Šovinizam je ideologija koja promiče suverenost jednog naroda ili grupe osoba nad drugima. On se oslanja na ideju da je jedan narod ili skupina ljudi superiorna u odnosu na druge, odnosno da su drugi podređeni prvima i da je njihovo mišljenje manje važno. Šovinizam je u većini slučajeva povezan sa rasnom diskriminacijom, a često se koristi i za stvaranje mržnje prema strancima ili manjinama.
Šovinizam je ideologija koja podržava nacionalizam i predrasude prema drugim narodima, kulturama ili religijama. Također, šovinizam često uključuje i tvrdnje da je jedna vrsta ljudi ili jedna država nadmoćna u odnosu na druge.
Sadržaj
Povijest šovinizma
Šovinizam je ideologija koja potiče izrazito nacionalističke i rasne predrasude. U modernom smislu, riječ se odnosi na diskriminaciju ili prezir prema osobama koje pripadaju drugim nacionalnostima, rasama ili religijama. Ideja šovinizma datira još iz vremena antičke Grčke i Rima, dok je moderna verzija nastala u Francuskoj u 19. stoljeću i brzo se proširila po Europi. U 20. stoljeću, šovinizam je postao sredstvo za pokretanje ratova i oblik mržnje koji se uglavnom odnosio na obespravljene grupe ljudi.
Rani zastupnici šovinizma bili su francuski vojni vođa Napoleon Bonaparte i njemački filozof Johann Gottlieb Fichte. Obično su promišljanja o etničkoj i nacionalnoj superioritetu bila prisutna u mnogim pokretima 19. stoljeća, poput francuskog revanšizma i nacionalne himne Wilhelma I Njemačke. Ovi pokreti zagovarali su jake nacionalne države, često navodeći da bi jedna država trebala imati gospodarsku, vojnu ili političku dominaciju nad drugom državom ili narodom.
U 20. stoljeću, šovinističko mišljenje postalo je temeljem fašističkih režima poput talijanskog fašizma Benita Mussolinija i nacističkog režima Adolfa Hitlera u Njemačkoj. Ove diktature osnivale su se na ideji jedinstvene rase visoke kvalitete koja bi bila podložna vladarima tih država; svi oni koji ne pripadaju tome standardu bili bi obespravljeni ili čak ubijeni zbog svog identiteta ili porijekla. Ova politika pridonijela je buđenju antifašističkih akcija diljem svijeta i doprinijela Dvadeset godina ratova u 20. stoljeću, koje su skupile milione žrtava ubijenih zbog djelovanja fašista i drugih ekstremnih desničara diljem Europe i SAD-a.
Ideologija i ponašanje šovinista
Šovinizam je ideologija koja se temelji na nacionalnom ponosu, nacionalnoj iznimnosti, predrasudama prema drugim narodima i grupama te na samopouzdanju. To je stav koji se temelji na ideji da je vlastita nacija ili etnička grupa nadmoćna u odnosu na druge. Šovinistička ideologija se oslanja na simbole, zastave, himne i druge znakove kako bi iskazala svoju dominaciju u odnosu na druge narode ili etničke skupine. Šovinisti obično odbijaju priznati neke od postojećih međunarodnih zakona i obvezivanja, a neki čak potiču i podržavaju ratne sukobe kako bi dokazali svoju nadmoć nad drugim narodima.
Njihovo ponašanje je također obilježeno bezobrazlukom, nasiljem i osvetom prema onima koji im se ne sviđaju ili im smetaju. Neslaganja sa političkim stavovima mogu dovesti do otvorenog verbalnog nasilja protiv protivnika ili zaustavljanja slobode govora onih koji se ne slažu s većinskom mišljenjem. Šovinisti su skloni okretanju leđa humanitarnim pitanjima poput ljudskih prava i migracije te odbijanju suradnje s inozemnim grupama radi postizanja mira.
