Što je ruka je osnovna filozofska tema u kojoj se ispituju neke od najdubljih ljudskih pitanja. U pitanju je proces misli kojim se pokušava shvatiti čovjekovo postojanje, osjećaji i učinci, te sama narav svega što postoji. Ruka predstavlja simbol za čovjekovo usmjeravanje prema potencijalu i snazi koje su u nama, te nas upućuje na smisao kako bi se ostvarili naši ciljevi.
Ruka je deo tela koji se sastoji od šaka i prstiju. Ruka se koristi za dodirivanje, prenošenje i manipulaciju predmeta. Ima osam zglobova, dva lakta i dvanaest prstiju.
Sadržaj
Anatomija ručnog zgloba
Ručni zglob je skup različitih kostiju, ligamenata i hrskavice koji se nalaze uz zglobne površine. Sastoji se od gornjeg dijela podlaktice i donjeg dijela šake. Podlaktica sadrži tri područja: distalnu epikondilu, proximalnu epikondilu i lateralne epikondilu. Ručni zglob je okružen mišićima, ligamentima i vezivnim tkivima koji čine strukturu koja se naziva periartikularna mješavina. U sastavu periartikularne mješavine nalazi se veliki broj kapsula, tetiva i hrskavica. Kapsule su guste vezivne membrane koje oblažu zglobnu šupljinu i sprečavaju nepravilno kretanje zgloba. Tetive su snopovi elastičnih vlakana koja povezuju mišiće s kostima, a hrskavice su meke tvari u obliku plohe ili slojeva koji čine podlogu, olakšavaju rotacijski pokreti te oblažu ravne površine glava kostiju.
U sastav ručnog zgloba ulaze sljedeće glave kostiju: distalni dio podlaktice, proximalni dio prsta i palca te nadlanica (proksimalna epikondila). U ovom zglobnom sustavu postoje tri faze: proksimalno-distalna (abdukcija-addukcija), supinacija-pronacija te radialna i ulnarna deviacija. Proksimalno-distalna faza uključuje pokrete abdukcije (razdvajanje) i addukcije (sblaživanje) u smjerovima naprijed-natrag ili gore-dolje. Supinacija je pokret od proniranja do supiniranja (rotacija prema van) ramena do lakta, dok je pronacija obratan pokret od supinacije. Radialna deviacija je rotacijski pokret lakta prema unutra, a ulnarna deviacija je rotacijski pokret lakta prema van.
Struktura ruke
Ruka je složena struktura sastavljena od skupa mišića, kostiju, zglobova, žila i živčanih vlakana. Glavne komponente ruke uključuju ramenu, podlakticu i dlan. Ramena se sastoji od lopatice i rame. Lopatica se sastoji od tri kosti: klavikula, scapula i humerus. Rame je zglob između lopatice i podlaktice. Podlaktica se sastoji od ulnarnog i radijalnog koštanog oboda i četiri metakarpalna koštanog oboda. Prvi metatarsalni koštanog oboda ulazi u šaku. Dlan je dio tijela između prstiju i zgloba ruke. Glavne strukture dlana uključuju tri falange prstiju, četiri mekotkivne burse (zglobove), dva mekotkiva sloja, tetive, žile i živce.
Mekotkiva burse su zglobovi između falanga prstiju koje omogućavaju fleksibilnost palca i ostalih prstiju. Postoje četiri mekotkiva burse: A1 (proksimalni interfalangealni), A2 (distalni interfalangealni), B (metakarpofalangealni) i C (proksimalno intermetatarsalno). Tetive su vrlo jake veze između mišića i koštanih oboda u ruci te povezuju mišiće s koštanim obodom povezanim s njima.
U ruci postoje mnogi živčani vlakna koja prenose informacije od mozga do mišića. To omogućava osobi da osjeti bol, temperaturu, dotok i druge senzacije u ruci te da potom reagira na njihov utjecaj na njen okoliš. Žile prolaze kroz ručnu regiju za prenošenje hranjivih tvari od srca do ruku te se uključe u regulaciji temperature ruku.
Značaj ručnih zglobova
Ručni zglobovi su bitan dio tijela i pomažu nam da se krećemo i izvodimo različite aktivnosti. Njihov značaj je ogroman jer nam omogućavaju da izvedemo sve od jednostavnih pokreta do složenih radnji, poput sportskih aktivnosti, oblikovanja i drugih složenih aktivnosti. Bez ručnih zglobova, izvođenje bilo kojeg od ovih radnji bi bili nemogući.
Ručni zglobovi su jedinstveni po tome što imaju širok raspon pokreta. Mogu se okretati u svim smjerovima, savijati i produžiti, što nam omogućava da izvedemo različite vrste aktivnosti, poput sportskih aktivnosti, oblikovanja i drugih radnji. Također nam omogućavaju da se brzo krećemo u različitim smjerovima, održavamo ravnotežu i izvodimo neke druge fine motorne radnje.
