBT-a tako da možete postepeno prevladavati simptome.
Korištenje skupina podrške je još jedan način za borbu protiv psihotičnog stanja jer omogućava dijeljenje iskustava drugim osobama sa sličnim problemima. Skupine podrške pružaju priliku da uhvate realne ideje o životnom iskustvu drugih s sličnim problemima te pružajte podršku jedni drugima pri prevladavanju problema.
U svakom slučaju, važno je da pacijent surađujte sa struka radi postizanja najboljeg rezultata zdravstvenog stanja..
Prevencija psihoze
Prevencija psihoze je važan dio mentalnog zdravlja. Psihoza je mentalni poremećaj koji uključuje promjenu u percepciji, misli i ponašanju. Prevencija psihoze uključuje prepoznavanje simptoma i identificiranje čimbenika rizika, kao i adekvatno liječenje. Prevencija može biti specifična za jednu osobu ili općenita za cijelu populaciju. U oba slučaja potrebna je odlučnost da se spriječi napredovanje bolesti.
Ključni pristup prevenciji psihoze je rano otkrivanje i liječenje mentalnih poremećaja. To obuhvaća edukaciju javnosti o prepoznavanju simptoma psihoze, kao i osposobljavanje ljudi da prijave svoju brigu. Ljudima treba dati potporu da se obrate stručnjacima za pomoć što je prije moguće. U nekim slučajevima, prevencijske mjere mogu uključivati antipsihotike kako bi se smanjilo rizik od napredovanja bolesti.
Socijalne intervencije također mogu biti korisne u prevenciji psihoze. Ovi programi imaju za cilj promicanje pozitivnih vrijednosti, poboljšanje socijalnih veza i jačanje međuljudskih relacija među osobama s mentalnim poremećajem ili s visokim rizikom od nastanka bolesti. Takvi programi također mogu obuhvaćati podršku mladim ljudima – na primjer, edukacijom o pravilnoj upotrebi droga te podizanjem svijesti o važnosti mentalnog zdravlja u društvu.
Usporedna terapija također može biti korisna u prevenciji psihoze. To obuhvaća različite pristupe – od psiholoških do fizikalnih intervencija – kako bi se potaklo pozitivan razvoj ličnosti, unaprijedilo socijalno funkcioniranje i postigla uravnotežena emocionalna stabilnost. Usporedne metode također mogu biti temeljene na vjerovanja i religiji, što može pomoći ljudima da prevladaju stresne situacije te da ostvare mirnu harmonijskom okolinom.
Prevencija psihoze temelji se na stvaranju okoliša prilagođenog potrebama pojedinaca te na individualnom pristupu da bi se postigla najbolja rezultat u borbi protiv ove bolesti. Uključivanje svake osobe – od medicinskog osoblja do rodbine i prijetelja – omogućiti će uspostaviti integriranu strategijsk pristup prevenciji te tako osigurati najbolju mogućnu zdravstvenou skrb za one s mentalnom bolešćuj
Rizični čimbenici za razvoj psihoze
Psihoza je mentalno stanje u kojem ljudi imaju halucinacije, deluzije i poremećene misli. Neki od najčešćih rizičnih čimbenika za razvoj psihoze uključuju nasljeđe, dugotrajnu konzumaciju droga i alkohola, osobne traume, stres i socijalne poteškoće.
Nasljeđe
Psihoza se može naslijediti od roditelja ili prethodnih generacija. Ako bilo tko u obitelji ima dijagnosticiranu psihozu, to povećava vjerojatnost da ćete je i sami razviti. Međutim, to ne znači da ćete sigurno patiti od psihoze ako netko u vašoj obitelji pati od nje.
Dugotrajna uporaba droga i alkohola
Konzumiranje alkohola ili droga dugoročno može dovesti do mentalnih problema poput depresije, anksioznosti ili psihoze. Alkohol i droge mogu oslabiti vaš imunološki sustav te smanjiti vašu sposobnost da se nosite sa stresom te vas postaviti na veću vjerojatnost da razvite mentalne probleme.
Osobne traume
Neke vrste osobnih traume mogu predstavljati rizik za razvoj psihoze. To uključuje traume poput nasilja, gubitka voljenog člana obitelji ili fizičkog ili seksualnog zlostavljanja. Osobe koje prolaze kroz takve situacije mogu biti pod većim rizikom da razviju mentalni poremećaj poput psihoze.
Stres
Stres može biti veliki prediktor psihotičnih iskustava kod ljudi s ranijim mentalnim poremećajima i onih bez njega. Dugotrajan stres može ozbiljno utjecati na psihološku stabilnost pojedinca te dovesti do promijenjenog načina mišljenja i percepcije okoline. To može biti posebno opasno za one s genetskom sklonost prema mentalnom poremećajima poput psihoze.
0 Comments