U moderno vrijeme, široko rasprostranjenost interneta doprinijela je rastu šovinizma u mladim generacijama jer omogućava brzo širenje ideologije putem socijalnih medija poput Facebooka i Twittera. Postoje brojne stranke, grupe i organizacije koje potiču rasne predrasude međunarodnom djelovanju unutar pojedinih država ili regija te doprinose ratnim sukobima u regiji. Takve skupine često nude lažna obećanja o boljoj budućnosti koja ne mogu biti ispunjena te su prepune lažnih informacija usmene tradicije i mitova da bi potakle emocije mladih ljudi i pridobile pristaše.
Iako postoje različiti oblici šovinizma u svjetlu modernog svijeta, nema sumnje da je to jedna od najopasnijih ideologija koja može dovesti do ratova, ljudskih patnji te nepravedne diskriminacije prema ljudskim pravima. Stoga je važno poduzeti mjere protiv ovog fenomena u cilju sprječavanja daljnjeg širenja ove opasne ideologije diljem svijeta.
Štetne posljedice šovinizma
Šovinizam je vrsta nasilnog materijalnog i mentalnog ponašanja prema drugim ljudima koji se temelji na nacionalizmu, nacionalnoj ili rasnoj diskriminaciji. To može biti izraženo u različitim oblicima, poput govora mržnje, zlostavljanja, fizičkog nasilja i drugih oblika diskriminacije. Šovinizam može imati ozbiljne posljedice po društvo i pojedince.
Često se događa da su ljudi koji su šovinisti skloniji fizičkom nasilju prema onima koje smatraju inferiornima ili manje vrijednim od sebe. Ovo nasilje može imati ozbiljne posljedice po ljude koji su nesretni dovoljni da budu žrtve ovoga ponašanja. Također je važno spomenuti da fizičko nasilje može biti vidljiv porast u zajednicama gdje je prisutna visoka stopa šovinističkih ponašanja.
Mentalna posljedica šovinizma je još gora nego fizička. Mentalna ozlijeda koja proizlazi iz ovoga ponašanja može biti dugotrajan uticaj na psihološko stanje poznatih i bliskih osoba. To može biti posebno opasno za djecu koja se bore s tim pitanjem jer im to može nanijeti traumatične iskustva koja će ostaviti trajan uticaj na njihovo budućnost. Također je važno napomenuti da će takvo mentalno stanje uzrokovati emocionalnu nestabilnost kod osoba koje su bile žrtve ovoga obrasca ponašanja.
Druge negativne posljedice šovinizma odnose se na društvenu segregaciju i diskriminaciju prema onima kojima pripada neka druga etnička grupa, religija ili rasa. Ovo će dovesti do stvaranja nepravednih predrasuda u odnosu na one sa drugačijom nacionalnom pripadnošću ili rasom te će biti isključiv prema onim drugim nego onima s istim identitetom ili etničkom pripadnošću. Ovi predrasudi mogu usporiti društveno-ekonomski napredak zemalja u cijelom svijetu jer ćemo dati prednost jednom dijelu populacije u odnosu na druge bez obzira na nivo obrazovanja, sposobnosti i talenta.
Na kraju, treba napomenuti da posljedice šovinističkih ponašanja mogu biti dugoročne i teške za popraviti jer su one duboko usađene u svakodnevnom životu ljudskih bića diljem svijeta. Stoga je potrebna puna podrška države i lokalnih zajednica da bi se olakalo omogućilo promicanje tolerantnih politika prema svakoj vrsti diskriminacijskog ponašanja te da bi se omogucilo postizanje globalnih ciljava univerzalne ravnoteze međusobnih odnosa i rodova diljem planeta Zemlje..
Načini suzbijanja šovinizma
Šovinizam je ideologija koja vjeruje da je jedna nacija, rasa ili etnička skupina izuzetno superiorna u odnosu na druge. U društvu se često pojavljuje i može izazvati razne posljedice. Stoga je potrebno poduzeti određene mjere kako bi se suzbio. Prva stvar koju treba učiniti jest podizanje svijesti o šovinizmu u cijelom društvu. To se može postići kroz obrazovanje i edukaciju na temu ljudskih prava, interkulturalizma i tolerancije. Ova edukacija bi trebala biti dostupna svim grupama u društvu, posebno onim najranjivijim skupinama. Također je važno podržati umjetnost koja promovira multikulturalnost i toleranciju, a ne širenje stereotipa ili predrasuda o drugim grupama.