Ručni zglobovi također pružaju potporu za ruke dok držimo objekte ili čine druge radnje. Osim toga, oni također pružaju potporu prilikom hodanja i utječu na naše držanje tijela. Zbog svega ovoga, važno je da održavamo naše ručne zglobove pravilno funkcioniranjem istezanjem i jačanjem mišića oko njih. To će nam pomoći da spriječimo ozljede i bolove u ruci te će osigurati da možemo normalno koristiti naše ruke.
Kretanje u ruci
Kretanje u ruci je jedan od najvažnijih dio koje osoba treba da razvije između 6 i 12 mjeseci starosti. Ovo je vrijeme kada dijete počinje razvijati svoju motoriku, koja se sastoji od pokreta kao što su hodanje, trčanje, vožnja bicikla i drugih sličnih zadataka. Kretanje u ruci je važno zato što pomaže dijete da usavrši vještine poput skakanja, plezanja i držanja ravnoteže. Također, povećava mišićnu snagu i fleksibilnost. Na primjer, ako dijete može lako voziti bicikl ili trčati bez problema, to znači da je već stečena odgovarajuća motorika.
Kretanje u ruci također će pomoći djetetu da se bolje prilagodi okolišu i obrazuju nove socijalne veze. Dijete će postati svjesniji okoline i bit će sposobno da prepozna situacije gdje treba da se prilagode novim pravilima i okolnostima. Osim toga, to će mu omogućiti da razvije samopouzdanje jer može biti siguran u svoju sposobnost da usavršava svoju motoriku. Također će mu pomoći da postane samostalniji jer naučiti kako se kreću djetetova tijela mu omogućit će da se samostalno kreću po prostorima bez potrebe za stalnom nadzorom roditelja ili drugih odraslih.
Na kraju, dijete može lakše postići fizičku ravnotežu ako se usavršava svoju motoriku. To također omogućava djetetu da lakš
Poremećaji ručnih zglobova
Poremećaji ručnih zglobova obuhvataju razne bolesti i stanja koja utječu na pokretljivost i funkcionalnost ruku. U većini slučajeva, ovi poremećaji se događaju kada je hrskavica oštećena, što dovodi do ograničenja toka krvi i mišića. Ove vrste poremećaja obično uključuju artritis, artroza, tendinitis, bursitis, instabilnost zglobova i frakture. Ovisno o vrsti poremećaja zgloba, simptomi se mogu razlikovati. Međutim, neki od najčešćih simptoma uključuju bolove u ramenima ili laktovima, slabost ruku i gubitak funkcije zglobova.
Kronični artritis je jedan od najpopularnijih oblika poremećaja ručnih zglobova. Ova vrsta artritisa utječe na hrskavicu između koštanih struktura u laktu ili ramenu te može dovesti do teških bolova i deformiteta. Artroza je još jedan oblik artritisa koji se često javlja u ramenima ili laktovima. Ova bolest utječe na koštanu tkivu i može dovesti do bolnih grčeva u ovim područjima tijela.
Tendinitis je česta vrsta poremećaja ručnih zglobova koja utječe na mišićno-koštano tkivo u ramenima ili laktovima. Ova bolest može biti rezultat prekomjerne upotrebe mišića ili događaja poput ozljeda ili operacija. Simptomi tendinitisa mogu biti bolovi u područjima preko zahvaćenog područja ili oticanje težina i grubost ruku.
Bursitis je druga vrsta stanja koja može utjecati na funkcionalnost ruku. Stanje se obično javlja kada su meka tkiva okolo zgloba prekomjerno istegnuta ili ozlijeđena pa se pojavi bolnost u području gdje se nalazi šupljina s tekućinom (burse). Instabilnost zgloba također može biti prisutna ako su ligamentna tkiva okolo unutrašnjeg dijela podloge oslabljena ili ozlijeđena pa dolazi do promjenjivog rada ramena i/ili lakta.
Frakture su još jedna vrsta stanja koja može dovesti do promjenjenog pokreta ruku. Frakture na licu mesta mogu biti potpuno slomljenih kostiju (koji mogu biti potpuno pokretni) ili dijelove slomljenih kostiju (koji su fiksirani). U svakoj situaciji potrebno je posjetiti liječnika radi provođenja ispita radi procjenivanja stupnja ozbiljnosti ozljede i propisivanja adekvatne terapijske metode.
Opisane gore vrste poremećaja ručnih zglobova ne moraju nužno rezultirati trajanom invaliditetom ako se odgovarajuta terapija primjenjuje što prije da bi se spriječio dalji napredovanje bolesti te da bi se omogucio optimalni oporavak pacijenta.
0 Comments