Drugi način suzbijanja šovinizma je osigurati da svi građani imaju pristup jednakim pravima i mogućnostima bez diskriminacije bilo koje vrste. Država bi trebala provoditi politike jednakih mogućnosti za sve građane te osigurati da se zakoni ne primjenjuju nejednako prema različitim grupama ljudi. Svi bi građani trebali imati pristup slobodi govora, slobodi mišljenja, slobodi okupljanja i drugim osnovnim ljudskim pravima bez obzira na njihovo porijeklo ili etničku pripadnost.
Treći način suzbijanja šovinizma je poticanje dijaloga među različitim grupama ljudi kako bi se jačale međusobne veze i promicanje pozitivne percepcije međusobnih odnosa. Ovo može biti organizirano organiziranjem raznih projekata za mlade poput međunarodnih susreta ili radionica o interkulturnoj suradnji te poticanjem umjetničkih inicijativa poput festivala glazbe ili filma koji promoviraju toleranciju.
Konačno, države bi trebale provoditi stroge sankcije prema onima koji prekrše zakone protiv diskriminacije bilo kojeg tipa te strogo kažnjavati one koji pružaju podršku šovinističkom ponašanju i ideologiji. To će dati jasnu poruku da je takvo ponašanje neprihvatljivo te će smanjiti mogućnost da se ono proširi u društvu.
Primjeri modernog šovinizma
Moderni šovinizam se očituje na različite načine. Neki od najčešćih primjera uključuju nepoštivanje ljudskih prava, diskriminaciju te podrivanje kulturne i obiteljske strukture. Neke od najpoznatijih primjera modernog šovinizma uključuju prava žena, diskriminaciju manjina, seksizam i homofobiju.
Prava žena su jedan od najvećih primjera modernog šovinizma. U mnogim dijelovima svijeta, žene su još uvijek diskriminirane zbog svoje spolne pripadnosti. One se još uvijek smatraju inferiornima s obzirom na plaće, pristup obrazovanju i mogućnost karijere. U tim zemljama postoje i drugi oblici diskriminacije poput silovanja ili nasilja u obitelji.
Diskriminacija manjina je također jedan od primjera modernog šovinizma. Ova vrsta diskriminacije može biti rasna, etnička, religiozna ili bazirana na kulturi. Na primjer, mnogi ljudi ističu da se tamnoputi građani često osjećaju neprihvaćenima i isključenim u društvima koja su tradicionalno bijela i kršćanska. Također postoje službeni programi koji služe da bi se potaknula ravnomjerija međusobnih odnosa među grupama različitih etničkih pozadina.
Seksizam je također jedan od primjera modernog šovinizma. To je neprihvatljiv stav prema spolnoj ravnopravnosti između muškaraca i žena u društvu. Ovo može dovesti do situacija gdje ljudima nisu omogućeni isti pristup obrazovanju, poslu i drugim resursima zbog svoje spolne pripadnosti. Također je doneseno puno zakona protiv seksistickih stavova kako bi se osigurala ravnomjerija međusobnih odnosa među muškarcima i ženama u društvu .
Homofobija je još jedan oblik modernog šovinizma koji predstavlja strah ili prezir prema ljudima LGBTQIA+ zajednice. Ovi ljudi su često suočeni sa diskriminacijom na temelju svoga identiteta te im je onemogućeno promicanje slobode govora o svom identitetu bez straha od osude ili nasilja. Također postoji puno pokreta diljem svijeta koje djelatno bore protiv homofobnih stavova te promiću ravnomjerija međusobnih odnosa unutar LGBTQIA+ zajednice
0 Comments